Cilj je istraživanja otkriti kako studenti u Republici Hrvatskoj percipiraju muzeje s obzirom na nepostojanje prethodnih istraživanja. Konkretnije, nastojalo se (1) otkriti kako studenti opisuju ...muzeje i posjetitelje muzeja, (2) otkriti ulogu muzeja u društvu te (3) prikupiti prijedloge studenata radi poboljšanja iskustva posjeta muzeju. Korištena je kombinirana metodologija kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja. Kako bi se dobio uvid u percepcije muzeja, kao instrument istraživanja korišten je anketni upitnik s otvorenim i zatvorenim pitanjima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 110 ispitanika (studenata). Otkriveno je kako studenti u Republici Hrvatskoj imaju pozitivnu percepciju muzeja i posjetitelja muzeja. Uloga muzeja u društvu vezana je uz edukaciju te kulturno uzdizanje, dok je posebnost muzeja u usporedbi s drugim institucijama u tome što nude specifična znanja i vještine te izlažu autentične predmete. Kod prijedloga za poboljšanje iskustva posjete muzeju, interaktivnost i prilagodba usluga muzeja mladima, najčešće su isticana područja poboljšanja ponude muzeja. Ograničenja istraživanja vezana su uz vrstu i veličinu uzorka, namjerni prigodni uzorak od 110 studenata jednog zagrebačkog fakulteta. Ovo je prvi rad koji, koristeći kombiniranu metodologiju istraživanja, daje uvid u to kako studenti u Republici Hrvatskoj doživljavaju muzeje.
The aim of this paper is to explore students’ perceptions of museums in the Republic of Croatia. Because of a lack of research of this topic, we tried specifically to: (1) find out how students describe museums and museum visitors, (2) discover the role of museums in society and (3) collect students’ suggestions on how museums can improve the museum visitor experience. A mixed-method research methodology that combines qualitative and quantitative data was used. A questionnaire with open-ended and closed questions was administered as a research instrument to obtain insight into the perceptions of museums. The research was conducted on a sample of 110 respondents (students). We found that students have a positive perception of museums and museum visitors. The role of museums in society is related to education and cultural uplift, while the uniqueness museums compared to other institutions arises from the fact that they offer specific knowledge and skills and display authentic objects. Students’ suggestions for improvements in museum experience are related to the interactivity and customisation of museum services. Research limitations are related to the sample size and structure, an intentional sample of 110 respondents (students) of a single faculty in Zagreb. This is the first paper to provide an insight into students’ museum perceptions in the Republic of Croatia using a mixed-method research methodology.
Prispevek obravnava pojav, imenovan ‘regionalna identiteta’. Na njen velik pomen kaže uporabnost tega orodja pri oblikovanju regionalnih strategij ali pri oblikovanju posameznikovega položaja v ...prostoru in času. Pojem se je v zahodni geografiji pojavil približno v 70. letih prejšnjega stoletja, a se doslej v češki družbeni geografiji še ni dovolj uveljavil. Glavni namen članka je ovrednotenje dosedanjega razvoja preučevanja regionalne identitete v češki družbeni geografiji.
Kulturni dejavniki lahko vplivajo na to, kako urbanist ureja prostor. Kulturna identiteta ali ideologija pomembno vpliva na urbanistično načrtovanje, vendar je te vplive težko izmeriti, zato se ...pogosto spregledajo. V raziskavi preučujemo, kateri dejavniki vplivajo na urbanistovo percepcijo v Prištini, ki se izraža tudi v namenu njegovega oblikovanja in ustvarjanja prostora. Dejavnike smo povzeli iz prejšnjih raziskav ter vključujejo narodno identiteto, etnonacionalizem, socialne konstrukte in politične pritiske. Uporabili smo kvalitativno metodo raziskave s primerjalno analizo primerov. Z namenskim vzorčenjem in polstrukturiranimi intervjuji z izbranimi urbanisti v Prištini smo ugotovili, kako ti dejavniki vplivajo na njihovo percepcijo in namen urejanja prostora. Izkazalo se je, da na percepcijo najpomembneje vpliva narodna identiteta, sledijo politični pritiski, najmanjši vpliv pa imajo etnonacionalizem in socialni konstrukti. Poleg tega ima strukturna relativnost percepcij in namenov urbanistov pozitivne učinke. Izsledki raziskave poudarjajo elemente, ki bi jih morali upoštevati urbanisti na Kosovu, in dajejo dobro osnovo za nadaljnje raziskave.
