Pri razmatranju plodnosti goveda, idiopatska neplodnost mužjaka često je zanemareno fenotipsko obilježje. S obzirom na gensku osnovu, smatra se da je obilježje povezano s genom TMEM9. U radu je, ...upotrebom DNA sekvencijskih informacija dobivenih od goveđeg TMEM95, provedena karakterizaciju tog gena u murah bivola. Uz bivola, fragment od ukupno 2.6 kb koji je ortologan govedima, sekvenciran je i u gir goveda. Delecija od 2 bp prisutna je u murah bivola što uzrokuje pogrešnu mutaciju u tri izoformna oblika prisutna u goveda. Funkcijski učinci nesinonimnih mutacija predviđani su primjenom SNAP2 programa koji je pokazao da nesinonimni SNP-i mogu utjecati na funkciju proteina. Funkcionalna bilješka motiva pokazala je prisustvo kazein kinaze II fosforilacijskog mjesta koje ima važnu ulogu u morfologiji spermija, zatim prisustvo leucin patentnog-zatvarača, N-miristoilacijskog mjesta, protein kinaze C-fosforilacijskog mjesta, CHRD domene profila, N-glikokosilacijskog mjesta i HIT motiva cinkovog prsta u goveda. U nijednoj od funkcionalnih izoformi u bivola nije prisutan HIT motiv cinkovog prsta. Rezultati skupno ukazuju da se gen subfertilnosti TMEM95 između goveda i bivola razvijao sa različitim funkcijama ali ima ulogu u muškoj plodnosti kao i u drugih sisavaca.
U uvodnom dijelu razmišljamo o daru ljubavi i života što ga je Bog Stvoritelj povjerio čovjeku. Svrha bračne ljubavi je duhovno jedinstvo srca i duše te tjelesno sjedinjenje supružnika koje je po ...svojoj naravi usmjereno rađanju. Statistike potvrđuju kako je više od 10 % brakova neplodno. Uzroci bračne neplodnosti su mnogovrsni. U slučaju neizlječive neplodnosti sve je više parova koji uz pomoć različitih metoda umjetnog osjemenjivanja ili izvantjelesnog začeća nastoje ostvariti svoje roditeljstvo. Medicinsko rješenje bračne neplodnosti uz pomoć tehnika izvantjelesnog homolognog te poglavito heterolognog umjetnog začeća predstavlja u moralnom smislu vrlo složene i dvojbene postupke. Bez obzira na plemenitost cilja koji se želi postići raznim tehnikama umjetnog začeća, činjenica je da one narušavaju jedinstvo braka, protive se dostojanstvu ljudske osobe i pravu svakog čovjeka da bude začet iz uzajamnog osobnog i tjelesnog darivanja svojih roditelja. Na kraju donosimo neke statističke podatke o trudnoćama koje su ostvarene izvantjelesnim začećem, a završile su porođajem od 2011. do 2015. u Klinici za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Posljednjih nekoliko desetljeća povećana je proizvodnja mlijeka što je praćeno smanjenom plodnošću mliječnih krava. Čimbenici koji najviše utječu na reproduktivnu učinkovitost jesu genetika, ...hranidba, otkrivanje estrusa i metabolički poremećaji. Zbog povećanja genetske osnove za proizvodnju mlijeka povećani su i hranidbeni zahtjevi. Nedostatna hranidba tijekom peripartalnog razdoblja povećava rizik od metaboličkih poremećaja, uzrokuje pad tjelesne kondicije i izraženiji negativni energetski balans. S druge strane visok unos suhe tvari povećava brzinu metabolizma steroidnih hormona što često dovodi do tihog tjeranja i smanjene izraženosti vanjskih znakova estrusa. Redovito rasplođivanje ovisi o normalnoj funkciji jajnika. Kako bi rasplođivanje bilo uspješno, krava mora pokazati vanjske znakove estrusa, ovulirati, koncipirati, održati razvoj embrija tijekom gravidnosti i na kraju se oteliti. Nakon porođaja mora doći do povratka ciklične aktivnosti jajnika i obnove funkcije maternice.
