Do vremena Fazil Ahmed-paše Ćuprilića (1661-1676) komunikacija Porte s drugim državama stekla je formu, koja je ostala na snazi do perioda reformi (tanzimata). Rad je zasnovan na građi iz ...Historijskog arhiva u Dubrovniku (HAD), koja je poređena sa objavljenim zbirkama dokumenata i onovremenim istorijama i putopisima. Svrha istraživanja je da ukaže na momente, koji su tretman dubrovačkih poslanika činili drugačijim od prijema ambasadora evropskih država (Engleske, Francuske i dr.).
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Brojna istraživanja upozorila su na mogućnost modeliranja sadržaja masnih kiselina mliječne masti u cilju povećanja sadržaja poželjnih n-3 nezasićenih masnih kiselina te smanjenja zasićenih masnih ...kiselina odgovarajućom hranidbom koza. Dosadašnja istraživanja pokazala su porast sadržaja kapronske (C6:0), kaprilne (C8:0), konjugirane linolne (CLA, rumenske kiseline, cis-9, trans-11 C18:2), linolenske (C18:3), eikozapentaenske (C20:5), dokozaheksaenske (C22:6) te ukupni sadržaj polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) u mlijeku koza napasivanih na pašnjacima. U iste je skupine koza utvrđen manji udio palmitoleinske (C16:1), linolne (C18:2), ukupan sadržaj n-6 nezasićenih masnih kiselina te niži n-6/n-3 omjer, u odnosu na skupinu koza držanih u staji i hranjenih sijenom lucerne. U mlijeku koza kojima je u obroke uključen dodatak ulja šafranike značajno je povećan udio CLA, dok je u koza hranjenih obrocima s dodacima lanenoga ulja značajno porastao udio C18:3 u mli¬jeku, u odnosu na skupine koza hranjenih bez dodatka navedenih ulja. Pri hranidbi koza s dodatkom zaštićenoga ribljeg ulja utvrđen je značajan prijenos eikozapentaenske-EPA i dokozaheksaenske-DHA masne kiseline u mlijeko. Zaštićeno riblje ulje smanjilo je negativan utjecaj dugolančanih masnih kise¬lina na aktivnost buražnih mikroorganizama, konzumaciju i probavljivost vlakana te inhibiciju sinteze masnih kiselina u mliječnoj žlijezdi. Pri dodavanju nezaštićenoga ribljeg ulja došlo je do povećanja udjela stearinske (C18:0) i oleinske (C18:1) masne kiseline zbog biohidrogenacije polinezasićenih masnih kiselina u buragu.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Vpliv načinov gospodarjenja s travišči na ptice gnezdilke Ljubljanskega barja (osrednja Slovenija)
In spite of the extensive drainage works carried out in the bogs of Ljubljansko barje, the area is ...still important for breeding birds, particularly wet meadow species. Existence of these meadows nowadays depends very much on human management, which can be more or less intensive. Lately, more and more wet meadows are being transformed into pastures. The aim of this research was to find out how different grassland management regimes affect breeding birds at Ljubljansko barje. Intensively managed meadows, extensively managed meadows, pastures and litter meadows were compared. As birds were counted by a method adapted to pastures, counts were made from the edge of the plots. From the end of April till mid June 2003, every plot was visited four times in the morning and once during the night. Management intensity of the plot was determined by the beginning and extent of the area being mown or grazed, speed of mowing progress, number of irrigation ditches and proportion of area fertilized. The largest numbers of breeding birds were recorded in litter meadows, slightly fewer in extensively managed meadows and the least in intensively managed meadows. Considering the numbers of breeding birds, pastures were more similar to intensively than to extensively managed meadows. The beginning of mowing, extent of area mown and proportion of fertilised area were in significant negative correlation with density of nesting birds. It turned out that grazing, as practiced in the year of the research, is not suitable for maintaining wet meadows as habitats for grassland birds. The question remains, however, would less intensive grazing be a suitable alternative solution for maintaining conservationally very important wet grasslands at Ljubljansko barje, which would otherwise be abandoned.
