The Estonian language makes a systematic distinction between total and partial objects on the basis of semantic and syntactic features: total objects occur in nominative or genitive, partial objects ...in partitive. However, in the case of the interrogative-relative pronoun mis ‘what’, the partitive mida in the expected partial object position can be replaced with the nominative mis. The aim of this paper is to determine which variables significantly affect this object case variation, how the variation differs between contemporary speech and archaic dialects and what might have possibly motivated the development of this variation. This study is based on the data in the Phonetic Corpus of Estonian Spontaneous Speech and the Corpus of Estonian Dialects. The results show that the variation is most affected by verb type, clause type, length of the following word and dialect. It is concluded that there might be multiple motivations behind this variation, mainly language contact (or a lack of it in certain areas), high usage frequency of the pronoun mis and the effect of the standardisation of language.
Kokkuvõte. Hanna Pook: Pronoomeni mis käände varieerumine objekti positsioonis spontaanses eesti keeles ja eesti murretes. Eesti keeles eristatakse täis- ja osasihitist mitmete semantiliste ja süntaktilise tunnuste põhjal; täissihitis on nominatiivis või genitiivis, osasihitis partitiivis. Relatiiv-interrogatiivpronoomeni mis puhul võib aga oodatud osasihitise positsioonis asendada partitiivi mida nominatiiviga mis. Selle artikli eesmärk on välja selgitada, millised tunnused mõjutavad oluliselt pronoomeni mis objekti käände varieerumist, kuidas see varieerumine erineb vanemates kohamurretes ja tänapäevases spontaanses kõnes ning mis on selle varieerumise võimalikud põhjused ja mõjurid. Analüüs põhineb eesti keele spontaanse kõne foneetilisel korpusel ja eesti murrete korpusel. Tulemused näitavad, et mis ja mida varieerumist osaobjekti positsioonis mõjutavad kõige enam verbitüüp, lausetüüp, järgneva sõna silpide arv ja murre. On tõenäoline, et pronoomeni mis käände varieerumine on korraga olnud mõjutatud mitmest tegurist, peamiselt keelekontaktidest (või kontaktivähesusest teatud piirkondades), pronoomeni mis suurest kasutussagedusest ja keele standardiseerimisest.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Svrha ovoga rada je istražiti i odrediti pravni status odobalnih objekata za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika prema hrvatskom pravu. Naime, analiza odredaba Zakona o istraživanju i ...eksploataciji ugljikovodika, kojima je uređena ta djelatnost, pokazala je da pravni status tih objekata nije reguliran, što nameće potrebu da se utvrdi pod koje se norme može podvesti te objekte, odnosno koje odredbe treba odgovarajuće primijeniti za određivanje njihova pravnog statusa, posebice u smislu utvrđivanja jesu li ti objekti pokretnine ili nekretnine. Jasno određivanje pravnog statusa odobalnih objekata za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika od iznimne je važnosti, ne samo za potencijalne investitore, postojeće koncesionare, ovlaštenike dozvola i Republiku Hrvatsku, već i za sve treće s obzirom da će o pravnom statusu odobalnih objekata ovisiti, primjerice, primjena odredaba o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, kao i primjena instituta ograničenja te odgovornosti. Uvodno se naglašava da se istraživanje i eksploatacija ugljikovodika iz podmorja može izvoditi s odobalnih objekata koji su po svojim tehničkim karakteristikama toliko različiti da je upitno može li se na sve te objekte primijeniti isti pravni režim. To posebice imajući u vidu i to da pravni status odobalnog objekta može ovisiti o tomu je li odobalni objekt u određenom trenutku u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika ili je u postupku premještanja s jedne lokacije na drugu. Vodeći se navedenim specifičnostima, autorica analizira hoće li se, u konkretnom slučaju, u odnosu na neki odobalni objekt primijeniti odredbe Zakona o rudarstvu (na koje upućuje osnovni Zakon o eksploataciji i istraživanju ugljikovodika) koje uređuju status rudarskih objekata i postrojenja, ili odredbe Pomorskog zakonika o pomorskim objektima, s obzirom da se ta djelatnost obavlja na moru. Ističe se i to da Pomorski zakonik razlikuje tri vrste pomorskih objekata – plovni objekt (brod),
plutajući objekt i nepomični odobalni objekt pa se kao dodatno postavlja pitanje pod koju bi se vrstu pomorskog objekta mogao podvesti odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Radi određivanja pravne kvalifikacije pojedinog odobalnog objekta kao pokretnine ili nekretnine odgovor se traži i u općem propisu – Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Cilj je ovoga rada ukazati na pravne praznine zakonskog okvira kojim je uređena djelatnost istraživanja i eksploatacije ugljikovodika te upozoriti na moguće neočekivane i neželjene pravne učinke popunjavanja tih praznina supsidijarnim propisima, neprilagođenima specifičnostima te djelatnosti. Stoga autorica sugerira da se pitanje pravnog statusa, ali i neka druga područja u odnosu na koja je uočena podnormiranost ili nedosljednost, uredi na jasan način, u posebnom propisu kojim je uređena materija istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
SAŽETAK: U radu je na primjerima iz prakse prikazan rad vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ MUP-a RH (CFIIV „Ivan Vučetić“) prilikom utvrđivanja ...uzroka požara u stambenim objektima.
