Cilj je rada dokazati hipotezu kako kreativno pisanje pomaže u prevenciji emocionalnih teškoća kod učenika srednjoškolske populacije. Nakon iznošenja teorijskih postavki o jezičnoj djelatnosti ...pisanja u srednjoškolskoj nastavi Hrvatskoga jezika, prikazani su rezultati istraživanja provedenog anketnim upitnikom na uzorku od 60 učenika drugog razreda trogirske Srednje škole Ivana Lucića (smjer opće gimnazije), a svrha je istraživanja utvrditi koliko učenici smatraju važnim kreativno pisanje u nastavi Hrvatskoga jezika, smatraju li napisane tekstove odrazom svojih emocionalnih stanja i može li im pisanje kao tehnika pomoći u nošenju s emocionalnim teškoćama. Rezultati istraživanja pokazali su kako su učenicima kreativnost i kreativno pisanje važni u srednjoškolskom obrazovanju, te kako im samostalno osmišljavanje tekstova pruža veću slobodu. Dokazana je hipoteza kako kreativno pisanje kao metoda može pomoći u prevenciji emocionalnih teškoća kod mladih te ju učitelji trebaju što više poticati u nastavi. Ovaj rad, osim što daje pregled jezične djelatnosti pisanja u srednjoškolskoj nastavi Hrvatskoga jezika, povezuje pedagogiju i psihologiju kao dvije znanosti od iznimne važnosti za rješavanje emocionalnih teškoća kod srednjoškolske populacije, donosi neke suvremene i kreativne spoznaje i metode kojima se poboljšava nastava Hrvatskoga jezika, ali i svih ostalih predmeta.
Noviji koncepti školskog učenja ističu važnost međusobne komunikacije, samopotvrđivanja i kreativnog rješavanja problema. Tradicionalni pristup obuke zamjenjuje cjelovito učenje, koji povezuje ...znanost s umjetnošću i nadopunjuje logičko mišljenje s intuitivnim. U ovom pristupu kreativnost je jednako važna kao i funkcionalna pismenost. Učitelj mora biti svjestan da je promicanje kreativnosti važno, jer u današnjem svijetu, koji se brzo mijenja, neophodno je prilagođavanje promjenama, a kreativnost igra ključnu ulogu u tome. Naši učenici će se u budućnosti morati snaći, morat će se prilagođavati promjenama, tražiti nove putove i informacije, a faktografsko znanje im pri tome neće pomoći. Učitelj se mora osvrnuti na svoj rad i znati izaći iz ustaljenih okvira nastave 8. Članak govori kako o eksperimentu, praktičnom radu, storylineu i kreativnom pisanju tako i o metodama pomoću kojih možemo razviti kreativnost kod prirodoslovnih predmeta te opisuje konkretne primjere iz biologije i kemije.
Učenje pisanja na engleskom jeziku je vrlo važno. Članak prikazuje preporučene načine ispravljanja tekstova na stranom jeziku te kako oni utječu na percepciju učenika i sam napredak pri učenju ...jezika. Važno je da, mi kao roditelji ili učitelji, učenicima ne ispravljamo tekst dodavanjem ispravka, već tako da ih usmjerimo u postupno samostalno traženje grešaka, ovisno o gradivu. Važno je naučiti ih gdje mogu pronaći pravu riječ, bilo da je to u rječniku, udžbeniku, radnoj bilježnici ili bilježnici. U članku se najprije iznosi pogled na greške i metode povratnih informacija, odnosno da tekstove pregledavaju sami učenici, kolege iz razreda ili učitelj. U drugom dijelu su prikazani različiti popravni znakovi, počevši od upotrebe različitih boja te prednosti i mana pri upotrebi različitih boja kemijskih olovaka prilikom ispravljanja. Kao metoda popravnih znakova, članak prikazuje korištenje točaka, zaokruživanje grešaka, korištenje popravnih znakova iz materinskog jezika te zapisivanje komentara. Sve to učenike usmjerava ka samostalnosti što je jedan od glavnih ciljeva pisanja.