U ovom su istraživanju prikupljeni brisevi maternice i biopsijski uzorci 40 neplodnih mliječnih krava s pet mliječnih farmi u Mađarskoj. Uzorci su testirani na bakterije, uključujući; Coxiella ...burnetii, klamidiju, mikoplazmu i ureaplazmu te na viruse uključujući goveđi herpesvirus 1 (BoHV- 1) i virus virsnog proljeva goveda (BVDV). DNK Chlamydiaceae otkriven je PCR testom u stvarnom vremenu u 22/40 (55 %) uzoraka. DNK bakterije Coxiella burnetii otkriven je u 3/40 (7,5 %) slučajeva PCR testom u stvarnom vremenu. DNK mikoplazme i ureaplazme pronađen je u 2/40 (5 %), odnosno 4/40 (10 %) krava. DNK virusa BVD i BoHV-1 niti u jednom uzorku nije otkriven. Escherichia coli kao priznati maternični patogen pronađen je u dva slučaja. Pronađeni su sljedeći potencijalni maternični patogeni: Bacillus licheniformis (jedan slučaj), nehemolitički streptokoki (pet slučajeva), Histophilus somni (dva slučaja) i Candida krusei (dva slučaja). Uzorci krvi su istovremeno prikupljeni kad i brisevi od svih 40 pokusnih krava. Njihova pretraga na protututijela C. burnetii ELISA metodom otkrila je seropozitivnost u 26/40 krava (65 %). Histološka pretraga uzoraka biopsije maternice pokazala je prisutnost blage limfohistiocitotske infiltracije u sluznici u 22 slučaja (59 %). Umjerena limfohistiocitotska infiltracija endometrija bila je prisutna u 13 slučajeva (35 %), dok je u dva slučaja (6 %) otkrivena ozbiljna upalna stanična infiltracija endometrija s limfohistiocitima i neutrofilnim granulocitima. Premda nije bilo moguće dokazati statističku korelaciju između ozbiljnosti histoloških lezija endometrija i maternične patogenosti bakterija (P = 0,8555), endometrioza određenog stupnja ozbiljnost i/ ili priznati ili potencijalni maternični patogeni pronađeni su u svim uzorcima. Ovi posljednji mogu prouzročiti razvooj neplodnosti bilo skupno ili neovisno.
Problem neplodnosti i njenog kompleksnog liječenja prelazi granice medicine i zadire u mnoga rubna područja.
Liječenje neplodnosti najčešće je fizičko i emocionalno opterećenje za oba partnera. ...Psihološki problemi kao što su
depresija, anksioznost i promjene uzrokovane stresom pokazatelji su smanjene mogućnosti postizanja zdrave trudnoće.
Par koji pokušava začeti vrlo često će imati prolongirani osjećaj frustracije i razočaranja, ako se trudnoća ne postigne.
Pretpostavlja se da postoje tri osnovne vrste odnosa između psiholoških čimbenika i neplodnosti. One uključuju: (1)
psihološke čimbenike kao čimbenike rizika za kasniju neplodnost, (2) dijagnozu i liječenje neplodnosti kao uzrok kasnijeg
psihološkog stresa, (3) uzajamnu vezu između psiholoških čimbenika i neplodnosti. Psihološki aspekti neplodnosti
upućuju na potrebu sustavnijeg uključenja psiholoških metoda liječenja, a psihološki lječidbeni postupci odnose se na
pojmove psihoterapijskog pristupa ili psihoterapije počevši od podrške i savjetovanja do psihoanalitičkih psihoterapijskih
postupaka
Cilj ovoga istraživanja bio je odrediti pojavnost alela i varijante genotipa receptora folikularno stimulirajućeg hormona (FSHR) na poziciji Asn680Ser kod muškaraca albanske populacije u odnosu na ...kliničke parametre neplodnosti. Istraživanje je obuhvatilo 114 neplodnih muškaraca (srednja dob 35,04±5,85 godina) svrstanih prema razini oštećenja spermiograma (oligoastenozoospermija, astenozoospermija i normospermija) te 112 plodnih muškaraca (srednja dob 36,44±7,05 godina) s urednim nalazom spermiograma. Genotipizacija gena FSHR na poziciji 680 učinjena je primjenom TaqMan probe. Kod svih sudionika istraživanja učinjena je analiza sjemena i reprodukcijskih hormona uključujući FSH, luteinizirajući hormon, prolaktin i testosteron. U kontrolnoj skupini ispitanika kod FSHR Asn680Ser genotipa utvrđena pojavnost Asn/Ser bila je 42%, Ser/Ser 33,9% i Asn/Asn 24,1%, dok se u skupini neplodnih ispitanika incidencija kretala od 56,1% za Asn/Ser, 22,8% za Ser/Ser i 21,1% za Asn/Asn (χ2-test; p=0,08). Nije ustanovljena značajna statistička povezanost između razine hormona,
karakteristika sjemena, stanja plodnosti u varijanti gena FSHR Asn680Ser u kontrolnoj skupini u odnosu na ispitanike u skupini neplodnih muškaraca. Ipak, primjenom prilagođene, logističke i regresijske analize (dob, indeks tjelesne mase, pušenje i alkohol kao kovarijable) utvrđeno je da postoji veća vjerojatnost javljanja muške neplodnosti kod nositelja heterozigota Asn/Ser koji su povezani sa sniženim vrijednostima parametara sjemena (morfologija, koncentracija, ukupan broj i pokretljivost). Zaključno možemo utvrditi da ovo istraživanje potvrđuje ranija izvješća kako ne postoji značajna povezanost između polimorfizma FSHR Asn680Ser i muške neplodnosti. Ipak, navedeni podaci upućuju na to da Asn/Ser genotip može povisiti
rizik muške neplodnosti u albanskoj populaciji.