Svrha: Zdravstveni studiji obično se smatraju složenima, zahtjevnima i dugotrajnima. Pravilna motivacija za izbor karijere u zdravstvu veoma je važna za uspješan završetak studija. Svrha ovog ...istraživanja bila je dobiti uvid u motivaciju i percepciju o budućoj karijeri među studentima stomatologije na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ispitanici i postupci: Na temelju specifičnih pitanja iz dostupne literature pripremljen je anketni upitnik i distribuiran među 270 studenata prve godine tijekom akademskih godina 2013., 2014. i 2015. Rezultati: Ispunilo ga je ukupno 206 studenata, a stopa odziva bila je 76,3 posto. 26,9 posto studenata upisalo je studij stomatologije jer je to bio njihov prvi izbor, 16,4 posto studenata stomatologiju doživljava kao profesiju u kojoj je jednostavno dobiti posao. Njih 9,9 posto na upis je motivirala mogućnost visokih plaća koje mogu zaraditi kao doktori stomatologije. Nakon završetka studija 45,4 posto studenata prve godine planira otvoriti vlastitu privatnu stomatološku ordinaciju. Zaključak: Dobiveni rezultati pružaju zanimljive podatke o motivaciji
studenata za upis, te o njihovim očekivanjima u vezi sa studijem i profesionalnom karijerom. Prikupljeni podatci mogu se koristi za daljnje usavršavanje studijskog programa i nastavnog procesa.
Izraženi prostorni identitet lokalne zajednice znači i veću povezanost i vrijednost pojedinih kulturnih i prirodnih resursa te nematerijalne baštine, koji se tako, pravilnim upravljanjem i ...ulaganjima, mogu transformirati u značajnu turističku atrakciju. Baština odražava stabilnost razvoja, kontinuiranu naseljenost i tradiciju kulturnoga krajobraza i kulture života te je stoga važan dio tradicijskog identiteta. Kulturna baština resurs je koji prepoznaju i turisti, pa može stvoriti vezu između identiteta i percepcije rezidenata i turista. Stoga je prostorni identitet jedan od najvažnijih nematerijalnih resursa, koji uz pravilnu prezentaciju i promociju ima značajan potencijal u izgradnji jedinstvenih turističkih proizvoda. Cilj istraživanja je utvrđivanje izraženosti identifikacije ispitanika s identitetom regije te uspostavljanje mogućih veza i utjecaja regionalnog identiteta na održivi razvoj turizma na primjeru Bjelovara i Čakovca.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Cjelovit sustav gospodarenja otpadom temelji se na principu hijerarhijskog koncepta u kojem se na vrhu nalazi izbjegavanje otpada, potom slijedi vrednovanje, a tek na kraju odlaganje. Procjenjuje se ...kako tek vrlo mali udio od ukupnih količina otpada nastalog u RH tijekom jedne godine nađe put k oporabi. Sve se ostalo, mjereno milijunima tona godišnje, odlaže. Prema dosadašnjim referentnim istraživanjima, koja su navedena u radu, problem otpada je percipiran kao značajan.
Istraživanje je imalo za cilj doći do aktualnih saznanja o percepciji odvojenog prikupljanja otpada, a rezultati istraživanja te statistička obrada podataka prikazani su u radu. Rezultati su prikupljeni grupnim anketiranjem. Statističke metode korištene pri obradi podataka su deskriptivna statistika kao i metoda analitičke statistike. U obradi su primijenjene metode univarijatne (postoci) i bivarijatne analize (analiza varijance i t-test). Rezultati su pokazali da više od pola ispitanika od ukupnog uzorka razvrstava otpad u vlastitom kućanstvu, a oni koji ne razvrstavaju kao razlog većinom navode nepostojanje infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada u blizini mjesta stanovanja.
