In this paper, an assessment of the compound flood hazards in the city center of Rijeka due to the combined actions of the coastal and river flood sources was carried out, and hazard maps for the ...said area were prepared. Maps were created on a larger scale, taking into account various sources of flooding, and they show that the city of Rijeka has a high level of flood hazard, especially along the coastline and around the Rječina river where the highest flow velocities and water depths can be expected.
U ovome je radu provedena procjena opasnosti od složenih poplava u centru grada Rijeke uslijed kombiniranog djelovanja mora i rijeke te su izrađene karte opasnosti od složenih poplava za navedeno područje. Karte opasnosti od poplava izrađene su u krupnijem mjerilu uz uvažavanje različitih izvora poplava i potvrđuju kako riječko područje ima visoku razinu opasnosti od poplava, pogotovo uz samu obalu i oko korita rijeke Rječine gdje se mogu očekivati najveće brzine i dubine vode.
Barjanski okarček se v Sloveniji edinstveno pojavlja tako na vlažnih (Ljubljansko barje z okolico) kot na suhih traviščih (slovenska Istra, Kras, Goriška brda). Med naravnimi nesrečami, ki ogrožajo ...njegove habitatne krpe, so požari in poplave. Njihovo pogostost pojavljanja v nekdanjih in obstoječih bivališčih barjanskega okarčka smo ugotavljali s χ2-testom. Pokazali smo, da so življenjska okolja na vlažnih traviščih požarno manj ogrožena kot na suhih traviščih. Med slednjimi so najbolj ogrožene habitatne krpe na Krasu in v slovenski Istri. Habitatne krpe barjanskega okarčka so poplavno ogrožene le v slovenski Istri in na Ljubljanskem barju. Glede na stopnjo požarne in poplavne ogroženosti ter razdrobljenosti življenjskih okolij barjanskega okarčka v Sloveniji domnevamo, da lahko tovrstne naravne nesreče povzročijo lokalno izumrtje vrste.
Procjena opsega poplave daljinskim istraživanjima Butković, Tea; Maretić, Andrea; Horvat, Bojana ...
Zbornik radova (Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci),
12/2021, Volume:
24, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
U radu su, na primjeru poplave koja je u svibnju 2014. godine zadesila istočnu Hrvatsku, uspoređene tri metode kartiranja i procjene opsega poplavljenog područja: metoda analize refleksije s površine ...u blisko infracrvenom (IC) dijelu spektra (jednokanalna metoda) te metode vegetacijskog indeksa NDVI (Normalized Difference Vegetation Index) i vodenog indeksa NDWI (Normalized Difference Water Index). Metode kao ulazne podatke koriste snimke snimljene pasivnim senzorom ugrađenim na satelitsku platformu Landsat 8. Analizirane su četiri snimke; snimljene su prije (jedna snimka), tijekom (jedna snimka) i nakon poplave (dvije snimke). Procjena temeljena na jednokanalnoj metodi rezultirala je površinom manjom od površina procijenjenih primjenom višekanalnim metodama. Rezultati se mogu objasniti kompleksnošću spektralnog potpisa plitkih poplavnih voda s visokim udjelom suspendiranog nanosa koji će utjecati na refleksiju takvih površina u blisko IC dijelu spektra i klasificirati ih kao nevodene površine. S druge strane, kombiniranjem različitih spektralnih kanala u višekanalnim metodama kompenzira se utjecaj suspendiranog nanosa na refleksiju takvih voda te je klasifikacija na vodene i nevodene površine preciznija.
Using the example of flood in eastern Croatia in May 2014, the paper compares three flood mapping methods: reflection in near infrared (IR) interval of the electromagnetic spectrum (EMS) (one band method), and two multiband methods, namely Normalized Difference Vegetation Index (NDVI) and Normalized Difference Water Index (NDWI). Input data for all three methods are satellite images recorded with the sensor carried by the Landsat 8 satellite. Four data sets were analysed: one recorded before the event, one during the flood and two images recorded after the event. Estimation based on the one band method resulted in the area smaller than the area estimated using the multiband methods. Such results may be explained with the complexity of the spectral signature of the shallow flood waters containing suspended load, which alters the near IR reflection from water surfaces and classifies them as non-water surfaces. Combining the various spectral bands in the multiband methods that impact is compensated and classification of water and non-water surfaces is more precise.
EN: Based on the statutory, diplomatic and protostatistical sources (tithe census records), this paper analyzes the efficiency with which the Zagreb Chapter exploited the water resources on its ...estates in the 14th and 15th centuries. These resources include the traffic potential of the rivers on the estates, ferries, watermills, dams, ponds and bathing-places. The paper is also trying to establish the extent to which the Chapter managed the estates that were flooded either by human or by natural agency. The paper endeavors to prove that the Chapter was in constant interaction with its environment. This indicates that, even when the Chapter exploited its water resources to the maximum, it caused readjustment and changes in the environment. HR: Ovaj rad na temelju statutarnih, diplomatičkih i protostatističkih vrela (popisi desetina) vezanih za Zagrebački kaptol i njegova vlastelinstva u 14. i 15. stoljeću analizira koliko je učinkovito Zagrebački kaptol iskorištavao svoje vodene resurse. Pritom se misli na iskorištavanje geoprometnoga položaja rijeka na vlastelinstvima, izgradnji skela, mlinova, sustava brana i ribnjaka te kupališta. Rad osim toga propituje u kolikoj je mjeri Kaptol uspijevao upravljati posjedima koji su poplavljivani bilo prirodnim bilo ljudskim djelovanjem. Teza od koje se polazi jest da su Kaptol i njegov okoliš bili u stalnome međudjelovanju. To znači da je to, i u onim prilikama kada je Kaptol maksimalno iskorištavao vodene resurse, uzrokovalo promjene u okolini i ponovnu prilagodbu.