Opisane su metode utvrđivanja mjesta nastanka i uzroka požara, te je ukazano na karakteristične kvarove koji mogu dovesti do požara u stambenim objektima.
Najčešći uzroci požara stambenih objekata su ili kvar na kućnom priključku električne energije, ili kvar na električnoj instalaciji u objektu.
SUMMARY: The paper presents actual real examples of the forensic investigations of fires on housing facilities conducted by the experts at the Forensic Science Centre Ivan Vučetić within the Croatian Ministry of the Interior.
A description of the methods for determining the location and the causes of fire is offered, indicating the typical faults that may cause a fire. It was found that the most common cause of fire in housing facilities is either a fault on the connection between the building and the network or a fault on the electrical installations in the building itself.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Rad analizira pojmovlje i sadržaj Ustava Ruske Federacije te ustava nekoliko republika bivšeg SSSR-a kojima se regulira područje upravljanja prirodom i zaštitom okoliša, oslanjajući se na perspektivu ...normativističke metodologije Hansa Kelsena, posebice čistu teoriju prava. Autori argumentiraju da ustavna pravila zemalja postsovjetskog prostora imaju niz nedostataka poput ponavljanja ili neadekvatne refleksije pravne stvarnosti. Na temelju toga zaključuju da je potrebno pronaći načine na koje bi se u ruskom Ustavu oblikovala pravila o zaštiti okoliša i korištenju prirodnih resursa a koja bi odgovarala realiji 21. stoljeća. To bi omogućilo stvaranje adekvatnog sustava koji bi svima garantirao pravo na zdrav okoliš, te koji bi građanima i pravnim osobama osigurao pravo na prirodne resurse, ali i propisao njihove obveze prema okolišu i prirodnim resursima.