Važnost pisanja sažetaka znanstvenih radova leži u tome što su preduvjet za objavu u znanstvenim časopisima, sudjelovanje na konferencijama, prijavu projekata i slično. No, pisanje kvalitetnoga ...sažetka zahtjevan je zadatak za hrvatske studente koji su često suočeni sa zadatkom pisanja sažetka svog završnog ili diplomskog rada na engleskomu jeziku. Kako bi pružili uvid u vještine pisanja sažetaka hrvatskih studenata, učenika engleskoga jezika, na akademskoj razini, u ovomu radu predstavljena je analiza korpusa 100 sažetaka završnih i diplomskih radova studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Provedena je analiza sastavnih dijelova sažetaka i određene su vrste i učestalost učeničkih pogrešaka. Rezultati su pokazali da u sažetcima često nedostaju osnovni podaci koji se očekuju u sažetku znanstvenoga rada kao što je jasno objašnjenje pristupa ili motivacija za rad. Što se tiče pogrešaka, studenti su imali najviše poteškoća sa članovima i prijedlozima. Leksičke pogreške, npr. pogrešan odabir riječi (kolokacije), također su bile učestale kao i problemi s interpunkcijom. Identifikacija ovih slabosti u vještini pisanja hrvatskih učenika od velike je važnosti za razvoj smjernica za poučavanje kako bi se olakšalo njihovo sprečavanje i eliminacija.
Znanost temelji na kumulativnosti. Brez objav raziskovalnih rezultatov znanosti ne bi bilo. Objavljanje rezultatov znanstvenega raziskovanja je osnovna značilnost procesa znanstvenega informiranja in ...komuniciranja. Znanstveno delo (članek) objavlja rezultate znanstvenega raziskovanja. Za znanstveni članek je pomembna struktura pisanja in jasnost sporočila. Članek sestavljajo: naslov članka, ime in priimek avtorja, izvleček in ključne besede, uvod, material in metode, rezultati, razpravljanje, morebitne zahvale, literatura, morebitne priloge ter morebitni življenjepis avtorja. Pisanje pripravi avtorja, da jasno oblikuje svoje misli. S člankom avtor seznanja zainteresiranega bralca s svojim raziskovalnim delom.
Science is based on cumulativity. If scientific findings were not published, the science would not exist. Publishing of scientific research results is the basic feature in the scientific information and communicationthe process. Scientific work (an article) publishes the results of scientific research. The strcuture and clarity of writing is very important for such an article - the structure should be as follows: the tile, name and surname of teh author(s), abstract and key words, introduction, material and methods, results, discussion, possible thanks, literature, attachements and curriculum vitae of the author. It is the writing that forces the author to clearly describe his thoughts. Through the article the author informs interested readers about his/her research work.
Prispevek ponuja pregled poglavitnih poetičnih tendenc sodobnega hrvaškega dramskega pisanja po letu 2000. Avtorici se osredotočata na več znanih hrvaških dramatikov (kot so Mate Matišić, Davor ...Špišić, Ivan Vidić, Nina Mitrović, Elvis Bošnjak, Dubravko Mihanović, Tomislav Zajec, Ivana Sajko, Tena Štivičić, Ivor Martinić, Olja Lozica ...), katerih igre so bile v zadnjih dveh desetletjih uprizorjene, objavljene, raziskovane in/ali nagrajene tako na Hrvaškem kot v tujini. V prispevku se poglabljata v značilnosti vsebine (lokalne ali svetovne, javne ali intimne, priljubljene ali provokativne teme), v formalne in splošne lastnosti (dramska struktura, pripoved, poetizacija, raziskovanje meja dramskega pisanja), v predstavljanje kulturnih identitet (osebnih in kolektivnih), v zanimanje za množično in popularno kulturo, v značilnosti dramskega diskurza in jezika, v odnos do družbenega angažmaja ali kritike ter v prizadevanje za pritegnitev ciljnih družbenih skupin ali tipov občinstva. Nazadnje v prispevku raziskujeta tudi razlike in podobnosti med dramskim pisanjem v devetdesetih letih in pisanjem po letu 2000.
