The findings presented from spatio-sociological perspective are intended to contribute to a more successful solving of questions concerning the order and disorder in (urban) space. This is grounded ...in the wider spread of the use of ICT as well as in terms of the concrete experiences gained in the city of Koper and in the coastal area of the Slovenian Istria. The author is disclosing the dual nature of ICT: a) as an efficient mean for preventing, disclosing andsanctioning of illegal acting (interventions) in space and b) as a new way of disturbing interference in the life of people in public and private spaces, which threatens the values such as identity of the city, natural and cultural heritage and safety of the inhabitants.With higher awareness about this our managing power would increase to the benefit of the quality of living and to conviviality of the residents both in short-term and in long-term perspectives.
The scenario of the exercise envisages the deterioration of the security situation in the Middle East, conflicts, a rise in terrorist attacks and the threat of civil war. On our territory, as a ...consequence of the worsening of the situation, they also envisage disturbances on the market due to the oil crisis and even an attack with weapons of mass destruction - with biological weapons. Igor Nered warned that the scenario was very real, although all the countries in it were invented. During the exercise, over 270 participants from 50 different institutions will be testing procedures and solutions of crisis management and the readiness of all parts of the national security system to act in a crisis situation.
U tekstu autor istražuje modernizacijsku bilancu hrvatskog društva u razdoblju od dvadeset godina nakon rušenja Berlinskog zida. Ponuđeno je pet glavnih tvrdnja. Prvo, hrvatska državna samostalnost ...nije izravna posljedica rušenja Zida, nego je nastala posebno, kao rezultat autonomne hrvatske obrane od agresije. Drugo, normativno i simbolično hrvatsku je samostalnost odredilo novo dvoziđe: odnos između Zida boli i Schengenskog zida. Taj odnos oblikovao je dvostruku, ali jedinstvenu, modernizacijsku osnovu i zalihu, koja dopušta valjanu optimizaciju hrvatskih razvojnih mogućnosti. Treće, realna transformacija hrvatskog društva, međutim, išla je smjerom čije je glavno obilježje uzmak od suverenosti. On je vidljiv na više temeljnih sektora javnih poslova i u svijetu života (politički sektor, financijski sektor, kulturna industrija, uprava itd.). Četvrto, glavni je korijen uzmaka od suverenosti težnja predatorskih skupina u poduzetništvu i javnom djelovanju prema shemi: kapitalizam da - Hrvatska ne. Njihov je socijalni i politički korijen u totalitarnom razdoblju, a djelovanje se svodi na pokušaj kontinuiteta totalitarne konstrukcijske tradicije u institucionalnom sklopu (zlo)upotrebom sredstava podrijetlom iz demokratske tradicije. Peto, takav se razvojni i modernizacijski model dugoročno ne može održati jer ne može osigurati dotok potrebne količine neplaćenog rada u javnu sferu potreban za primjereno funkcioniranje institucionalnog sklopa i modernu integraciju društva.
ZAŠTO KRIZA VJERE? Bošnjak, Srećko
Služba Božja,
09/1973, Volume:
13, Issue:
2
Web Resource
Open access
Može li se danas govoriti o krizi vjere u katoličkoj Crkvi? Nažalost, može! U pedesetim godinama ova se riječ pojavljuje samo tu i tamo, vrlo rijetko i oprezno u časopisima i u propovijedima pokojeg ...misionara.
POSTMODERNOST I KAOS Kalanj, Rade
Socijalna ekologija,
01/1999, Volume:
8, Issue:
1-2
Paper
Open access
Polazeći od konstatacije da postmoderno mišljenje i teorija determinističkog kaosa predstavljaju dvije značajne kulturno–znanstvene činjenice, tekst nastoji odgovoriti na pitanje da li njihova ...pojavna podudarnost ima neki dublji smisao i što ona znači za sociologiju. Stoga se ponajprije definiraju osnovni pojmovi, pri čemu se osobito naglašava da je postmoderno mišljenje proizašlo iz kulturnih a teorija kaosa iz znanstvenih pretpostavki. Potom se analizira njihov odnos prema »klasičnoj znanosti«, konstatira se da je opravdano govoriti o »sociologiji postmodernosti« a ne o »postmodernoj sociologiji«, te se utvr|uju bitne točke u kojima dolazi do izražaja »epistemološki rez« što ga proklamira teorija kaosa: linearnost, predvidljivost i kompleksnost. Tekst pokazuje značenje tih pojmova i zastupa tezu da su oni doživjeli temeljite preinake i u klasičnoj i u suvremenoj sociologiji. Sociologija je konstitutivno zaokupljena odnosom reda i nereda pa se stoga može reći da teorija kaosa, bez obzira na svoje ambiciozne znanstvene implikacije, ne može paradigmatski utjecati na njezina usmjerenja. Kao što postmoderni kulturni ambijent nije dekonstruirao znanstvenost sociološkog mišljenja, tako ni teorije kaosa, uza svu svoju poticajnost, nije otkrila ništa zbog čega bi sociološka znanost morala mijenjati svoj predmetni i metodološki vidokrug.
