Jahodin model latentne deprivacije najčešće je teorijsko polazište za ispitivanje povezanosti nezaposlenosti i mentalnoga zdravlja. Prema tome modelu zaposlenje, osim što osigurava redovite prihode i ...financijsku sigurnost, omogućuje zadovoljenje duboko ukorijenjenih psiholoških potreba koje u suvremenome društvu nije moguće drugačije osigurati. Cilj je ovoga rada provjeriti konstruktnu valjanost Upitnika latentne i manifestne dobrobiti (Muller i sur., 2005), njegovu pouzdanost te prediktivnu valjanost u objašnjenju interindividualnih razlika u mentalnome zdravlju. U istraživanju je sudjelovalo 209 nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade (Mdob = 44.9; SD = 10.45; 58.9 % muškoga spola). Provedene statističke analize i provjera latentne strukture skale potvrdili su da je šestfaktorska struktura Upitnika LAMB replicirana na hrvatskome uzorku siromašnih osoba. Prema dobivenim rezultatima podacima najbolje pristaje model ESEM (χ2 = 771.050; df = 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055 – .069). Upitnik LAMB pouzdan je i valjan mjerni instrument čijih svih šest dimenzija u smislu konvergentne valjanosti značajno pozitivno koreliraju s mentalnim zdravljem. Rezultati analize traga s manifestnim varijablama pokazali su da su doživljaj svrhe, društveni status i razina aktivnosti značajni prediktori mentalnoga zdravlja nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radom je potvrđen konceptualni model latentne deprivacije na uzorku teško zapošljivih osoba te je utvrđena valjanost Upitnika LAMB za korištenje u hrvatskome istraživačkom prostoru. Rezultati istraživanja impliciraju da je podršku korisnicima zajamčene minimalne naknade važno usmjeriti na njihovo mentalno zdravlje i latentnu deprivaciju.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Pretpostavka je da ekspanzivna monetarna politika pogoduje smanjenju nezaposlenosti, a vrijedi i obrnuto. U tom kontekstu definiran je status monetarne politike koji se naziva monetarnim uvjetima. Za ...to je korišten indeks financijskih uvjeta IFIS koji objavljuje Ekonomski institut, Zagreb, kao sintetički pokazatelj stanja brojnih monetarnih varijabli (27 varijabli). Analizom kretanja restriktivnih i ekspanzivnih monetarnih uvjeta prikazanih IFIS indeksom i stope nezaposlenosti koja je provedena u ovom radu, može se zaključiti da postoji jaka veza između indeksa makroekonomskih monetarnih uvjeta i nezaposlenosti u Hrvatskoj. Ta veza djeluje s pomakom od godinu dana, odnosno promjena monetarnih uvjeta dovodi do promjene u ukupnoj stopi nezaposlenosti nakon godinu dana. Iako postoji veza i između monetarnih uvjeta i nezaposlenosti mladih, ona je slabija jer na nezaposlenost mladih značajnije utječu drugi čimbenici. To su prije svega iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i liberalizacije na tržištu rada.
Korona pandemija pretvorila se u
globalnu ekonomsku krizu, dovodeći u opasnost prije svega zdravlje, prihode
milijuna ljudi diljem svijeta te radna mjesta. Svrha rada je razumijevanje
utjecaja korona ...pandemije na stabilnost radnih mjesta. Cilj rada je analizirati
utjecaj korona pandemije na stabilnost radnih mjesta u pet županija Istočne
Hrvatske. U istraživanje je uključena analiza anketnog upitnika koji su
popunila 615 ispitanika iz 5 županija Istočne Hrvatske te prikupljenih
statističkih podataka i relevantne stručne literature. Ograničenje rada je
činjenica da pandemija još uvijek traje, a dostupni podaci su još uvijek
ograničeni. Prema rezultatima istraživanja, anketirani ispitanici smatraju da
korona pandemija ima veliki utjecaj na nestabilnost radnih mjesta u Istočnoj
Hrvatskoj.
The corona
pandemic has turned into a global economic crisis, endangering above all health,
the incomes of millions of people around the world, and jobs. The purpose
of this paper is to understand the impact of the corona pandemic on job
stability. This
paper aims to analyze the impact of the corona pandemic on job stability in
five counties in Eastern Croatia. The research included the analysis of a questionnaire
completed by 615 respondents from 5 counties of Eastern Croatia and the
collected statistical data and relevant professional literature. The
limitation of the work is the fact that the pandemic is still going on and the
available data are still limited. According to the results of the research, the respondents
believe that the corona pandemic has a great impact on job instability in
Eastern Croatia.
