Obitelji registrirane u sustavu za zaštitu djece obično imaju slabe roditeljske vještine koje zauzvrat vode do neadekvatnih načina za suočavanja sa stresom. To ih čini jako ranjivim obiteljima. ...Slabije roditeljske vještine rašireniji su među očevima nego među majkama. Identificiranjem i analizom tih nedostataka mogu se razviti specifične strategije za njihovo otklanjanje. Cilj je ovog istraživanja analizirati razlike između roditeljskih stilova i načina suočavanja sa stresom majki i očeva registriranih u sustavu za zaštitu djece na temelju opažanja stručnjaka iz spomenutog sustava. Transverzalno istraživanje uključilo je percepcije stručnjaka zaposlenih u sustavu za zaštitu djece. Rezultati pokazuju kako stručnjaci smatraju da postoje značajne razlike između roditeljskih stilova i načina za suočavanje sa stresom majki i očeva. Smatra se da majke pokazuju više komponenti prikladnog roditeljstva, dok su očevi češće koristili tjelesno kažnjavanje. U pogledu metoda za suočavanje sa stresom, stručnjaci su uočili da majke imaju više prethodnih iskustava sa sukobima, provode više vremena pripremajući se za rješavanje proiblema i imaju izraženiji osjećaj sposobnosti za moguće iskorištavanje situacije. Rezultati ukazuju na potrebu za jačanjem i specijalizacijom strategija osposobljavanja roditelja. Razlog tome je što suroditeljstvo ima pozitivni učinak na razvoj djeteta i potiče funkcioniranje obitelji.
Otoci i obalne regije pod snažnim su utjecajem morskoga otpada koji stvara probleme i na hrvatskim otocima, uključujući otok Pašman. Stoga je provedeno opsežno istraživanje u okviru kojega su ...locirana odlagališta otpada diljem otoka te je primijenjen sveobuhvatni popis pokazatelja kojima su evaluirane pojedine lokacije. Pokazatelji su povezani i sa statističkim pokazateljima te se istražila i percepcija otočana o problemu gospodarenja otpadom, što je dio društveno-geografskoga pristupa proučavanju.
U 2018. godini istraživanjem su obuhvaćene 32 lokacije krupnoga otpada, od čega 10 lokacija na obali, a 22 u unutrašnjosti otoka te je posebna pozornost posvećena sastavu morskoga otpada. Rezultati istraživanja pokazali su da je plastični otpad najzastupljeniji na obalnim naslagama (55 %), dok je u unutrašnjosti otoka bio nešto manje zastupljen (20,9 %). Premda na otoku prema podatcima lokalne samouprave u veljači 2021. godine nije bilo divljih odlagališta, otočani su naveli da na otoku ipak postoje lokacije s divljim odlagalištima otpada. Rezultati kvalitativnoga istraživanja provedenog u siječnju 2022. godine upućuju na novije poboljšanje situacije glede gospodarenja otpadom. Podatci prikupljeni tijekom terenskoga istraživanja omogućili su i oblikovanje prijedloga budućih mjera u gospodarenju otpadom u izoliranim obalnim područjima.
Članovi lokalne zajednice smatraju se jednim od ključnih skupina dionika za razvoj održivoga
turizma, ne samo kao pružatelji usluga, nego i kao važan segment procesa donošenja odluka u
razvoju ...turizma. U skladu s time ovo se istraživanje usmjerilo na njihove percepcije potencijalnih
turističkih aktivnosti temeljem resursa koji se još uvijek ne vrednuju u turističke svrhe.
Nameće se pitanje žele li se članovi lokalne zajednice uključiti te percipiraju li industrijsku
baštinu kao pogodnu za lokalni razvoj. Istraživanje je provedeno na uzorku industrijske baštine
u Vojvodini (autonomna pokrajina u Srbiji, ranije dio Austro-Ugarskog Carstva), obilježene
povijesnim, kulturnim, tehničkim, arhitektonskim i obrazovnim vrijednostima industrijske
baštine Nijemaca kao nacionalne manjine. Istraživanje temeljeno na skali SUS TAS sastavljenoj
od 44 čestice provedeno je na uzorku od 300 ispitanika između listopada 2021. i ožujka
2022. godine. Kao glavni nalazi ističu se pozitivni stavovi članova lokalne zajednice o održivom
razvoju industrijske baštine, ali i njihovo nedovoljno znanje o vrijednostima u smislu njemačkog
industrijskog nasljeđa unutar lokalne sredine. Rezultati istraživanja mogli bi koristiti
stručnjacima u polju turizma i kulture za razvoj domaćeg i međunarodnog turizma.
Vokalski tranzijent nakon okluzije predstavlja akustički znak za raspoznavanje, odnosno zo međusobno razlikovanje oki uživa. Sintetizirani su CV slogovi sa zvučnim okluzivima i hrvatskim vokalima ...tako da su sustavno mijenjane početne frekvencije prvih triju formanata. Šum eksplozije nije uključen. Testiranje slušanjem pokazalo je da treći formant djeluje na raspoznavanje mjesta artikulacije, odnosno na međusobno razlikovanje zvučnih okluziva ali da, suprotno nekim tvrdnjama, taj utjecaj nije presudan.
