Cilj ovog rada je pojmovno odrediti organizacijsku kulturu, tipologiju i parametre važnosti organizacijske kulture za uspješnost organizacija te provesti istraživanje određenih aspekata ...organizacijske kulture na Organizaciji X. Pri istraživanju organizacijske kulture Organizacije X uzeto je da je organizacijska kultura skup vrijednosti, normi i uvjerenja koje dijele zaposleni u Organizaciji X. U tom smislu, izdvojeno je devet karakterističnih pokazatelja koji bi zajedno trebali stvoriti sliku o organizacijskoj kulturi Organizacije X. Ti su pokazatelji stavovi o inicijativi i samostalnosti u poslu, potpori nadređenih, kontroli, nagrađivanju (promaknuću), identitetu (sigurnosti), toleranciji, jasnoći ciljeva, integraciji, komunikaciji i motiviranosti za posao. Cilj istraživanja bio je na temelju dobivenih rezultata odrediti organizacijsku kulturu Organizacije X te utvrditi može li ona i na koji način biti doprinos poboljšanju rezultata rada.
Koncept organizacijske kulture postaje dominantan i nezaobilazan u analizi organizacijske uspješnosti i razvoja. Učinkovitost organizacije ovisi o organizacijskoj kulturi koja utječe na način ...obavljanja menadžerskih funkcija planiranja, organiziranja, kadrovskih popunjavanja, vođenja i kontroliranja. Dakle, uz sve bitne čimbenike uspješnosti kao što su: planiranje, organiziranje, vođenje, kontroliranje i dr. važnu ulogu u cjelokupnoj organizaciji ima i organizacijska kultura. U svakodnevnoj borbi za opstanak i napredak na tržištu poduzeće mora angažirati sve raspoložive resurse, snage i metode kako bi uspješno poslovalo. Stoga se i sigurnost na radu stavlja u funkciju organizacijske kulture, u kojoj ima ulogu određivanja granica između prihvatljivog i neprihvatljivog oblika ponašanja, rada i djelovanja u organizaciji. Razvojem supkultura vezanih uz sigurnost na radu utječe se na smanjenje broja nezgoda i ozljeda na radu, a time i na smanjenje troškova i gubitaka u poslovanju.
Članak polazi od konstatacije činjenice sve učestalijeg korištenja koncepta vojne kulture. Razmatraju se unutardisciplinarni i kontekstualni razlozi zbog kojih je došlo do širokog prihvaćanja ovog ...koncepta od strane istraživača vojske u 1990-ima. Razlažu se različite teorijske konceptualizacije ovoga pojma te mogući istraživački pristupi i strategije. Zaključak je da je teško pronaći “pravu” definiciju vojne kulture koja bi istodobno bila dovoljno obuhvatna i dovoljno operabilna. Usprkos tomu, koncept vojne kulture posjeduje heurističku vrijednost jer omogućava inovativni odabir tema i istraživačkih perspektiva, od kojih bi neke iz rakursa klasične sociologije vojske bile sasvim nezamislive.
Motivacija javnih službenika promatra se u kontekstu promijenjenih očekivanja od javne uprave i kvalitete njezinih usluga. Opisuje se motivacija i srodni koncepti (npr. organizacijska kultura). ...Navode se i kratko komentiraju rezultati vlastitog istraživanja provedenog na području Varaždinske županije 2005. godine.
U radu se utemeljuje tipologija organizacijske kulture u javnoj upravi.
U konstruiranju tipova polazi se od vrijednosti raširenih kod članova upravnih organizacija, s jedne, te od praktičnih ...orijentacija službenika, s druge strane. Kombinirajući pravne, političke i ekonomske vrijednosti s profesionalno-proaktivnom i uredsko-reaktivnom orijentacijom službenika, utvrđeni su legalistički i birokratski, particip ativni i autoritarni te poduzetnički i upravljački tip organizacijske kulture. Također, komentira se u literaturi raširena teza o organizacijskoj kulturi kao manje važnoj varijabli u istraživanju organizacijskih pojava.
