Maslinarstvo na području općine Neum Rotim, Nino; Jurković, Dragan; Mustapić, Bože
Glasnik Zaštite Bilja,
11/2021, Volume:
44, Issue:
5
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Općina Neum predstavlja jednu od devet općina Hercegovačko-neretvanske županije. Jedina je općina u Bosni i Hercegovini koja ima izravan pristup Jadranskom moru. Tipična mediteranska klima omogućuje ...uzgoj brojnih poljoprivrednih kultura od kojih je najzastupljenija maslina. Na povoljne mikroklimatske prilike za uzgoj maslina na ovom području, osim blizine mora, značajan utjecaj imaju i reljefne karakteristike. Nasadi maslina nalaze se u neumskom zaleđu gdje se prostiru kraške udoline zaštićene od izravnog utjecaja hladnih sjevernih i slanih južnih vjetrova. Blizina i veliki turistički potencijal naselja uz obalu osigurava plasman većine poljoprivrednih proizvoda, a posebice maslinovog ulja. Zadnja dva desetljeća maslinarstvo na području općine Neum nalazi se u kontinuiranom progresu dok maslinovo ulje danas čini sastavni dio njegove turističke ponude.
The municipality of Neum is one of nine Herzegovina-Neretva counties. It is the only municipality in Bosnia and Herzegovina that has direct access to the Adriatic Sea. Typical Mediterranean climate allows cultivation of numerous agricultural crops and the most common one is olive. Favorable microclimate conditions for olive cultivation in this area are significantly influenced not only by the proximity of the sea but also by the terrain characteristics. Olive groves are located in the hinterland of Neum where karst valleys are protected from direct inflence of cold northern and salty southern winds. Proximity and great tourist potential of the coastal settlement ensures the placement of most agricultural products and especially olive oil. In the last two decades the olive growing in the area of the municipality of Neum is in continuous progress while olive oil today is an integral part of its tourist offer.
Šipak (Punica granatum) se u Hercegovini uzgaja na površini od 54,41 ha. U okviru 58 intenzivnih nasada šipka evidentirano je 43.248 stabala ove voćne vrste. Podizanjem intenzivnih nasada u uzgoju ...šipka pojavili su se brojni štetnici koji ugrožavaju proizvodnju i izazivaju ekonomski značajne štete. Značajniji štetnici u nasadima šipka na području Hercegovine su: Myzus persicae, Siphoninus phillyrea, Ceratitis capitata i Zeuzera pyrina. U radu će biti prikazane biološke i ekološke karakteristike štetnika te mogućnosti zaštite šipka.
Posljednjih nekoliko godina harvesteri se sve više koriste u sastojinama listopadnih vrsta drveća. Korištenje harvestera u Srbiji počelo je 2008. godine sa John Deere 1470D Eco III i služio je za ...sječu stabala i proizvodnju drvnih sortimenata u nasadima topola u nizinskom području. Cilj ovoga rada je odrediti maksimalnu dobit angažiranjem harvestera u zadanim uvjetima, kao i utvrditi ukupne troškove sredstava. Harvester je postigao ukupno 18,392 strojna sata (MH), s prosjekom od 1,415 sati godišnje. Prosječna potrošnja goriva tijekom cijelog razdoblja iznosila je 16.3 l/h, odnosno 0.76 l/m3. Najveći trošak rezervnih dijelova bio je u 6. godini (oko 66,000 eura) i u 12. godini (oko 82,000 eura). Ukupni troškovi rezervnih dijelova i usluga bili su 656,878 eura. Na temelju planiranja da je broj radnih dana u godini 200, dobiva se razdoblje amortizacije od 7 godina (točka presjeka tekućeg i prosječnog rasta dobiti). Ova informacija nam govori da bismo nakon 7. godine trebali harvester prodati i kupiti novi. No, ovo su samo početna istraživanja, koja će se nastaviti s podacima o nekoliko harvestera, koji su u međuvremenu nabavljeni.
U primjeni agrotehničkih mjera u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji nužno je zadovoljiti ekonomičnost
proizvodnje optimalnim odabirom i korištenjem traktora sa strojevima. Prilikom podizanja novog ...nasada
treba uskladiti tip, varijantu i snagu traktora s priključcima i strojevima koji će biti korišteni u uzgoju, njezi,
zaštiti i berbi plodova. Ovo je najvažniji korak za optimalno iskorištavanje tehničkih i ljudskih resursa u
voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji. U praksi se još uvijek događa da korisnici (traktoristi) u pripremi i
primjeni sredstva za zaštitu bilja s prskalicama ili orošivačima ne koriste propisanu odnosno odgovarajuću
osobnu zaštitnu opremu (posebno za respiratorne organe).
