Poli(3,4-etilendioksitiofen) (PEDOT) je elektrovodljivi polimer koji se primjenjuje u baterijama, superkondenzatorima, solarnim ćelijama i različitim biosenzorima u nosivoj elektronici. Kontroliranom ...radikalskom polimerizacijom prijenosom atoma (ATRP) moguće je cijepljenjem bočnih grana modificirati svojstava PEDOT-a za specifičnu primjenu. U ovom radu sintetizirani su ATRP makroinicijatori na osnovi PEDOT-a, funkcionalizirani reaktivnim bromom, koji omogućuje cijepljenje različitih polimera kao bočnih grana. Karakterizacija dobivenih uzoraka provedena je pomoću NMR-a, FTIR-a, GPC-a, TGA-a i mjerenjem elektrokemijskih svojstava. Pokazalo se da uzorak s manjim udjelom broma ima bolja kemijska svojstva i kao takav je prikladniji za daljnju sintezu i modifikaciju PEDOT-a.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Svrha: Istražiti dugoročan razvoj stupnja konverzije (SK) dvaju tekućih bulk-fill kompozita. Materijali i postupci: Tetric EvoFlow Bulk Fill (TEFBF) i SDR izabrani su zbog posebnosti u sastavu koje ...omogućuju smanjenje translucencije tijekom polimerizacije i manju brzinu polimerizacije. SK je izmjeren FT-Ramanovom spektroskopijom nakon 0 i 24 sata te 7 i 30 dana poslije svjetlosne aktivacije. Naknadna polimerizacija analizirana je mješovitim modelom ANOVA-e i parcijalnom eta-kvadrat statistikom. Rezultati: Izmjeren je SK u rasponu od 61,3 do 81,1 posto kad je riječ o TEFBF-u i od 58,9 do
81,6 posto za SDR. Početne (0 sati) vrijednosti SK-a bile su značajno niže na dubini od 4 mm negoli na onoj od 1 mm (4,9 % – SDR i 11,1 % – TEFBF). Oba materijala pokazala su značajan porast SK-a nakon svjetlosne aktivacije – do 16,4 posto TEFBF i 20,6 posto SDR. Naknadni porast SK-a ovisio je o dubini, kad je riječ o TEFBF-u, ali ne i o SDR-u. Naknadni porast SK-a zabilježen je tijekom 24 sata pri uporabi TEFBF-a i sedam dana pri uporabi SDR-a. Zaključak: Pri uporabi nekih bulk-fill kompozita bilo je za postizanje konačnoga SK-a potrebno dulje vrijeme od uobičajeno prihvaćenog razdoblja od 24 sata. To se može pripisati izmjenama u sastavu koje proizvođači najčešće ne otkrivaju. Rezultati sugeriraju da istraživanja koja se uobičajeno obavljaju 24 sata nakon polimerizacije mogu podcijeniti
neka svojstva bulk-fill kompozita, ako ona ovise o spororastućem SK-u. Reaktivni spojevi također mogu biti dostupni za otpuštanje iz restoracije tijekom duljeg razdoblja s mogućim implikacijama na biokompatibilnost.
Provedena je dinamička simulacija rada šaržnog polimerizacijskog reaktora za proces homopolimerizacije stirena u otopini ksilena iniciranog uz monofunkcijski i difunkcijski peroksidni inicijator. ...Monofunkcijski inicijator ima
široku industrijsku primjenu, dok je difunkcijski u preliminarnim istraživanjima pokazao određene prednosti kao što su proizvodnja polimera homogenije strukture uz postizanje visokih ili čak potpunih konverzija monomera. Također, vrijeme reakcije može se znatno smanjiti bez potrebe za preinakom reaktorskog sustava. Računalna simulacija provedena je primjenom programskog sustava za simuliranje procesa ChemCAD, točnije njegova modula CC-Polymer, razvijenog isključivo za analizu i projektiranje radikalskih i stupnjevitih polimerizacijskih sustava. Na temelju kompleksnih kinetičkih modela program omogućava predviđanje osnovnih strukturnih svojstava polimera – raspodjele (disperznosti) i prosjeka molekulskih masa, koji izravno određuju kvalitetu i primjenu gotovih proizvoda. Ovisnosti konverzije monomera i strukturnih značajki polimera o vremenu polimerizacije izračunate računalnom simulacijom uspoređene su s eksperimentalno dobivenim rezultatima. Dobivene su istovjetne tendencije i razmjerno dobro slaganje za završetak polimerizacije pri većini ispitanih uvjeta. Provedena je i parametarska analiza za homopolimerizacijski sustav iniciran diperoksidnim inicijatorom. Ispitan je utjecaj koncentracije monomera, koncentracije inicijatora, temperature i vremena reakcije na konverziju monomera, brojčani i maseni prosjek molarnih masa te disperznost.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Rad je pregled novijih rezultata u području primjene akrilatnih polimera