Trokutasta se glagoljica smatra najstarijim glagoljskim tipom čiji slovni elementi imaju oblik kružnih isječaka, tj. trokuta, za razliku od mlađeg okruglog tipa, s elementima slova u obliku kruga. ...Ostaci trokutaste glagoljice čuvaju se u nekim hrvatskim, moravskim i makedonskim spomenicima 10. i 11. stoljeća. Činjenica da je u Ohridskoj školi, odakle je potekla okrugla glagoljica, bila poznata trokutasta glagoljica, ukazuje na mogućnost da je u Ohridu došlo do preoblike trokuta u krugove. Nadbiskup Homatijan u 13. stoljeća spominje da je sv. Kliment napravio oblike slova jasnije od onih koje je stvorio sv. Ćiril. Ta bi se Klimentova reforma mogla odnositi upravo na preobliku trokutaste u okruglu glagoljicu. Rezultati istraživanja pokazuju da su slogovi okrugle glagoljice čitljiviji, dakle jasniji, nego slogovi trokutaste glagoljice. Ispitivanje učenja tih dvaju tipova u ovom članku1 potvrđuje veću jasnoću okrugle glagoljice jer se ona lakše uči. Ispitivanje je provedeno s 30 sudionika, s posebnim računalnim programom za učenje metodom pokušaja i pogrešaka. Prema broju serija potrebnih za naučenost i prema broju pogrešaka, nema statistički značajne razlike u trajanju između učenja trokutaste i okrugle glagoljice, ali učinjeno je statistički mnogo manje pogrešaka tijekom učenja okrugle glagoljice nego tijekom učenja trokutaste. Ta razlika objašnjava se većom uočljivošću slova okrugle glagoljice prema zakonima geštalta. Krugovi se više se ističu na pozadini i imaju veću međusobnu distinktivnost od slova s trokutima, što pomaže u međusobnom razlikovanju i kodiranju.
Fenomen mirativnosti, koji se temelji na prijenosu informacija koje su nove ili neočekivane, te uzrokuju iznenađenje i protivno očekivanje, opažen je i analiziran u mnogim jezicima. Međutim, nema ...mnogo istraživanja na ovu temu na slovačkom jeziku. Cilj ovog rada je identificirati, analizirati i usporediti značenja mirativnosti na temelju opsega A. Y. Aikhenvaldove. Primijenili smo pristup A. Y. Aikhenvaldove skupu prikupljenih glagola zapažanja s prefiksom u prošlom vremenu koristeći novinarske tekstove odabrane iz
dnevnih novina SME koji su navedeni u Slovačkom nacionalnom korpusu. Posebno nas zanima prikazati kako su gramatičke i semantičke kategorije Aktionsarta isprepletene s konceptom mirativnosti. Rezultati pokazuju da su najčešće korišteni tipovi Aktionsarta u rečenicama s mirativnim značenjem inkohativni, komitativni, delimitativni i rezultativni.
Rad je sastavljen od dvije tematske cjeline u kojima se prikazuje i analizira pisanje australskog (i u njegovim okvirima prilozi iz svjetskog) tiska o događajima u bivšoj Jugoslaviji 1990.-1991. ...godine. U okviru izvora zastupljen je i kraći osvrt na percepciju hrvatskog iseljeništva u Australiji. U prvome dijelu studije problematizira se pitanje utjecaja oblikovanja javnog mnijenja u Australiji vezano uz izbijanje sukoba u Hrvatskoj u travnju i početku svibnja 1991. godine. Druga tematska cjelina posvećena je pitanjima recepcije karaktera sukoba u Jugoslaviji prema pisanju australskog tiska u razdoblju od listopada 1990. do srpnja 1991. godine. Autor ukazuje na važnost međunarodne percepcije okolnosti raspada Jugoslavije.
Unutar teorijskog okvira i operacionalnog modela povijesne svijesti te rezultata istraživanja međunarodne studije u 27 europskih zemalja iz 1995. godine i ponovljenog istraživanja u Hrvatskoj u 2000. ...godini, autor razmatra probleme strukture i objašnjenja socio-političkog očekivanja mladih u pogledu budućnosti Hrvatske. Rezultati provedenih analiza ukazuju (1) da se struktura takvih očekivanja može objasniti jednim generalnim faktorom socio-političkog pesimističnog/ optimističnog očekivanja budućnosti Hrvatske. Takva je struktura sukladna očekivanjima koje mladi iz ostalih europskih zemalja iskazuju u pogledu budućnosti vlastite zemlje. U odnosu na druge europske zemlje, obje generacije mladih u Hrvatskoj 1995. pripadaju skupini koja iskazuje optimistične procjene. Isti zaključak u pogledu razlika važi i za uzorke iz 2000., osim u pogledu učenika srpske nacionalnosti u Podunavlju koji na obje razine usporedbe predstavljaju najpesimističniju skupinu. (2) “Percepcijama sadašnjosti” može se objasniti od 8 do 20% varijance varijable očekivanja mladih. Između dviju generacija značajno se smanjuje prediktivna snaga etničko-religijske vrijednosne orijentacije, dok je konstantno prisutan utjecaj atribucije materijalnih razlika nepravdama u društvu. U pogledu međunacionalnih razlika u Podunavlju čini se da su suprotna očekivanja dijelom posljedica identičnog ideologijskog obrasca etnocentrizma, te ukazuju na reprodukciju stavova koji su se generirali u vrijeme raspada SFRJ. “Predodžbama o prošlosti “ uspjelo se objasniti između 13 i 32% varijance kriterijske varijable. U većini se uzoraka kao najbolji pojedinačni prediktor pojavljuje kritičnost prema demokraciji kao povijesnom produktu, osim kod učenika srpske nacionalnosti u Podunavlju, što uz ostale prediktore ukazuje da se očekivanje budućnosti Hrvatske kod ovih učenika ne temelji na percepciji demokratskih procesa i odražava manje povjerenje u demokratske institucije Republike Hrvatske.