This study assessed the composition of aeromycota at a grain mill and four dwellings (two apartments and two basements) as well as in outdoor air during one year in Zagreb, Croatia. The incidence of ...Aspergilli from sections Flavi, Nigri, and Versicolores was also assessed. Airborne fungi were collected using an air-sampler and DG-18 agar plates. The average concentrations of airborne fungi in the grain mill ranged from 14,310 to 40,000 cfu m
, which was above the hazardous level (104 cfu m
), whereas the values statistically estimated using Feller’s correction were up to six times higher. Concentrations in the apartment (163-1244 cfu m
) were lower than in outdoor air (286-2090 cfu m
) and lower than in the basement (697-1203 cfu m
), except in the warmer period of the year when they were similar. The most abundant species throughout the year were Cladosporium spp. (90-100 %), Penicillium spp. (40-100 %), and Alternaria spp. (10-100 %), which are common for temperate climates. Aspergilli from the Flavi (50- 100 %) and Nigri (15-40 %) sections as well as A. ochraceus (15-60 %) and Eurotium spp. (85-100 %) were the most abundant at the grain mill and were rarely found in outdoor air. In the basement, Aspergilli (Versicolores) were more abundant than in the apartment. The excess of aeromycoparticles in the grain mill throughout the year may have represented a serious health risk to mill workers. This is the first Croatian one-year study of indoor airborne fungi in a grain mill and dwellings; however monitoring should continue over a longer period
Cilj rada bio je ispitati varijacije učestalosti (%) i koncentracija (cfu m-3) plijesni u zraku mlina žitarica i četiriju stambenih prostora (dva stana i dva podruma) u odnosu na vanjski zrak tijekom jedne godine u Zagrebu (Hrvatska). Učestalost Aspergillus vrsta iz sekcija Flavi, Nigri i Versicolores također je ispitana. Plijesni iz zraka su uzorkovane pomoću uređaja Air-sampler MAS 100 Eco u kojem su postavljene DG- 18-agarske ploče. Prosječna koncentracija aerogenih plijesni u mlinu bila je između 14.310 i 40.000 cfu m
, što je veće od koncentracije (104 cfu m
) koja se smatra opasnom za zdravlje. Procijenjene vrijednosti koncentracija plijesni u zraku mlina, dobivene Felerovom korekcijom, čak su šest puta veće od izmjerenih koncentracija. U stanovima (163-1244 cfu m
) koncentracije aerogenih plijesni bile su manje nego u vanjskom zraku (286-2090 cfu m
) i podrumima (697-1203 cfu m
), izuzev u toplijim mjesecima kada su izmjerene vrijednosti bile slične. Tijekom godine dominirale su vrste iz rodova Cladosporium spp. (90-100 %), Penicillium spp. (40-100 %), i Alternaria spp. (10-100 %), koje su uobičajene u područjima s umjerenom klimom. Aspergile iz sekcija Flavi (50-100 %) i Nigri (15-40 %), A. ochraceus (15-60 %) i Eurotium spp. (85-100 %) dominirali su u zraku mlina, a u uzorcima vanjskog zraka rijetko su detektirane. Vrste Aspergillus iz sekcije Versicolores s većom učestalošću nađene u podrumima nego u stanovima. Veliko opterećenje mlina aerogenim plijesnima tijekom cijele godine može biti opasno za zdravlje radnika. Ujedno, ovo je prvo jednogodišnje ispitivanje sezonske varijabilnosti u sastavu plijesni u zraku mlina žitarica i stambenih prostora u Hrvatskoj. Međutim, monitoring treba nastaviti tijekom dužeg razdoblja.
Objekti kääne eesti keeles oleneb eelkõige tegevuse ja objekti piiritle- (ma)tusest, kuid da-infinitiiviga konstruktsioonides leidub palju varieerumist objekti käändes, mida ei ole võimalik seletada ...piiritletuse mõiste abil. Suur osa sellest varieerumisest on seotud sõnajärjega: da-infinitiivile järgnev objekti on pigem totaalne, infinitiivile eelnev objekt on pigem partsiaalne. Artiklis vaadeldakse seoseid sõnajärje ja objekti käände vahel neljas sagedases da-infinitiiviga konstruktsioonis. Kuna eesti keele sõnajärg sõltub suuresti infostruktuurist, uuritakse, kas ja kuivõrd on sõnajärjega seotud varieerumine seletatav infostruktuuriliste parameetrite abil. Jõutakse järeldusele, et objekti käände varieerumist ei mõjuta mitte infostruktuur, vaid sõnajärg ise. Artikli lõpuosas arutletakse selle üle, miks võiks sõnajärg üldse mõjutada objekti käänet ning miks selle mõju piirdub infiniitsete konstruktsioonidega.Abstract. David Ogren: Word order, information structure and object case in Estonian. While object case in Estonian depends primarily on the boundedness of the action and the object nominal, numerous constructions with da-infinitive verb forms exhibit object case variation that cannot be explained by the boundedness criterion. A considerable amount of this