Iako se Sredozemlje smatra jednom od najstarijih prostornih cjelina u svijetu, njegove su granice još uvijek predmet istraživanja i rasprava. Ovaj rad nastoji pridonijeti definiranju Sredozemlja ili ...Mediterana kroz ispitivanje percepcije njegova prostornog obuhvata u Hrvatskoj i povezanosti s fizičkim i sociokulturnim obilježjima prostora. Istraživanje je provedeno metodom kognitivnih karata na uzorku od dvjesto ispitanika. Kao rezultat dobivena je široka granična zona koja razdvaja tzv. ''pravo'' Sredozemlje od područja koja nisu dijelovi Sredozemlja. Ta zona u određenoj mjeri ima svojstva neizrazitog skupa (engl. fuzzy set) koji predstavlja postupni prijelaz između polova pripadnosti određenom skupu. Rezultati istraživanja na ispitanicima pokazali su da je najveća podudarnost percipiranih granica Sredozemlja s dinarskim smjerom pružanja reljefa (sjeverozapad-jugoistok), osim u Istri, te s obalnom crtom u čitavom hrvatskom primorju. Rezultati također pokazuju da su pri odabiru percipirane granice Sredozemlja čimbenici prirodne sredine važniji od sociokulturnih.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Po Vrecku, ki povzema tudi starej se interpretacij e Sfericnega zrcala, ima ta zapis stevilne funkcije. Najprej je K inicialka, prva crka Kosovelovega priimka, njegovega »nesojenega« krstnega imena ...(Kvintilijan) in tudi prva crka besed konstruktivizem ter konstruktor. Dalje Vrecko ugotavlja, da zrcalna podoba te erke lebdi v zraku prav zato, ker je zrcaljena - gre torej za premagovanje teznosti in rast v prostor. Tretjic je »slika erke K v resnici ucinek konstrukcijskih crt, s katerimi pesnik dosega globino prostora«. Izrazito pomemben vidni element zapisa te erke je, da navpicnica in posevnici, ki jo zarisujejo, niso prekinjene, temvec se v skladu z neevklidsko geometrijo dotikajo v neskoncnosti. Vrecko pravi, da je pesem hkrati del »kontinuuma zunaj pesmi«, kar lahko razumemo tudi kot kontinuiteto med »mikrokozmosom in makrokozmosom«. (Vrecko 2011: 382) Cetrtic, zrcaljeno zapisana crka K prikazuje plankonkavno zrcalo, »ki pomanjsuje in razprsuje in tako ustvarja obcutek gibanja«, pri cerner je pomembno, da je v to zrcalno gibanje postavljena celotna pesem. Petic, znotraj treh parov neskoncnih zrcaljenih vzporednic, ki sestavljajo podobo erke K, najdemo zapis: »Zakaj si izpustil zlati coin v mocvirje?« ali tudi, kot poudarja Vrecko: »K. Zakaj si izpustil zlati coin v mocvirje?« (prav tarn: 384) To po Vrecku kaze dvojno samonanasanje: najprej zaradi erke K, potem pa zaradi naslova Kosovelove zbirke Zlati coin, katere pesmi sam imenuje barzunasta lirika, pri cerner bi celotno besedilo lahko pomenilo tudi: »Konstruktivizem, zakaj si izpustil zlati coin v mocvirje?« (prav tarn: 385) Sestic, crka Kje v svoji zrcalni podobi naslikana na desni strani besedila, kar ima pomemebne posledice za gibanje percepcije pri branju pesmi. Sedmic, branje te erke zahteva prekinitev »linearnega branja« in bralca prisili, da »obrne glavo in vid«. Ker Vrecko ob svoji analizi sfericnega zrcala omenja tudi morebitno preoblikovanje pomena besede engagement, je taksno dejavnost bralca mogoce razumeti prav v smislu tega preoblikovanja. Osmic, zapis erke K, ki ni zaokrozen in se nadaljuje, kot pravi Vrecko, v neskoncnost, je mogoce razumeti tudi kot sied konstruktivisticne arhitekture te pesmi, saj se crte, ki crko sestavljajo, ne izgubijo v videzu celóte, temvec ostajajo bralcu dostopne v samem procesu zapisa, pesniskem postopku. Koncno je v tem tehnicnem in inzenirskem zapisu mogoce prepoznati tudi Kosovelovo misel o besedah kot zidakih, »s katerimi zida, konstruira«. V skladu z navedenim Vrecko povzema interpretacijo pesmi na tak nacin: Jaana Simóla povzema ugotovitve stevilnih nevroznanstvenih studij delovanja percepcije med branjem, da konvencionalna odlocitev, da beremo od leve proti desni,10 vpliva na to, koliko besed vidimo levo in desno od tocke, v katero je med procesom branja osredotocena nasa pozornost. Vec parafovealnih11 besed vidimo v smeri branja, manj pa v nasprotni smeri. To kaze na fiziolosko lastnost delovanja nasega ocesa in vidnega korteksa, ki je odvisna od kulturne prilagojenosti (od ucenja), aje hkrati univerzalna in se pojavlja v zvezi z vsemi vrstami zapisovanja besed. Simóla proucuje vpliv oglasov (besed in nesmiselnih zaporedij crk), ki se pojavljajo na vrhu ali ob robu spletnih strani, a njene