Jahodin model latentne deprivacije najčešće je teorijsko polazište za ispitivanje povezanosti nezaposlenosti i mentalnoga zdravlja. Prema tome modelu zaposlenje, osim što osigurava redovite prihode i ...financijsku sigurnost, omogućuje zadovoljenje duboko ukorijenjenih psiholoških potreba koje u suvremenome društvu nije moguće drugačije osigurati. Cilj je ovoga rada provjeriti konstruktnu valjanost Upitnika latentne i manifestne dobrobiti (Muller i sur., 2005), njegovu pouzdanost te prediktivnu valjanost u objašnjenju interindividualnih razlika u mentalnome zdravlju. U istraživanju je sudjelovalo 209 nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade (Mdob = 44.9; SD = 10.45; 58.9 % muškoga spola). Provedene statističke analize i provjera latentne strukture skale potvrdili su da je šestfaktorska struktura Upitnika LAMB replicirana na hrvatskome uzorku siromašnih osoba. Prema dobivenim rezultatima podacima najbolje pristaje model ESEM (χ2 = 771.050; df = 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055 – .069). Upitnik LAMB pouzdan je i valjan mjerni instrument čijih svih šest dimenzija u smislu konvergentne valjanosti značajno pozitivno koreliraju s mentalnim zdravljem. Rezultati analize traga s manifestnim varijablama pokazali su da su doživljaj svrhe, društveni status i razina aktivnosti značajni prediktori mentalnoga zdravlja nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radom je potvrđen konceptualni model latentne deprivacije na uzorku teško zapošljivih osoba te je utvrđena valjanost Upitnika LAMB za korištenje u hrvatskome istraživačkom prostoru. Rezultati istraživanja impliciraju da je podršku korisnicima zajamčene minimalne naknade važno usmjeriti na njihovo mentalno zdravlje i latentnu deprivaciju.
Jahodaʼs latent deprivation model is the most common framework for examining the relationship between unemployment and mental health. According to this model, in modern society, employment provides a regular income and financial security and enables psychological needs that cannot be satisfied in any other way. The paper aims to test the construct validity of the Latent and Manifest Benefits scale (Muller et al., 2005), its reliability, and predictive validity in mental health. A total of 209 unemployed social assistance recipients participated in this study (Mage = 44.9; SD = 10.45; 58.9% men). The performed statistical analysis and verification of the latent structure confirmed the assumed six-factor structure of the LAMB scale on a Croatian sample of unemployed social assistance recipients. According to the results, the best fit is the ESEM model (χ2 = 771.050; df = 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055-.069). The LAMB scale is a reliable and valid instrument, and each of its six dimensions has a significant positive correlation with mental health. The results of the path analysis with manifest variables show that the sense of purpose, social status, and level of activity are significant predictors of mental health. This paper confirmed the conceptual latent deprivation model on a sample of hard-to-employ people and determined the validity of the LAMB scale for use in the Croatian context. The results highlight the importance of expanding support for people living in poverty by providing them with mental health support and addressing latent deprivation.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
U ovom se radu analizira kretanje upisnih kvota, broj studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta i broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba sa svrhom ukazivanja na određene postojeće trendove ...koji bi mogli rezultirati još većom neusklađenošću visokoobrazovnog sustava i tržišta rada, ukoliko se nastave. Analiza upisnih kvota ukazuje na njihov kontinuirani rast počevši od akademske godine 2013./2014. pa do kraja promatranog razdoblja (2019./2020.). Nadalje, analiza broja studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta ukazuje na činjenicu da se svake akademske godine promatranog razdoblja na studijske programe upisao manji broj studenata od ponuđenih upisnih kvota. Broj studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta varirao je ovisno o akademskoj godini. Najviše se studenata upisalo akademske godine 2016./2017. Analiza broja nezaposlenih osoba ukazuje na uzastopan rast broja nezaposlenih do 2013., uslijed globalne financijske krize, i kontinuirani pad nakon 2013. godine. Jednak trend rasta do 2013. i pada poslije 2013. godine vidljiv je i u broju nezaposlenih visokoobrazovanih osoba. U radu je, u konačnici, primijenjen statistički postupak korelacijske analize kojim se izračunava povezanost varijabli koje su, također, brojčano iskazane Pearsonovim koeficijentima i koeficijentima značajnosti. Prilikom izračunavanja povezanosti varijabli dobiven je jedan vrlo značajan rezultat koji zapravo prikazuje nepostojanje statističke povezanosti upisnih kvota s brojem studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta. Statistička nepovezanost upisnih kvota i broja studenata upisanih u prvu godinu upućuje na neusklađenost kretanja upisnih kvota i broja studenata upisanih u prvu godinu visokog učilišta koja u dužem vremenskom periodu može negativno utjecati na ponudu i potražnju za odgovarajućim visokoobrazovnim zanimanjima na tržištu rada. Svrha rada ujedno je i ukazati na neusklađenost kretanja upisnih kvota i broja studijskih programa s brojem studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta, koja se opaža iz rezultata analize prikupljenih podataka. Odnos upisnih kvota, broja studijskih programa i broja studenata mogao bi biti usklađeniji kada bi se temeljio na analizama i stvarnim potrebama tržišta rada i društva.