Invazivna vrsta Drosophila suzukii (Matsumura, 1931.), prvi put je zabilježena u Hrvatskoj 2010. godine. Od tada proširila se na području Hrvatske, ali njezina prisutnost još nije potvrđena u gradu ...Zagrebu. U ovom istraživanju dinamika populacije vrste D. suzukii istraživana je u tri voćnjaka u Zagrebu (Maksimir, Jelenovac, Zelenjak) u razdoblju od 20. ožujka do 27. studenoga 2017. godine. Za praćenje vrste korištene su hranidbene lovke na bazi jabučnog octa. Let štetnika započeo je u razdoblju od 27. lipnja do 11. srpnja i trajao je do 27. studenog 2017. godine. Ukupno su ulovljena 874 primjerka vrste (Jelenovac 187, Maksimir 232 i Zelenjak 455). Od rujna do studenog zabilježen je neprekidni let i velik porast broja ulovljenih muha, što pretpostavlja prisutnost više generacija štetnika na području istraživanja. Osim pogodnih biljaka, domaćina, razvoj šetnika na ovom području omogućen je i povoljnim klimatskim uvjetima. Utvrđena populacija štetnika u gradu Zagrebu predstavlja opasnost za proizvođače voća u Zagrebačkoj županiji. Rezultati istraživanja doprinos su boljem poznavanju populacije i širenju štetnika na području Hrvatske.
U Hrvatskoj bi navodnjavanje trajnih nasada (voćaka i vinove loze) trebalo biti obavezno jer je suša učestala pojava u ljetnom periodu te traje duže ili kraće vrijeme i često ozbiljno utječe na ...smanjenje prinosa i kvalitetu plodova. Tijekom vegetacije deficit vlage utječe na porast lišća, cvjetanje, sazrijevanje i opadanje plodova, formiranje cvjetnih zametaka, starenje i opadanje lišća, fotosintezu, nakupljanje hranjivih tvari i prezimljavanje. Agrotehničkim mjerama kao što je navodnjavanje omogućava se dovod vode do biljke u količini koja joj je potrebna za normalan rast i razvoj. Učinci sustava za navodnjavanje posebno dolaze do izražaja u sušnim razdobljima vegetacije kada najčešće padaline svojim rasporedom ne zadovoljavaju potrebu biljaka za vodom. Odabrati odgovarajući sustav za navodnjavanje ovisi o kulturi koja se uzgaja i fizikalnim svojstvima tla. Bez sustava za navodnjavanje gotovo je nezamislivo održati stabilnu i kvalitetnu proizvodnju voća i grožđa, a prema nekim istraživanjima navodnjavanjem se povećava prinos i do 50%, veća je kvaliteta plodova te se značajno utječe na bolji i sigurniji plasman na tržištu.
Sadnja i sakupljanje alohtone vegetacije u urbanim prostorima pejzažne arhitekture odražavalo je u povijesti status vlasnika i žitelja toga prostora. Danas se pojedine vrste nalaze na popisima ...invazivnih vrsta koje ugrožavaju ili potencijalno mogu ugroziti prirodna staništa. Analizom biljnih vrsta i determinacijom drvenastih vrsta u karlovačkim perivojima i različitim nasadima povijesne jezgre pod zaštitom Ministarstva kulture utvrđene su vrste Ailanthus altissima (Mill.) Swingle, Acer negundo L. i Robinia pseudoacacia L. Pronađene jedinke realno ne predstavljaju žarišta i potencijalna mjesta širenja ni vegetativno, niti generativno, zbog kvalitetnoga održavanja travnjaka i zelenih površina u vlasništvu Grada. Potencijalnu opasnost mogu izazvati privatne parcele i zapušteni objekti. Također kroz planove gradske tvrtke, trend je uklanjanje takvih vrsta te sadnja i uređenje perivoja pretežito autohtonim vrstama. Moguća problematika ostaje u nedovoljnom obrađivanju, deponiranju i kompostiranju dijelova biljaka čime se otvara put prirodnim staništima.