Muška neplodnost s obzirom na njenu učestalost i važnost predstavlja ozbiljan globalni medicinski i socijalni problem. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi postoje li značajne razlike ...koncentracije cinka u sjemenoj tekućini muškaraca s dijagnozom smanjene plodnosti u odnosu na kontrolnu skupinu te ako postoje, utvrditi kako razina cinka djeluje na broj, postotak pokretnih i broj morfološki normalnih spermija. Studija slučajeva i kontrola provedena je na području Osječko-baranjske županije u razdoblju od siječnja 2014. godine do lipnja 2015. godine. U studiju je bilo uključeno 276 ispitanika koji su bili upućeni u biokemijski laboratorij KBC-a Osijek, od kojih je kod 100 (36,2%) ispitanika potvrđena dijagnoza smanjene plodnosti ponovljenim spermogramom nakon 3 mjeseca. Uzorci sjemene tekućine obrađeni su u skladu s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, a koncentracija cinka određena je spektrofotometrijskom, direktnom kolorimetrijskom metodom bez deproteinizacije na kemijskom analizatoru tipa Olympus AU 680 (Beckman Coulter, Tokyo, Japan). Istraživanje je pokazalo
kako su muškarci s dijagnozom smanjene plodnosti značajno stariji (Mann Whitney U test: p=0,013) i imaju značajno niže vrijednosti cinka (χ2-test: p<0,001). Vrijednosti cinka bile su značajno više u skupini ispitanika s dijagnozom smanjene plodnosti kod kojih su nađeni spermiji u odnosu na ispitanike kojima je utvrđena azoospermija (Mann Whitneyev U test: p=0,036). Koncentracija cinka kao značajnog biološkog biljega i antioksidansa utječe na broj, pokretljivost i morfologiju spermija. Nadomjesna terapija cinkom mogla bi poboljšati sjemene parametre kod bolesnika s dijagnozom smanjene plodnosti. Prehrambene navike ispitanika regionalno se razlikuju, a buduća istraživanja mogla bi postaviti dobre temelje za komplementarno liječenje muške neplodnosti.
Postupak medicinski potpomognute oplodnje (MPO) može biti i za muškarce i žene prilično izazovan. Tako dijagnoza
i liječenje neplodnosti može imati značajne psihološke posljedice za svakog partnera, ...a opseg tih reakcija vodi zaključku
da je taj cijeli proces prilično stresan. Međutim, većina autora smatra da su žene rizičnija skupina za razvoj nekih
oblika negativnih emocionalnih stanja poput depresivnosti. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi neke odrednice
depresivnosti žena koje se nalaze u procesu medicinski potpomognute oplodnje. Na uzorku od 58 žena primijenjeni su
sljedeći mjerni instrumenti: Podljestvica percipiranog stresa, Podljestvica depresivnosti i Upitnik suočavanja sa stresom.
Sudionice su se nalazile u procesu pripreme za novi postupak MPO-a, a do tada su u prosjeku bile oko dvije godine
u procesu MPO-a, te su iskusile dva neuspjela pokušaja. Rezultati pokazuju da su više razine depresivnosti pozitivno
povezane s trajanjem liječenja neplodnosti i s brojem neuspjelih ishoda MPO-a, te s percepcijom stresa i izbjegavanjem
kao strategijom suočavanja, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima. I na kraju, jedino je viša razina percipiranog
stresa bila prediktivna za pojavu depresivnosti kod žena u procesu MPO-a.
Uz uvodne i samo najosnovnije podatke o povijesnim počecima oplodnje in vitro, prilog govori i o razlozima i prakticiranim tehnikama koji pokazuju kako je početna, u sebi posve opravdana želja za ...potomstvom, prateći znanstveni napredak, ubrzo postala izvor sve većih manipulacija čime, u principu, poništava vlastitu opravdanost. Umjetna je oplodnja, naizgled sretno i uspješno rješenje za nimalo zavidne probleme neplodnosti, pružila čovječanstvu čudesno vrijedne rezultate, no istim ga tim rezultatima postavila pred novi izazov ljudskosti. Upravo stoga, poseban je naglasak stavljen na neke od moralno–etičkih problema koji se javljaju pri umjetnoj oplodnji. Doniranje sjemenih stanica, eksploatacija ljudskog tijela i komercijalizacija ljudske produkcije, trgovina embrijima i eksperimentiranje nad njima, pitanje identiteta začetog umjetnom oplodnjom, nisu samo pitanja individualnih odluka i savjesti nego upleću kompletno društvo te mogu imati teške i nimalo bezazlene posljedice za kompletnu ravnotežu čovječanstva. Kako porast i složenost etičkih problema proporcionalno prati usavršavanje i pojednostavljivanje tehničkih mogućnosti, umjetna je oplodnja, već na ovom stupnju, prešla vlastitu početnu svrhu i pretvara se u tihu invaziju nad bračnim činom i tradicionalnom obitelji, kao i prešutno odobrenu tiraniju nad ljudskim životom.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
PDF