Rustem-paša i Mihrimah Alduk, Ivan
Tusculum (Solin),
09/2010, Volume:
3, Issue:
1
Journal Article
Open access
U članku se donosi priča o gospodarima Solina u vrijeme otomanske vlasti. Radi se o velikom veziru Rustem-paši Hrvatu i njegovoj supruzi, turskoj princezi Mihrimah. Tijekom XVI. stoljeća tih dvoje ...ljudi imali su velike uloge u životu Osmanskoga Carstva, kao i znatan utjecaj na događaje u Solinu i njegovoj okolici.
U središtu rada stoji karijera Halil-paše Memibegovića, osmanskog zvaničnika s kraja 16. i tijekom prva dva desetljeća 17. stoljeća. U prvom dijelu rada autor prikazuje Halil-pašinu karijeru do ...njegove smrti u Jegru, u Mađarskoj, 1623. godine. U drugom dijelu autor obrazlaže svoje mišljenje da Halil-pašino turbe i nekada postojeću Halil-pašinu džamiju u Banjoj Luci treba pripisati upravo ovome Halil-paši Memibegoviću.
Moj mož Marjan je s starši, živel v Celju naselje Sp. Hudinja. V neposredni bližini so bili tako imenovani Cigonci, kjer so izkopavali glino. Delavci so ročno izdelovali opeko iz nje vse do leta ...1975.Da so se pri Škoflekovih lažje preživljali, so vsako leto vzredili po dva pujska. Imeli so jih za lastno porabo, kar je bil za tisti čas v šestdesetih in prej pravo malo bogastvo. Vse do časa kolin so jih pasli na travniku, ki je bil bližini hiše. Pujski so poleg ostale hrane “pomij” prejeli še svežo travo in deteljo. Čas kolin je bil mali praznik in s tem prijetno druženje domačih z prijatelji.Iz ozadja fotografije Opekarniške ulice, kjer so male hiše je že štirideset let veliko naselje z bloki.
Nadovezujući se na prethodna dva broja Kanavelića, i u ovom broju nastavljam s prikazom prvomajskih svečanosti na zapadnom dijelu otoka Korčule. Ovog puta s naglaskom na običaju uranka 1. svibnja. ...Razmatrana su pitanja vremena, ključa okupljanja i mjesta dolaska skupne povorke, o rodnoj strukturi učesnika, kao i pitanja pojavnosti na uranku i njegove fragmentacije. Uz prikaz ovog običaja koji označava finale prvomajskih svečanosti, u tekstu su prikazani i običaji ritualne paše i lovačke hajke. Nekadašnji običaji postavljeni su u kontekst vremena i prostora s analizom društveno-političkih utjecaja i mijena. Običaj uranka je bio obilježje diferencijacije u međuraću, a monolitnosti u poratnom socijalističko-radničkom periodu. Tekst je temeljen na usmenim kazivanjima učesnika, izvorima iz druge polovice 20. st., kao i literaturi za usporedbu običaja na širem prostoru.
Poznavanje medonosnog bilja i staništa na kojemu rastu od velike je važnosti za pčelare zbog poboljšanja pčelinje paše. U radu je navedeno preko 275 medonosnih vrsta koje se nalaze u Hrvatskoj na ...nekom od staništa, a koje su prema ocjenama iz literature ocjenjene kao najmedonosnije. Biljke su raspoređene u 59 porodica od kojih su najbrojnije vrstama Lamiaceae (usnjače) s 46 vrsta, Fabaceae (lepirnjače) 32 vrste i Rosaceae (ruže) 27 vrsta, a zatim slijede Asteraceae (glavočike) 26 vrsta, Brassicaceae (krstašice) 14 vrsta i Boraginaceae (oštrolisti) i Scrophulariaceae (zijevalice) s 8 vrsta. Povećanje razine znanja pčelara o samoniklom medonosnom bilju samo je jedan od čimbenika koji bi trebao pridonijeti poboljšanju pčelinje paše.
PDF
