Utjecaj COVID-19 obrazaca ponašanja na ekosustave Hećimović, Dora; Mikuličić, Filip; Terzić, Ivana ...
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
2024, Volume:
73, Issue:
1-2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Pandemija COVID-19 prouzročila je promjenu globalnoga razmišljanja i donijela svijetu neke nove i specifične obrasce ponašanja. Pandemijsko je razdoblje gotovo u potpunosti usmjerilo fokus na ...globalnu zdravstvenu krizu te su neke pretpandemijske cirkularne vrijednosti bivale zanemarivane. Stavljajući zdravlje svojih građana kao prioritetno, mnoge su se države i vlade ponovno okrenule linearnome gospodarstvu. Također, svjetska je populacija počela rapidnom brzinom konzumirati određene farmaceutike, pojavilo se (pre)naglašeno potenciranje osobne higijene i upotrebe dezinfekcijskih sredstava te se smanjenjem ljudskog kontakta ubrzano povećala potražnja i upotreba jednokratne plastike. Pojedini dijelovi industrije privremeno su se ugasili, no pojedini su sektori radili pojačanim intenzitetom, a prenapučenost zdravstvenih ustanova i neadekvatno zbrinjavanje medicinskog otpada i bolničkih otpadnih voda zadalo je specifičan udarac svjetskim ekosustavima. Tako se u okolišu odjednom našla neočekivano velika količina raznih farmaceutika, proizvoda za osobnu higijenu, jednokratne plastike, proizvoda za osobnu zaštitu, kao i medicinskog opasnog i neopasnog otpada. Stoga je iznimno važno sagledati širu sliku pandemijskih posljedica po okoliš te shodno tome donijeti adekvatna rješenja glede sprječavanja i smanjenja onečišćenja okoliša uzrokovanog pandemijom. Pojedina pandemijska ponašanja treba promijeniti, nastalu štetu sanirati i usmjeriti globalnu proizvodnju ka nekim novijim i održivijim tehnologijama. U ovome će se radu dati sažet pregled posljedica globalne zdravstvene krize na biosferu te perspektiva za potencijalno rješavanje nastalih problema i suzbijanje budućih katastrofa.
The COVID-19 pandemic has triggered a shift in global thinking and brought about new and specific behavioural patterns worldwide. The pandemic period was largely focused on the global health crisis, leading to the neglect of certain pre-pandemic circular values. In prioritizing the health of their citizens, many countries and governments reverted to linear economies. Furthermore, the world population witnessed a rapid increase in the consumption of certain pharmaceuticals, an (over)emphasis on personal hygiene and the use of disinfectants, and a surge in the demand for disposable plastics due to reduced human contact. While some industries experienced temporary shutdowns, others operated with increased intensity. Overcrowding in healthcare facilities coupled with inadequate disposal of medical waste and hospital wastewater, has inflicted a specific blow to global ecosystems. Consequently, an unexpectedly large quantity of various pharmaceuticals, personal care products, single-use plastics, personal protective equipment, and hazardous and non-hazardous medical waste has found its way into the environment. Therefore, it is crucial to consider the broader environmental consequences of pandemic-related behaviour and devise suitable solutions to prevent and reduce pandemic-induced environmental pollution. Certain pandemic-related behaviours need changing, existing damage requires remediation, and global production should be directed toward newer and more sustainable technologies. This paper provides a brief overview of the consequences of the global health crisis on the biosphere, and outlines perspectives for addressing encountered problems and mitigating future disasters.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Uvod: U dostupnoj literaturi populacija studenata izdvaja se iz opće populacije kao zasebna s uočenom nižom razinom kvalitete života u odnosu na opću populaciju. Studije prije pandemije pokazuju da ...studenti, a poglavito studenti medicine, prijavljuju nižu kvalitetu života tijekom pandemije. Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života, uključujući i kvalitetu života. Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti kvalitetu života studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19. Ispitanici i metode: Uzorak ispitanika u ovom istraživanju činilo je 404 studenata medicine (34,4% mladića i 65,6% djevojaka) sa Sveučilišta u Zagrebu, akademske godine 2019./2020. Studenti su ispunili demografski upitnik, upitnik Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti života-kratka verzija (WHOQOL-BREF) i dodatni upitnik o COVID-19. Rezultati: Studenti medicine, u procjeni kvalitete života, najviše vrijednosti iskazali su u okolišnoj domeni (75,97 ± 15,10),tjelesnoj (69,18 ± 17,79), društvenoj (66,46 ± 21,15),te u psihološkoj domeni (63,11 ± 20,06). Multivarijatna regresijska analiza izdvojila je ženski spol (β= -2,213, p<0,001) i osjećaj zabrinutosti nakon porasta pandemije COVID-19 (β= -2,306, p=0,022) kao prediktore lošijeg tjelesnog funkcioniranja. Nasuprot tome, prediktori boljeg tjelesnog funkcioniranja bili su viša godina studija (β=0,162, p<0,001) i bolja akademska postignuća (β=0,384, p<0,001). Zaključak: Rezultati pokazuju da su studenti medicine procijenili svoju kvalitetu života na početku pandemije COVID-19 dobrom u sve četiri domene. Utjecaj ženskoga spola i više godine studija na tjelesnu i psihološku domenu kvalitete života, upućuju na potrebu razvoja intervencije u specifičnim dijelovima studentske populacije.
Introduction: Considering the quality of life, it has been found that students stand out from the generalpopulation as a separate population, with an observed lower level of quality of life compared to the generalpopulation, especially medical students. The COVID-19 pandemic affected all aspects of life, including thequality of life. The aim of this study was to estimate the quality of life of medical students of the Universityof Zagreb during the COVID-19 pandemic.Method and materials: The sample of respondents in this study consists of 404 medical students(34.4% males) from the University of Zagreb, in the academic year 2019/2020. The students filled out ademographic questionnaire, the World Health Organization Quality of Life Questionnaire-Short Version(WHOQOL-BREF), and an additional questionnaire about COVID-19.Results: Medical students, in assessing the quality of life, achieved the highest values in theenvironmental domain (75.97 ± 15.10), followed by the physical domain (69.18 ± 17.79), the social domain(66.46 ± 21.15) and the psychological domain (63.11 ± 20.06). Multivariate regression analysis singled outwomen (β= -2.213, P<0.001), and the feeling of concern after the escalation of the COVID-19 pandemic(β= -2.306, P=0.022) as predictors of poorer physical functioning. In contrast, predictors of better physicalfunctioning were higher years of study (β=0.162, p<0.001) and better academic achievements (β=0.384,P<0.001).Conclusion: The results showed that medical students at the beginning of the COVID-19 pandemicreported their quality of life as good in all four domains. The influence of the female gender and higherstudy years on the physical and psychological domains of quality of life point to the need for thedevelopment of interventions in specific parts of the student population
Pandemija Covid-19 je nepričakovano vstopila v naša življenja, povzročila velike družbene spremembe in pustila sledi tudi v jeziku, in sicer z besedami, ki so tako silovito in nenadoma vstopile v ...naša življenja kot sam virus. V italijanskem jeziku je večina teh besed anglicizmov, ki so od 20. stoletja najštevilčnejše izposojenke.