U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja percepcije koristi i rizika primjene genskog inženjerstva u medicini, agronomiji i zaštiti okoliša provedenog 1999. godine na uzorku studenata (N = ...295) Sveučilišta u Zagrebu kao dio autorovog diplomskog rada pod naslovom »Percepcija koristi i rizika genskog inženjerstva« u sklopu kolegija Sociologija rizika na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U prvom, teorijskom dijelu rada, diskutiraju se neke dileme oko upotrebe genskog inženjerstva te socijalne cijene njegove primjene. Gensko inženjerstvo se također analizira sa stajališta društva rizika, tj. teze da je današnje društvo, društvo u kojem je rizik postao njegov sastavni dio te posve normalna stvar. Navode se također koristi i rizici koje danas sa sobom nosi gensko inženjerstvo svojom primjenom u medicini, agronomiji i zaštiti okoliša.
Drugi, empirijski dio, pokazuje kako se grupiraju stavovi ispitanika glede njihove percepcije primjene genskog inženjerstva u navedenim područjima te njihovo povjerenje koje pridaju razli¬čitim akterima kao izvorima informacija o genskom inženjerstvu gdje rezultati, slično kao i u prijašnjim istraživanjima, pokazuju srodnost četiri skupine izvora (vladin sektor, neovisni struč¬njaci, nevladine organizacije i biotehnološka industrija). Također se testiraju i razlike između fakulteta (Medicina, Agronomija, Građevina, Filozofski fakultet i Hrvatski studiji) u percepciji genskog inženjerstva.
Na kraju se, regresijskom analizom, analizira utjecaj različitih činitelja (sociodemografska obilježja, znanstveni svjetonazor, anksioznost, orijentiranost u političkom prostoru, kredibilitet aktera, upoznatost s osnovnim pojmovima genetike i biotehnologije, praćenje genskog inženjerstva u medijima te interes za njega) na sedam dobivenih faktora percepcije koristi i rizika genskog inženjerstva te na generalni stav prema toj tehnologiji.
Zaključni dio rada osvrće se na potencijalne koristi i rizike koje sa sobom nosi gensko inženjerstvo te na neke dileme (ekološke, društvene, etičke) koje njegova primjena u različitim sferama života postavlja.
Istraživanja stavova javnosti prema nuklearnoj energiji pokazuju jasnu polarizaciju stavova, s razmjerno stabilnom proporcijom protivnika i zagovornika njene uporabe. Ovi su nalazi, kako to ...istraživanja pokazuju, stabilni tijekom vremena. čini se da samo nesreće u nuklearnim pogonima imaju zamjetnijeg utjecaja na promjenu stavova prema uporabi nuklearne energije i s njima povezane percepcije opasnosti. U ovom smo radu pokušali istražiti je li ove stavove moguće promijeniti eksperimentalno i, ako jest, kakve će posljedice takva promjena stava imati na percipiranu opasnost od nuklearnih elektrana. Ispitani su stavovi i percipirana opasnost od uporabe nuklearnih elektrana na uzorku od 308 studenata viših godišta četiriju zagrebačkih fakulteta: Filozofskoga, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Elektrotehničkog fakulteta i Prirodoslovno–mate¬matičkog fakulteta. četiri tjedna kasnije s istim je ispitanicima proveden postupak persuazije, kojom prilikom su ispitanici odgovorali na 4 pitanja o nuklearanoj energiji. Postavljena pitanja bila su različita za skupine pozitivnog i negativnog stava prema uporabi nuklearnih elektrana. Nakon provedenog postupka persuazije ispitanicima je ponovno izmjeren stav prema uporabi nuklearanih elektrana, kao i percipirana opasnost. Rezultati su pokazali da promjena početnog stava dovodi i do promjena u percipiranoj opasnosti u očekivanom smjeru. Ispitanici negativna stava prema uporabi nuklearnih elektrana percipiraju i višu opasnost njihove uporabe. Suprotno vrijedi za skupinu s pozitivnim stavom. Rezultati su potvrdili pretpostavku da se percepcija opasnosti mijenja ovisno o promjeni stava.