Organizacijska kultura značajno utječe na kakvoću rada u poduzećima i drugim organizacijama, stoga je njezino planiranje i prihvaćanje suvremen i općenito priznat način osiguranja sigurnosti i ...zdravlja na radu. Za uvođenje politike i strategije sigurnosti i zdravlja na radu u organizaciji korisno je prepoznati i uvažavati kulturu sigurnosti, kao jedan od ishodišnih čimbenika za uspješno postizanje ciljeva. U tu svrhu provedeno je teoretsko i empirijsko istraživanje o kulturi sigurnosti. Teoretski cilj istraživanja postignut je analizom relevantne strane i domaće stručne literature iz područja opće kulture i kulture sigurnosti i njezinih sastavnih dijelova kao što su npr. vrijednosti, etika, navike itd. U empirijskom (praktičnom) dijelu istraživanja primijenili smo metodu anketiranja za prikupljanje kvantitativnih podataka. Anketa je obuhvaćala istraživanje na područjima integralnog upravljanja (menadžmenta), vrijednosti i načela, razvoja i izobrazbe zaposlenih, rukovođenja i učinkovitosti rukovođenja te inovacija i poboljšanja. Uzorak je obuhvatio sve zaposlene, tj. 159 članova poduzeća. Iz odgovora anketiranih suradnika utvrđeno je da je odnos spram sigurnog i zdravog rada na visokoj razini, pa je postotak pozitivnih odgovora u poduzeću u prosjeku 84%, a negativnih je odgovora u prosjeku 6%. Predložen je model čimbenika koji valja razvijati u smjeru daljeg poboljšanja kulture sigurnosti u poduzeću. Ono što je utvrđeno bit će korisno pomagalo za sve one koji smatraju da kulturu sigurnosti mogu upotrijebiti kao djelotvorno sredstvo za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
67.
PROJEKTNA KULTURA Bistričić, Ante
Tourism and hospitality management,
12/2004, Volume:
10, Issue:
3-4
Web Resource
Open access
Nastajanje projektne kulture je tijesno povezano s nastajanjem i razvojem organizacijske kulture. Projektna kultura je podkultura organizacijske kulture poslovnih sustava. O njoj su u velikoj mjeri ...ovisni rast i razvoj, to jest izvedba strategija poslovnih sustava s realizacijom programa projekata i s pomoću projektnog managementa. Ako projektna kultura nije na zavidnom nivou, to znači otežano izvođenje projekata i sa time također strategija poslovnih sustava te rad projektnog managementa i projektnoga tima u cjelini.
Upravo tako je na nastajanje i razvoj projektne kulture u poslovnim sustavima i društvu u cjelini utjecao razvoj projektnoga managementa. Razvoj projektnog managementa će također i u budućnosti značajno utjecati na razvoj projektne kulture u poslovnim sustavima i društvu u cjelini.
Promjene projektne kulture su nužnost opstanka i razvoja poslovnih sustava. Promjene projektne kulture su uspješnije ako se započnu odvijati od vrha poslovnog sustava i šire se prema podsustavima. Zbog toga je odnos managementa do strategija i programa projekata vrlo važan činilac projektne kulture i posljedično vrlo značajan činilac
uspješnoga izvođenja programa projekata.
Pojam kulture sigurnosti privlači sve više pozornosti. Do nesporazuma dolazi jer se taj pojam često brka s drugim, vrlo bliskim pojmom sigurne okoline. U članku smo pokušali opisati razlike između ...dva pojma, i to primjenjujući iskustva iz istraživanja organizacijske kulture. Predlaže se integrirani model kojim se kultura sigurnosti raščlanjuje na tri glavne sastavnice. Izvještava se o empirijskim istraživanjima pojedinih sastavnica, sigurnoj okolini i subjektivnom osjećaju opasnosti. Raspravlja se i o daljnjim istraživanjima kulture sigurnosti i njezinoj primjeni.