V tem prispevku smo se osredotočili na anglicizme, kot so Covid hospital, hub, lockdown, smart working, distanziamento sociale, delivery, rider, green pass in recovery fund, ki so bili po našem mnenju v medijih pogosto uporabljeni za opis obdobja pandemije na škodo njihovih italijanskih različic. Analiza se je osredotočila na pogostost anglicizmov in njihovih italijanskih ustreznic v elektronski različici časopisov La Repubblica in Corriere della Sera ter na razloge za njihovo široko razširjenost. Rezultati potrjujejo njihovo prevlado v novinarskem jeziku in kažejo na njihovo uveljavitev nad italijanskimi različicami. Razloge za ta pojav je potrebno iskati tako na jezikovnem kot zunajjezikovnem področju. Sprva je dotok verjetno spodbujala hitrost in naglica dela. Njihova uveljavitev pa je bila posledica različnih dejavnikov: v primeru hub, delivery in rider zaradi njihove kratkosti in zgoščenosti; v primeru Covid hospital zaradi bolj omejene semantike; v primeru lockdown in distanziamento sociale, ker gre za krovna izraza, ki se nanašata na sklop ukrepov za zmanjšanje okužbe in sta vezana izključno na pandemijo; v primeru smart working zaradi prestiža, ki ga ima angleški jezik v italijanski družbi; v primeru green pass in recovery fund, ker sta bila izraza uvedena v italijanski novinarski jezik neposredno prek tujih medijev.
Paliativna oskrba v obdobju epidemije s covidom-19 Krčevski Škvarč, Nevenka; Ebert Moltara, Maja; Pekarovic, Vesna ...
Zdravniški vestnik (Ljubljana, Slovenia : 1992),
12/2020, Volume:
89, Issue:
11-12
Journal Article
Peer reviewed
Open access
V prispevku so predstavljena priporočila za obravnavo simptomov v paliativni oskrbi bolnikov v različnih okoljih v obdobju epidemije s covidom-19. Podlaga za priporočila so učna gradiva za paliativno ...oskrbo Slovenskega združenja za paliativno in hospic oskrbo ter priporočila za obravnavo bolnikov s covidom-19 v paliativni oskrbi več evropskih in svetovnih združenj. Priporočila so odziv na trenutno stanje z okužbami s SARS-CoV-2 in slonijo na strokovnih dokazih ter izkušnjah. Uporabnost priporočil bomo sproti preverjali in po potrebi posodabljali z naslednjo verzijo.
Današnju fazu društvenog i ekonomskog razvoja svijeta karakterizira digitalizacija koja donosi velike promjene u području odgoja i obrazovanja. U posljednje dvije godine, koje su obilježene borbom ...protiv pandemije bolesti COVID-19, primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u ovom području zabilježila je eksponencijalni rast što je rezultiralo potrebom da se prilagode nastavne metode i načini poučavanja kako bi se ostvarili zadani ishodi učenja. Nastavnici su se suočili s kontinuiranim izazovom usavršavanja metoda poučavanja i učenja kako bi adekvatno odgovorili na zahtjeve učenika i njihove različite obrazovne potrebe, ali i kako bi povećali razinu motivacije za sudjelovanje u nastavnom procesu koji je sve više orijentiran na virtualno. Sve veća upotreba digitalne tehnologije u nastavnom procesu posljednjih godina inicirala je i ubrzani razvoj novih područja pedagogije. U znanstvenoj literaturi sve se više govori o digitalnoj pedagogiji kao novoj grani ili pristupu u pedagogiji koji proučava zakonitosti digitalnog odgoja i obrazovanja te razvija nove strategije i pristupe koji omogućuju obogaćivanje kurikuluma korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Slijedom toga, u radu se nastoji objasniti koncept digitalne pedagogije i njezin potencijal u rješavanju tradicionalnih didaktičkih problema, oblikovanju i razvoju inovativnog procesa učenja te razvoju i podršci kurikulumu koji je sve više okrenut digitalnoj tehnologiji. Sugeriraju se mogućnosti koje nastavnici mogu koristiti u nastojanjima unaprjeđenja kvalitete nastavnog procesa te se ističu nedostatci i neki novi izazovi koje sa sobom donosi povećana uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi.
Članek obravnava meme o virusu COVID-19, ki so bili deljeni na Facebook skupini Belief Narrative Network’s od njenega začetka aprila 2020 do konca avgusta 2020 (ko je bil ta članek napisan), torej ...med prvim valom pandemije. Avtorica obravnava glavne skrbi članov skupine, ki se odražajo v temah, ki jih memi obravnavajo, in vloge, ki so jih imeli ti v njihovem življenju.