This paper analyses enrolment quota movements, the number of students enrolled in the first year of higher education institutions, and the number of unemployed higher education graduates, with the purpose of indicating a specific existing trend that, should it continue, may result in an even higher discrepancy between the higher education system and the labour market. The analysis of enrolment quotas shows an upward trend in the observed period from the academic years 2013/2014 to 2019/2020. Furthermore, the analysis of the number of students enrolled in the first year of a higher education institution points to the fact that there are less students enrolling in the first year of a study programme each academic year in the observed period in relation to the offered enrolment quota. The number of students enrolled in the first year of a higher education institution varied depending on the academic year. The largest number of first-year students were enrolled in the academic year 2016/2017. The analysis of the number of unemployed persons indicates a continued growth in the number of the unemployed until 2013, following the global financial crisis, and a continued fall after 2013. The same growth trend until 2013 and fall trend after 2013 is visible in the number of unemployed higher education graduates. In this paper, a statistical correlation analysis was finally applied that calculates the correlation of variables, which are also indicated in numbers by the Pearson coefficients and coefficients of significance. While calculating the correlation among variables, a highly significant result was obtained that shows no existence of statistical correlation between the enrolment quota and the number of students enrolled in the first year of a higher education institution. The statistical unrelatedness of enrolment quotas and the number of first-year students indicates a discrepancy in the movements of enrolment quotas and the number of first-year students that can have negative long-term effects on the supply and demand of appropriate higher education occupations on the labour market. The purpose of this paper is also to indicate the discrepancy between the movements of enrolment quotas and the number of study programmes with the number of students enrolled in the first year of a higher education institution, which is observed from the results analysis of the collected data. The relationship among enrolment quotas, the number of study programmes and the number of students could be more aligned if it were based on analyses and the real demands of the labour market and society.
Na uzorku od 222 nezaposlene osobe iz četiri regiona u Repu-blici Srbiji sprovedeno je istraživanje sa ciljem da se ispita kakav efekat subjektivna percepcija finansijske situacije, nastale nakon ...gubitka posla, ostvaruje na učestalost simptoma poremećaja psiho-fizičkog zdravlja kod nezaposlenih. Podaci su prikupljeni pomoću upitnika za procenu učestalosti simptoma poremećaja psiho-fizičkog zdravlja, upitnika za subjektivnu procenu finansij-ske situacije i stavki koje se tiču prevalentnosti odnosa nezapo-slene osobe prema situaciji gubitka posla (rešavanje ili poricanje tog problema). Rezultati podržavaju očekivanje da je percepcija težine finansijske situacije zaista faktor psiho-fizičkog zdravlja ne-zaposlenih osoba, kako ukupnog zdravlja tako i njegovih pojedi-nih dimenzija. Utvrđeno je da teška finansijska situacija narušava zdravlje nezaposlenih bez obzira na dužinu trajanja nezaposle-nosti, nivo obrazovanja ili starost nezaposlenih osoba. Nadalje, podržano je i očekivanje da je orijentacija ka rešavanju proble-ma nezaposlenosti povezana sa manje depresivnih i anksioznih simptoma kod nezaposlenih u odnosu na orijentaciju ka porica-nju problema nezaposlenosti. Konačno, dobijeni rezultati poka-zuju da nezaposlene žene izveštavaju o lošijem psiho-fizičkom zdravlju u odnosu na muškarce, ali i to da pol ne moderira odnos između subjektivne procene finansijske situacije i psiho-fizičkog zdravlja. Svi nalazi su diskutovani u okviru teorija o efektima gu-bitka zaposlenja i spram nalaza brojnih istraživanja u ovoj oblasti.
Značajne turbulencije globalnog gospodarstva u recentnom razdoblju su imale heterogene posljedice na lokalnoj i regionalnoj razini. Navedeno je zaokupilo pažnju znanstvene zajednice, rezultirajući s ...promoviranjem koncepta rezilijentnosti kao sposobnosti određenog sustava u prilagodbi tijekom i nakon određenog negativnog šoka. Analiza rezilijentnosti tržišta rada na županijskoj razini u Republici Hrvatskoj obuhvatila je analizu otpornosti i oporavka navedenih tržišta i to kroz prizmu zaposlenosti, nezaposlenost i participacije. Empirijski rezultati su istaknuli Zadarsku županiju kao najrezistentnije regionalno tržište rada u RH. Ujedno je heterogenost preostalih rezultata upućivala na svu kompleksnost odnosa na tržištu rada, kao i jasnu potrebu za daljnjim istraživanjima.