Manjak zdravstvenih radnika jednako je prisutan na globalnoj razini kao i na nacionalnoj, što je postalo naročito vidljivo pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju i pojačanim trendovima iseljavanja ...liječnika i medicinskih sestara. Istodobno, to je relativno podistražena tema unutar hrvatske znanstvene zajednice. Ovaj je rad utemeljen u teoriji potisno-privlačnih faktora, teoriji organizacijske kulture i teoriji odljeva mozgova visokokvalificiranih stručnjaka. Koristeći online polustrukturirane intervjue, kojima je bilo obuhvaćeno 45 zdravstvenih radnika, fokusiramo se na poduzorak od 18 sudionika/ica, iseljenih iz svih hrvatskih regija. Glavno je istraživačko pitanje bilo utvrditi motive iseljavanja zdravstvenih radnika, konkretno liječnika, iz Hrvatske. Korištena metoda obrade podataka bila je analiza obrazaca kao varijanta deduktivne tematske analize (King, 2004). Kao glavne teme koje obuhvaćaju važne skupine razloga iseljavanja liječnika/ca iz Hrvatske ustanovili smo profesionalne aspiracije liječnika/ca, organizacijski kontekst hrvatskoga zdravstvenog sustava, opći/ širi društveni kontekst te ostale čimbenike. Profesionalne aspiracije, zajedno s obiteljskim i inim razlozima, također imaju ulogu u kompleksnim procesima donošenja odluke o iseljenju i vaganja različitih potisnih i privlačnih čimbenika, ali smatramo da prevagu u toj pojavi odnosi organizacijski kontekst hrvatskoga javnog zdravstvenog sustava zajedno s općim/širim društvenim kontekstom (visoka razina percepcije korupcije, niska razina povjerenja u institucije, beznađe). Ti su odgovori relevantni za moguću razradu novih javnih politika, posebice zdravstvene politike, migracijske politike te politike u području obrazovanja i specijalizacije zdravstvenih radnika. Bez ulaganja u obrazovanje i usavršavanje, a potom i nalaženja načina za zadržavanje liječničkog kadra, kao društvo se izlažemo riziku potencijalnog urušavanja zdravstvenog sustava i standarda liječenja poradi nedostatka stručnjaka.
U radu se ispituju specifi čnosti organizacijske kulture komercijalnih
zastupnika u djelatnosti komercijalnog zastupanja prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje na hrvatskom tržištu. ...Organizacijska kultura poduzeća mora biti usklađena sa zahtjevima djelatnosti komercijalnog zastupanja da bi se njome moglo koristiti kao instrumentom poticanja uspješnosti komercijalnih zastupnika. Svrha je istraživanja analizirati, ali i produbiti spoznaje o organizacijskoj kulturi u poslovima komercijalnog zastupanja u gospodarskom i kulturnom kontekstu u Republici Hrvatskoj, da bi navedeno istraživanje dalo smjernice pri kreiranju i unapređivanju organizacijske kulture u poduzećima s djelatnošću komercijalnog
zastupanja. Anketa je provedena, u vremenu od 01.06.2001. do 31.12.2001., na 200 komercijalnih zastupnika, najznačajnijih proizvođačkih ili zastupničkih poduzeća u Republici Hrvatskoj, koji rade na području Primorskogoranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Rezultati istraživanja pokazali su da komercijalni zastupnici djeluju kao individualci u radu, da su orijentirani prema svojoj osnovnoj radnoj funkciji - prodaji robe zbog ostvarivanja što je moguće veće vlastite plaće i skloni su precjenjivati vlastiti doprinos poslovnom rezultatu poduzeća. Komercijalni zastupnici izražavaju pripadnost poduzeću, često posjećuju kupce i provode veliki dio vremena s kupcima, jer smatraju da to utječe na radni rezultat. Oni posvećuju mnogo pažnje vlastitom osobnom imidžu i to kako u izgledu, tako i u stručnosti. Imaju sklonost prema obrazovanju i usavršavanju svojih radnih vještina, a istovremeno ne vole da ih nadziru i kontroliraju.