u dentalnoj protetici. Opisana su najvažnija postignuća u pripravi
i modifi ciranju polimera prije svega na temelju ...metil-metakrilata s
poboljšanim svojstvima te fi zičko-kemijska i mehanička svojstva važna
u stomatološkoj praksi. Posebno je razmotren utjecaj polimerizacije na
svojstva polimera, sadržaj i difuziju ostatnog monomera i drugih niskomolekulnih
sastojaka u usnu šupljinu. Pozornost je posvećena i novijim
metodama analize molekulne strukture i morfologije opisanih polimera
radi boljeg razumijevanja njihova utjecaja na svojstva i vrijeme uporabe
nadomjeska u usnoj šupljini.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Prikazani su reakcijski mehanizmi usmjerenih / živućih slobodno- radikalskih polimerizacija, njihove najznačajnije prednosti i nedostaci, te ograničenja pojedinih procesa, kao i mogućnosti primjene. ...Posebice su opisane reakcije i procesi polimerizacije vinilnih
monomera inicirani difunkcijskim peroksidnim radikalskim inicijatorima, kao i slobodno radikalskih živućih polimerizacija iniciranih iniferterima, nitroksilnim i azoalilnim radikalskim kompleksima, polimerizacija uz povrativi prijenos lančane reakcije iniciranih prijenosnim di- i tri-tio radikalskim vrstama te polimerizacija uz prijenos atoma s alkil-halogenidnim inicirajućim sustavima uz katalizatore na temelju kompleksa prijelaznih metala.
Opisani su i vlastiti rezultati istraživanja usmjerenih / živućih radikalskih polimerizacija; homo- i kopolimerizacija stirena, metil-metakrilata, dodecil-metakrilata i oktadecil-metakrilata uz difunkcijski
inicijator 1,1-di(terc-butilperoksi)cikloheksan, nitroksidni inicijator (TEMPO) i kompleksne bakrove katalizatore.
Ovaj dokument definira pojmove vezane uz moderne postupke radikalske polimerizacije, gdje neki aditivi reagiraju povrativo s radikalima, omogućujući reakcijama poprimanje odlika živućih ...polimerizacija premda je neizbježno u određenoj mjeri zastupljena i terminacija. U novijoj tehničkoj literaturi za ove se reakcije, osim ostalih, upotrebljavaju i neformalni nazivi, "kontrolirane", "kontrolirane/ živuće", ili "živuće" polimerizacije. Ne preporučuje se uporaba tih naziva. Uporaba naziva "kontrolirana" dopušta se u slučaju kad je definirana vrsta kontrole prilikom njegova prvog spominjanja, ali puno ime koje se preporučuje za ove polimerizacije je "povrativo-deaktivacijska radikalska polimerizacija"
Reakcije i procesi radikalnih polimerizacija temeljni su i najviše upotrebljavani tehnološki postupci dobivanja polimernih materijala. Radikalnim mehanizmom, međutim, nije moguće povećati brzinu ...polimerizacije, a da se istodobno ne smanji molekulna masa polimera. Nedavnim istraživanjima homopolimerizacije stirena u masi postignuto je bitno poboljšanje u proizvodnosti uporabom inicijatora s dvije peroksidne skupine različitih sklonosti toplinskom raspadu. Takvi inicijatori podliježu postupnom raspadu i na taj način stalno proizvode slobodne radikale tijekom procesa polimerizacije,
dajući, pri određenim reakcijskim uvjetima, potpunu konverziju monomera i polimer velike mase i uže raspodjele masa u usporedbi s monofunkcionalnim peroksidnim inicijatorima. Kao rezultat, vrijeme reakcije može se znatno skratiti bez potrebe mijenjanja reaktorskog sustava. U ovom radu dan je detaljan pregled i usporedba mehanizama i kinetičkih modela polimerizacije slobodnim radikalima uz monofunkcionalni i difunkcionalni peroksidni inicijator.