variation is related to word order: VO word order in the da-infinitive phrase favors the use of the total object, OV word order favors the partial object. The article examines the relationship between word order and object case in four common da-infinitive constructions. As word order in Estonian is heavily dependent on information structure, the article also investigates whether the relationship between word order and object case can be explained by information-structural features, and finds that the relevant parameter is in fact not information structure, but rather word order itself. The article closes with a discussion of the possible explanations for the relationship between word order and object case and for why this relationship is found only in non-finite constructions.Keywords: object case, da-infinitive, information structure, word order, variation, analogy
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
U modernim Zimskim olimpijskim igrama utjecaj sportskih građevina i infrastrukture na teritorij i krajolik, posebice prometne mreže potrebne za povezivanje grada domaćina sa sportskim terenima u ...planinama, jedan je od glavnih izazovnih problema - pitanje od posebne važnosti za planere. S planerskoga motrišta analizirana su tri sluèaja koja ukazuju na zajedničke i različite probleme, strategije i posljedice: Torino 2006., Soči 2014. i plan za Krakov 2022.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Rad prikazuje koncept kapsule u arhitekturi u odnosu na Modernu te društvene i kulturne promjene nakon Drugoga svjetskog rata kao i eksperimente u okviru stambene tipologije i tehnologije građenja. ...Polazeći od primjera autentičnih i metaforičnih arhitektonskih kapsula, u radu se prikazuje vitalnost i relevantnost ovoga koncepta na odabranim ranim te suvremenim primjerima u kontekstu kulturnih sredina Slovenije i Hrvatske.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
U radu se procjenjuje rizik ugroženosti spolne viktimizacije djece analizom stanja sigurnosti turističkih objekata dobivene na temelju operativno-preventivnog rada policijskih službenika Odjela ...prevencije na području Policijske uprave istarske tijekom turističke sezone. Na temelju provedenih preventivnih aktivnosti u turističkoj sezoni te uočavanja trenutačnog stanja i kvalitete poduzimanja sveukupnih mjera zaštite i štićenja turističkih objekata utvrđene su, a potom i analizirane opasnosti i rizici od počinjenja kaznenih djela na štetu djece. Upravo je jedan od preduvjeta za pravilno i uspješno planiranje i ostvarivanje mjera pravilna i konkretna procjena različitih izvora i oblika ugroženosti (Perić, 1987). Pregledom relevantne literature, praćenjem stanja i pojavnih oblika kaznenih djela, neposrednim obilaskom i vizualnim pregledom objekata, zatim razgovorima s odgovornima i osobama zaduženim za osiguranje turističkih objekata prikupljeni su podaci koji su upotrijebljeni za izradu SWOT analize stanja u objektima, čiji će rezultati pridonijeti poduzimanju mjera zaštite i usklađivanju preventivnih mjera i aktivnosti koje poduzima policija. Slijedom navedenog, ovaj rad donosi preporuke za turističke kuće te smjernice za rad policijskih službenika. Preporuke turističkim kućama temelje se na povećanju preventivne aktivnosti, provedbi ciljanih edukacija i poticanja samozaštitnog ponašanja među gostima, kao i poticanja komunikacije s policijom te, naposljetku, za provedbu prikupljanja operativnih informacija koje bi pridonijele rješavanju kaznenih djela. Preporuke za rad policijskih službenika odnose se na
specifičnu problematiku ugroženosti djece u turističkim objektima, preventivni rad i postupanje u slučajevima počinjenja kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Polovicu teritorija Hrvatske karakterizira krš, izniman prirodni resurs koji se ujedno intenzivno gospodarstveno i turistički iskorištava. Daleko od ljudskih očiju, u krškim špiljama i jamama, krije ...se većina zaliha pitke vode, ali i jedna od najvećih prijetnji krškom podzemlju Hrvatske. Speleolozima je jedan od ciljeva zaštita krškog podzemlja koje desetljećima revno istražuju, a nedavno su ukazali na problem koji je bio vidljiv samo njima, a to su divlji deponiji otpada u speleološkim objektima. Trenutno ih Hrvatska broji više od 800, a rasprostiru se diljem našeg krškog područja. Kako bi se bolje razumjeli pojedinačni utjecaji onečišćenih lokacija na stanje okoliša, a time i usmjerili napori prilikom čišćenja speleoloških objekata, izrađena je primarna analiza podataka „Katastra onečišćenih speleoloških objekata“ te je razrađen okolišni kontekst onečišćenja.