Cilj rada je mapirati rizike u povrćarstvu koji su se pojavili tijekom pandemije COVID-19, obzirom na vjerojatnost nastupanja i značajnost. Nakon definiranja rizika cilj je opisati strategije za ...smanjenje negativnog utjecaja COVID-19 na poslovni proces poljoprivrednika. Istraživanje je provedeno na području Grada Zagreba na uzgajivaču povrća. Temeljem razgovora s uzgajivačem povrća, ispitana je subjektivna procjena rizika, odnosno njegova značajnost i vjerojatnost nastupanja pojedinih rizika za vrijeme pandemije COVID-19. Rezultati pokazuju kako treba umanjiti mogućnost rasta cijene inputa u vrijeme pandemije COVID-19, te vremenske i prirodne nepogode, dok rizike kojima treba upravljati nisu određeni. Rizik nedostupnost inputa i pad cijene proizvoda treba minimalno kontrolirati. Predložene strategije za upravljanje rizicima na gospodarstvu su strategija ugovaranja osiguranja, ugovorna nabava inputa i ugovorna prodaja proizvoda, te edukacija u području tehnoloških rješenja.
Predmet ovog rada je upotreba sekuritizacije pandemije od strane vladajućih političkih elita u cilju dobijanja političkih poena u predizbornoj kampanji u Srbiji 2020. godine, kao i posledice ovog ...procesa. Samim tim, analiza nudi drugačiju perspektivu za sagledavanje manipulacije tokom funkcionerske kampanje korišćenjem analitičkog okvira teorije sekuritizacije, uz dodatak teorije uokviravanja. Tako će sa analitičkog stanovišta obraditi sve osnovne elemente sekuritizacije pandemije, dok će normativni deo poslužiti za ispitivanje etičnosti, odnosno opravdanosti ove sekuritizacije. Krajnji zaključak rada je da je sekuritizacija pandemije bila u funkciji promocije lidera i vladajuće političke partije u Srbiji, a ne stvarne borbe za bezbednost građana.
The subject of this paper is the use of the securitization of the pandemic by the ruling political elites for the purpose of acquiring political points in the election campaign in Serbia in 2020, as well as the consequences of the process. Thus, the analysis offers a different perspective for observing the manipulation during the campaign of the bureaucrats by using analytical framework of the securitization theory, with the addition of framing theory. In that way, from the analytical point of view, one will process all the basic elements of the securitization of the pandemic, while the normative part will serve to examine the ethics, respecting the justification of the securitization. By applying the discourse analysis, a conclusion was reached that securitization of the pandemic was in the function of promoting the leaders and ruling political party in Serbia and not the actual fight for the safety of citizens.
Metode: Uporabili smo kvantitativno, neeksperimentalno metodo raziskave. Vključili smo vse hospitalizirane otroke od oktobra do marca 2022. Podatke smo pridobili iz informacijskega sistema Clinical. ...rezultati: Analizirali smo 203 otroke (113 (55,7 %) fantov in 90 (44,3 %) deklet). Največ je bilo šolskih otrok 58 (26,1 %), starih 6–12 let. Večina SARS-Cov-2 pozitivnih otrok (93,6 %) je bila sprejeta v rdečo cono, 10 (6,4 %) pa na druge oddelke v kliniki. Največ je bilo hematoonkoloških bolnikov (22,7 %), najmanj pa otrok z boleznimi s področja alergologije, revmatologije in klinične imunologije (3 %). Sotrovimab je prejelo 39 otrok (19,20 %), Regencov 24 (11,8 %) in Remdesevir 12 (5,90 %) otrok. Zaključek: Med epidemijo SARS-CoV-2 smo na Pediatrični kliniki delo v celoti prilagodili, da bi bolnim otrokom zagotovili varno obravnavo tudi ob omejenem obsegu dela. V rdeči coni Pediatrične klinike je nemoteno potekalo zdravljenje otrok z rakom, novorojenčkov ter drugih težje kronično ali akutno bolnih otrok iz vse Slovenije z okužbo s SARS-Cov-2.
PDF