Svrha rada: Polimerizacija svjetlosno stvrdnjavajućih materijala vrlo je čest predmet istraživanja. Naime, intenzitet svjetla pada prolaskom kroz zubnu strukturu ili kompozitni materijal te tako ...utječe na fizička i mehanička svojstva završne restauracije. Svrha ovoga rada bila je odrediti dubinu stvrdnjavanja različitih kompozitnih materijala polimeriziranih izravno ili transdentalnom polimerizacijom preko diskova izrađenih od cakline odnosno cakline/dentina. Materijali i postupci: U eksperimentu je korišteno pet kompozitnih materijala – SureFil SDR, Dentsply (SDR), Filtek Supreme Plus, 3M ESPE (FSP), Aelite LS, Bisco (ALS), Filtek LS, 3M ESPE (FLS) i TPH, Dentsply (TPH). Za svaki materijal pripremljeno je 30 uzoraka debljine 2 i 4 mm. Uzorci su osvijetljeni (Elipar 2500 3M ESPE) uređajem za polimerizaciju 40 sekunda na tri različita načina: izravnom polimerizacijom ili transdentalno, preko diskova cakline debljine 1 mm te diskova cakline i dentina od 2 mm. Ukupno je za svaki uzorak učinjeno osam mjerenja Vickersove mikročvrstoće (VH) – četiri na vrhu i četiri na dnu površine
uzorka (Micromet, Buehler, 100 g/15 s). Podatci su analizirani statističkim programom ANOVA-e te Tukeyevim post-hoc testom HSD (α = .05). Rezultati: Dno uzoraka pokazalo je nižu mikročvrstoću negoli njegova površina za sve ispitivane kompozitne materijale, bez obzira na uvjete osvjetljivanja, osim za kompozit SDR u slučaju izravne polimerizacije. Transdentalna polimerizacija kroz caklinsko/dentinski sloj značajno smanjuje mikročvrstoću na dnu uzorka kod svih ispitivanih kompozitnih materijala (P < 0,05). Zaključak: Rezultati ovog istraživanja pokazali su da transdentalna polimerizacija kroz caklinu i dentin negativno utječe na mikročvrstoću kompozitnog materijala te kompromitira mikročvrstoću konačne kompozitne restauracije.
U radu je opisan utjecaj dicikloheksiluree (DCU) i diizopropiluree (DiPrU), u bočnom lancu monomera na osnovi (met)akrilata, na kopolimerizaciju sa stirenom (St) i α-metilstirenom (α-MeSt), toplinsku ...stabilnost i mehanizam razgradnje priređenih kopolimera. Polimerizacija je provedena s dibenzoil-peroksidom (Bz2O2) u butanonu ili dioksanu pri 70 °C, do niske konverzije. Rezultati pokazuju izrazite razlike u početnoj brzini polimerizacije i svojstvima polimera akrilatnih i metakrilatnih monomera u ovisnosti o supstituentu u bočnom lancu. Dok N-akril-N,N--dicikloheksilurea (A-DCU) lako homopolimerizira i kopolimerizira sa St-om i α-MeSt-om, N-metakril-N,N-dicikloheksilurea (MA-DCU) ne homopolimerizira niti kopolimerizira s α-MeSt-om, ali kopolimerizira sa St-om iako sporije nego odgovarajući akrilni monomer. Rezultati istraživanja pokazuju da uvođenje diizopropiluree umjesto dicikloheksiluree u metakrilatnom monomeru također utječe na početnu brzinu polimerizacije. Naime, N-(met)akril-N,N--diizopropilurea (MA-DiPrU) ne homopolimerizira niti kopolimerizira s α-MeSt-om. Polimerizacija sa St-om je sporija u usporedbi s odgovarajućim monomerom koji sadrži DCU. Kopolimerizacija je statistička reakcija u kojoj je, neovisno o sastavu smjese komonomera, uvijek veći udjel St-a u kopolimeru. Toplinsko ponašanje svih polimera u osnovi je slično. Zagrijavanjem pri temperaturama od 100 °C - 450 °C razgrađuju se dvostupnjevitim mehanizmom. U prvom stupnju pri temperaturama od 180 °C - 250 °C dolazi do izdvajanja cikloheksilizocijanata (C6H11NCO), odnosno izopropilizocijanata (C3H7NCO). Čvrsti ostaci identificirani su kao kopolimeri N-(met)akril-cikloheksilamida (A-CHA, MA-CHA), odnosno N-(met)akril-izopropilamida (MA-iPrA) sa St-om ili α-MeSt-om. Stabilni su do 280 °C, a zatim se u jednom stupnju razgrađuju pri temperaturama od 280 °C - 450 °C.
PDF