Significant turbulences of the global economy in the recent period have had heterogeneous consequences at the local and regional level. This has been in focus of the scientific community, resulting in the promotion of the concept of resilience as the ability of a particular system to adapt during and after a particular negative shock. The analysis of labor market resilience at the county level in the Republic of Croatia included an analysis of the resistence and elasticity of these markets through the prism of employment, unemployment and participation. Empirical results highlighted Zadar County as the most resistant regional labor market in the Republic of Croatia. At the same time, the heterogeneity of the remaining results pointed to the complexity of labor market relations, as well as the clear need for further research.
U Hrvatskoj u okviru migracijskih tema dominira pitanje emigracije, posebno mladih i obrazovanih, podjednako u literaturi i raspravama u široj javnosti. No aktivna migracijska politika nužno mora ...razmotriti i drugu stranu migracijskih kretanja. U kontekstu dugoročnih kretanja na hrvatskom tržištu rada, a uzimajući u obzir rašireni proces demografskog starenja, pitanje aktivne imigracijske politike sve će više dolaziti do izražaja. Osnovni je cilj istraživanja analizirati položaj imigranata na hrvatskom tržištu rada. Temeljem podataka Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku analiziraju se razlike između karakteristika zaposlenih i nezaposlenih osoba koje su se doselile u Hrvatsku, s ciljem identificiranja prediktorâ statusa nezaposlenosti. Dodatni segment koji se istražuje jest postoje li razlike između kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih doseljenih osoba u Hrvatskoj te koji su prediktori statusa dugotrajne nezaposlenosti. Empirijska analiza provedena je za dvije odvojene godine da bi se razmotrilo u kojoj je mjeri dugotrajna recesija dodatno utjecala na položaj doseljenika na hrvatskom tržištu rada. Prva godina (pretkrizna) jest 2007., a druga (krizna) 2012.
Autorice u članku otvaraju tri problemska čvorišta. Prvo se odnosi na propitivanje recentne ekonomske krize, ali i tranzicijske koja joj je prethodila, na primjeru propasti Željezare Sisak. Kolaps ...hrvatske industrije ponajprije objašnjavaju kao politički, ideološki i gospodarski bankrot vrijednosti koje su postojale u socijalizmu, a tek onda kao realnu i globalnu ekonomsku krizu. Drugo se problemsko čvorište otkriva u razgovorima s otpuštenim radnicima i radnicama željezare u narativima koji uglavnom konceptualiziraju život bez posla, u pripovijedanju o životu dok je posla još bilo te u razmišljanjima kako će život i rad izgledati u budućnosti. Kao svojevrsni lajtmotiv ponavlja se riječ nada. Upravo je pojam nade predmet njihova posljednjeg razmatranja. Unutar društvenih znanosti i humanistike posljednjih je godina koncept nade zauzeo važno istraživačko mjesto, posebice u analizi individualnog i kolektivnog traumatskog iskustva kao što je i gubitak posla. Stoga autorice predstavljaju neke od značajnijih teorijskih radova o nadi te ih propituju na vlastitoj građi.
Je kako je, bit će bolje Tutić Grokša, Ivana; Kletečki Radović, Marijana
JAHR (Rijeka ),
01/2022, Volume:
12, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Subjektivna dobrobit obuhvaća doživljaj trenutne i buduće životne situacije. Trenutna razina subjektivne dobrobiti može biti prediktor zdravlja, produktivnosti, prihoda, kvalitete socijalnih odnosa, ...čak i mortaliteta. Nezaposlenost je prepoznata kao jedna od životnih okolnosti koje na duži period najviše smanjuju subjektivnu dobrobit. Cilj provedenog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u subjektivnu dobrobit nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade mlađe odrasle dobi. Tematskom analizom intervjua dobiveni su podaci o doživljaju životne situacije i percepciji budućnosti sudionika te su prikazani kroz ovaj rad. U zaključnim razmatranjima izneseni su prijedlozi za unapređenje prakse, s naglaskom na pristupu socijalnog rada i javnozdravstvenu pristupu.
Subjective well-being includes the perception of the current and future life situation. The current level of subjective well-being can be a predictor of health, productivity, income, quality of social relations, and even mortality. Unemployment is recognised as one of the life circumstances that reduce subjective well-being the most in the long run. The conducted qualitative research aimed to gain insight into the subjective well-being of unemployed young adults who are beneficiaries of the guaranteed minimum benefit. The thematic analysis of the interviews provided data on the experience of the life situation and the perception of the participants’ future, and they are presented in this paper. In the concluding remarks, proposals for improving the practice were presented, with an emphasis on the social work approach and the public health approach.