ugotovitve, ki jih pridobi z biometricno tehnologijo eye trackinga in nevrometricno tehnologijo EEG, je mogoce posplositi na vse vrste branja in besedil.12 Najpomembnejsa ugotovitev njene studije, ki je pomembna tudi za opredelitev nevropsiholoskih funkcij konstruktivisticnih elementov Sfericnega zrcala, je, da motnje (oglasi, besede in nesmiselna zaporedja crk) na desni strani zapisa (v smeri branja) procès branja motijo bolj od oglasov, ki se na spletnih straneh pojavljajo na vrhu zaslona.13 Ceprav ugotavlja, da relativna hitrost branja ni odvisna od smeri zapisa ali branja (bralci evropskih jezikov horizontalni zapis berejo prav enako hitro kot bralci japonskih zapisov vertikalni zapis14), preklapljanje med smermi znotraj ene vrste pisave (ce je recimo tekst v anglescini zapisan navpicno) upocasni branje oz. so prekinitve med napredovanji pozornosti v smeri branja daljse.15 Prav tako dokazuje, da so te prekinitve (ki jih je mogoce povezati s casom procesiranja pomena besede ali besedne zveze) daljse, ce bralci beremo neznane besede in kompleksnejsa besedila.16
This paper describes the construction of "The Scale of Attitudes towards Asylum Seekers" based on a survey conducted on a convenience sample of 277 students of social, natural and engineering studies ...within the University of Zagreb. Applied exploratory factor analysis, using the direct oblimin rotation, resulted in three factors: "perception of social threat"; "perception of cultural threat"; and "perception of health and economic threat". The obtained factors explain 60.8% of the instrument’s variance and were used as foundation for the construction of additive subscales, which were in further ANOVA analyses treated as the dependent variables. The independent variables used were selected socio-demographic, socio-cultural and contextual variables. The results indicate that a greater perception of asylum seekers as a social and cultural threat is expressed by male students, who study engineering sciences, are politically positioned right and extremely right, are convinced believers or religious, and do not have, or have only one friend who is a foreigner in Croatia (significant only for perception of social threat). On the other hand, a greater perception of the asylum seekers as a health and economic threat is expressed only by students who study engineering or natural sciences. The expected correlations between the attitudes towards asylum seekers and the variables "personal experience of displacement" (including refugee experience), "contact with asylum seekers and asylees" and "primary source of information on asylum" were not statistically significant.
Sposobnost precizne percepcije emocija važna je u mnogim aspektima života jer se time mogu interpretirati ljudske reakcije na određene situacije, predvidjeti ponašanja koja možda slijede i dodatno ih ...potaknuti ili prevenirati - ako je potrebno. Tijekom percepcije emocija ljudi se koriste različitim izvorima informacija, uključujući svojim vizualnim i auditivnim kanalom, koji su nužni za učinkovitu komunikaciju i socijalnu interakciju. Postoje situacije u kojima jedan od tih kanala može biti nedostupan i korisno je znati se osloniti na drugi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati percepciju četiriju emocija (sreća, tuga, ljutnja, strah) putem auditivnog (govor), vizualnog (facijalna ekspresija) i audio-vizualnog (govor i facijalna ekspresija) kanala kod muškaraca i žena. Petero studenata koji se bave glumom (tri muškarca i dvije žene), koji su snimljeni kako što zornije prikazuju navedene emocije putem govora i facijalne ekspresije, poslužili su za izradu podražajnih materijala/istraživačkog materijala. Istraživački materijal sastojao se od 60 audio, video i audio-vizualnih snimaka neutralne rečenice – “Ona je sjedila u velikom crvenom autu”. Procjenjivači – 45 osoba od 22 do 31 godine (25 žena i 20 muškaraca) različitih fakulteta i struka – putem platforme ZOOM slušali su prvo audio, zatim gledali video i na kraju audio-vizualne snimke, te u prethodno dobivenu Word tablicu upisivali emocije za koje su mislili da su prisutne. Rezultati su obrađeni u programu Microsoft Excel. Hi-kvadrat test pokazao je da postoje statistički značajne razlike u percipiranju emocija putem auditivnog, vizualnog i audio-vizualnog kanala i da nema statistički značajnih razlika između muškaraca i žena.
PDF