Odlukama Vlade RH u razdoblju 2004. - 2013. godine, čemu se šumarska struka od početka žestoko protivila , ustanovljeno je pravo služnosti na šumi i šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih ...nasada (vinograda i maslinika) na ukupnoj površini od 21.940,828 ha diljem države. Osim stručne neopravdanosti ovih odluka, budući da Studija o utjecaju poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda Agronomskog fakulteta u Zagrebu iz 2014. godine ukazuje na to da je na području DNŽ neiskorišteno oko 52% poljoprivrednog zemljišta, uvelike je konfliktno preklapanje površina namijenjenih za prenamjenu s područjima nacionalne ekološke mreže proglašene 2007. godine te kasnije ekološkom mrežom NATURA 2000 proglašenom nakon pristupa Hrvatske EU u srpnju 2013. godine. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže su u velikom broju slučajeva šumski stanišni tipovi koje se predmetnim odlukama kani iskrčiti radi podizanja višegodišnjih nasada. Međutim, budući da većina ovih odluka nije sprovedena u djelo, još uvijek postoji mogućnost njihovog poništenja, čime bi se sačuvala velika područja ekološke mreže i spriječilo plaćanje penala Europskoj uniji zbog gubitka stanišnih tipova - ciljeva očuvanja (više od 1%). Uz primjenu GIS alata te usporedbom kastastarskih čestica namijenjenih za prenamjenu s područjima ekološke mreže iz 2007. i 2013. godine, članak analizira značajne moguće opasnosti gubitka velikih područja ekološke mreže te predlaže mjere sprječavanja ovakvog scenarija.
U radu je na temelju podataka dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka prikazana obrada 3D oblaka točaka te različiti načini i mogućnosti uporabe podataka pri praćenju i izmjeri vegetacije urbanih ...područja. U istraživanju su korišteni lidarski (engl. LiDAR = Light Detection and Ranging) podaci dobiveni u Zagrebu, točnije na Lenucijevoj potkovi, na Trgu Nikole Šubića Zrinskoga. Na istraživanom području za svako je locirano stablo određena vrsta i mjerena njegova visina (m) ultrazvučnim visinomjerom Vertex III. Terenskom izmjerom obuhvaćeno je 146 stabala (od toga 140 hibridnih platana (Platanus × hispanica) i 6 stabala javora mliječa (Acer platanoides L.). Prosječna izmjerena visina uređajem Vertex III iznosila je 24,0 m s rasponom od 5,60 m za najniže stablo do 36,0 m za najviše izmjereno stablo. Srednji prsni promjer iznosio je 74 cm s rasponom od 8 cm do 160 cm. Laserskim skeniranjem iz zraka i obradom prikupljenih podataka dobiven je georeferencirani 3D oblak točaka razvrstan u četiri razreda kao proizvod obrade sirovih podataka u softveru LAStools te prikazan u softveru QTM za vizualizaciju oblaka točaka. Prilikom očitavanja visine iz oblaka točaka izdvojena su 134 stabla. Srednja izmjerena visina stabala temeljem oblaka točaka iznosi 23,07 m, najniže izmjereno stablo visine je 5,31 m, a najviše 33,34 m. Statističkom obradom i usporedbom podataka dobiveni su koeficijent korelacije rs = 0,91 i koeficijent determinacije R2 = 0,83, dok je p = 0,000 (p < 0,05), što upućuje na statističku značajnost dobivene korelacije, a što potvrđuje validnost te upotrebljivost lidarskih podataka pri izmjeri i praćenju urbane vegetacije.
Prisutnost invazivne vrste Drosophila suzukii (Matsumura, 1931.) istraživana je u tri višegodišnja nasada (dva voćnjaka - Šurdovec i Donje Orešje i jednom vinogradu - Donje Orešje) na području ...Zagrebačke županije. Uzorci D. suzukii skupljani su tijekom tromjesečnog razdoblja (od 18. kolovoza do 18. studenog 2017. godine) pomoću lovki na bazi jabučnog octa. Prisutnost D. suzukii potvrđena je na sva tri mjesta istraživanja. U voćnjaku Šurdovec utvrđen je najmanji broj (25 primjeraka) vrste D. suzukii, a najveći broj (84 primjerka) utvrđen je u voćnjaku Donje Orešje. U svim višegodišnjim nasadima vrsta D. suzukii klasificirana je kao eudominantna, što upućuje na njezin invazivni karakter. U voćnjaku i vinogradu Donje Orešje u populaciji vrste D. suzukii prevladavale su ženke, dok su u voćnjaku Šurdovec prevladavali mužjaci što upućuje na daljnje širenje vrste na području Donjeg Orešja. Rezultati istraživanja prilog su poznavanju rasprostranjenosti ove invazivne vrste na novim područjima Zagrebačke županije.