This paper contextualises works/texts of a Bosnian philosopher, professor of aesthetics Kasim
Prohić (1937–1984). We will analyse several of his books: The Baldness of Speech: Phenomenology
of Life ...Forms, To Do and to Be, The Apocrypha of Poetic Speech: The Poetry of Mak Dizdar, The Figures of Open Meaning, Prism and Mirror. We read the works of professor Prohić in the sign of its programmatic opening to “literariness of philosophy”, which is done on the trail of aesthetic experience, textual activism and the quest for a different understanding of both philosophy and art. We tend to understand the “different opinion” as a need to expand the limits of rational understanding of the contemporary philosophical discourse of aesthetic experience which is opened with the “emancipative potential of modernity” (Albrecht Wellmer).
We tend to construct our own interpretative framework: firstly, we analyse some of the impressive views of Richard Rorty’s “strong” and “weak” textualism, and then we switch to reinterpreting the criticism of “deconstruction”, taken by Manfred Frank, which we, indirectly, associate with Prohić’s criticism of the constructive side in Derrida’s “deconstruction”. Finally, the notion that “there is nothing outside the text” along with Prohić’s insight into “the problematic of each conceptual decrees of the world”, we tend to associate with his advocacy of “meta-aesthetic opinion on art”, which this Bosnian philosopher ultimately recognizes in ethics.
Sposobnost čitanja i pisanja od najstarijih je vremena uživala velik ugled, prvo stoga što se tako moglo doći na poseban način u doticaj s Božjom riječi, ali je bilo jasno to da se pismom i knjigom ...može komunicirati s dalekim vremenima i dalekim prostorima. Hrvati su stigli na prostore na kojima su se sve kulturne potrebe izražavale latinskim jezikom, ali su se već u 9. stoljeću susreli sa slavenskom glagoljičnom pismenošću. To je dvojstvo donosilo i protivštine, ali kadšto i plodnu suradnju. U ovom se radu prate neke drevne vijesti o pisanju, čitanju, učenju i pokazuje se da su čitanje, pisanje, učenje uvijek na visokoj cijeni. Do knjiga se teško dolazilo, čuvalo ih se pažljivo i darivalo onima kojima su bile najpotrebnije.
Pisanje kao stvaranje teksta vrlo je kompleksna i kognitivno zahtjevna aktivnost. Zbog toga je potrebno usvojiti brojne strategije i tehnike pisanja te razviti samoregulaciju pisanja. Djeca najprije ...usvajaju grafomotoričku komponentu pisanja, ali se vrlo rano javlja i potreba i motivacija za pisanje kao stvaranje teksta. U usvajanju pismenog izražavanja vrlo važnu ulogu imaju roditelji, odgojitelji, a ponajviše nastavnici koji su u poučavanju pisanja najučinkovitiji ukoliko koriste interakcijski pristup. Zadatak nastavnika je razviti samoregulaciju procesa pisanja, a model koji najbolje to objašnjava je socijalno-kognitivni model pisanja Zimmermana i Risenberga (1997). U radu je dat presjek dominantnih načina istraživanja procesa istvaralačkog pisanja te osvrt na esejsko ispitivanje. Aktualizirana je recentna tema pisanja rukom nasuprot pisanju suvremenim tehnologijama koja je jako važna kako fundamentalno za kognitivni
i jezični razvoj djece, tako i za obrazovnu praksu poučavanja pisanja.
Prema definiciji 1, metaanaliza je proces integracije rezultata publiciranih znanstveno- stručnih studija kako bi se
došlo do sinkronizma dokaza-teza.
Metaanaliza je u osnovi kategorija članka koja ...se može svrstati pod sustavni pregled. Međutim, uz opisivanje sažetaka i/ili svrhe i ciljeva publiciranih studija, sažetak koji se
opisuje u sustavnom pregledu, u metaanalizi znanstvenici
također numerički objedinjavaju rezultate dotad publiciranih studija i opisuju procjene ciljeva, metoda, postupaka
i sl. koji imaju znanstvenu važnost i postavljeni su s ciljem
metanalize.
U ovome tekstu opisani su ključni stupnjevi/koraci koje je
potrebno provesti rpri pisanju ii publiciranju ove kategorije.
Odabrana vrsta članka može poslužiti kao osnova za početak planiranja i pisanja kategorije članka metaanaliza.
Opisuju se postupci i/ili metode radi provođenja metaanalize, metode probira već objavljenih studija kako i gdje svrha znanstvenog dokaza s više od jedne varijable intervencije ili izloženosti.
PDF