Pomagačko ponašanje spada u prosocijalne oblike ponašanja, a istraživači se najviše interesuju za pokretačke snage pomagačkog ponašanja. Ovo istraživanje se bavi pomagačkim ponašanjem tokom perioda ...poplava maja 2014. godine u Srbiji, i motivacijom i empatijom kao prediktorima stepena pomaganja. Uzorak se sastojao od 204 osobe koje su pomagale tokom perioda poplava (61.3% ženskog pola), prosečne starosti 29.7 godina. Tokom juna, jula i avgusta, ispitanici su popunjavali Upitnik o načinima i stepenu pomaganja tokom poplava, modifikovan Inventar volonterskih funkcija za procenu motivacije za pomaganje i Upitnik procene spremnosti za empatiju. Polazeći od teorije funkcionalne motivacije, koja izdvaja šest motiva za pomaganje, sprovedena je univarijantna analiza kovarijanse, u kojoj su šest motiva i četiri aspekta empatije bili kontinuirani prediktori i pol kao kategorijalni prediktor stepena pomaganja. Rezultati pokazuju da ovakav prediktivni model objašnjava 30% varijanse pomagačkog ponašanja, a da se kao značajni prediktori ističu motiv Razumevanje i Socijalni motiv, kao i Empatija sa negativnim emocionalnim stanjima. Motivacija osobe da kroz pomaganje upozna svet i svoje sposobnosti, bolje razume ljude i osnaži svoje socijalne interakcije ukazuje na postojanje egoistične, ali i altruističke motivacije tokom perioda poplava u Srbiji. Prilikom ove krizne situacije pokazalo se da relevantnu ulogu ima i empatski paradoks, gde osobe koje imaju viši stepen empatije sa negativnim emocijama osoba u distresu u manjoj meri pomažu usled prevelikog intenziteta empatijske uznemirenosti. Ovi rezultati ukazuju na postojanje i istovremeno delovanje većeg broja motiva, kao i na ulogu empatije u pomaganju. Praktične implikacije nalaza odnose se na mogućnost selekcije pomagača u vreme kriznih situacija.
Paralelno s razvojem suvremenog društva rastu i broj i vrste rizika s kojima se suvremeno društvo suočava. Jedan je vid takvih rizika prekogranično zagađenje okoliša. Napor država da se nose sa ...zagađenjem na svom teritoriju nedostatan je zbog činjenice da zagađenje nastaje i širi se svuda, ne ograničavajući se na državne granice. Iz tog razloga potrebna je suradnja među državama kako bi se utvrdili standardi i mehanizmi za njegovo sprečavanje i smanjenje. U članku su predstavljene tri studije slučaja prekograničnog zagađenja okoliša između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine: zagađenje zraka u Slavonskom Brodu uzrokovano ispuštanjem štetnih tvari u zrak iz Rafinerije nafte Brod u BiH; poplave koje su pogodile regiju u svibnju 2014.; te takozvano „sedamnaesto jezero" Plitvičkih jezera nastalo zbog neriješenog sustava odvodnje koje je uzrokovalo zagađenje izvora pitke vode u Bihaću u BiH. U sva tri slučaja opisani su specifični konteksti prekograničnog zagađenja, glavni akteri uključeni u problem i njegovo rješavanje, kao i načini na koje se države nose s prekograničnim zagađenjem. Pažnja je posvećena i zakonodavnim aktima Europske unije o zaštiti okoliša i svjetskim konvencijama na koje se oslanjaju zakonodavstva ovih dviju država. Analizom tri slučaja došli smo do zaključka da obje države trebaju unaprijediti svoju okolišnu politiku uz naglasak na važnost međudržavne suradnje kako bi se postiglo učinkovitije upravljanje rizikom prekograničnog zagađenja.
The volume (‘(Un)adapted’) contains twenty-one chapters dealing with natural disasters. The chapters describe various research findings and examples of the use of modern technologies in cases of ...natural disasters. The volume covers various topics such as earthquakes, floods, avalanches, droughts, GIS support, and web applications.
U ovom radu prikazuje se utjecaj rijeke Drave na život stanovništva koprivničke i đurđevačke Podravine od 1918. do 1941. Poseban fokus usmjeren je na poplave na tom području, regulacijske radove na ...Dravi i pritocima, te probleme s prometom i komunikacijama uz rijeku. Regulacijski radovi na rijeci Dravi prekinuti su 1915. zbog 1. Svjetskog rata, a ponovo su obnovljeni tek 1959. Unatoč brojnim problemima tijekom cijelog razdoblja monarhističke Jugoslavije povremeno su provođene samo djelomične regulacije na pojedinim lokacijama. Kao u gospodarstvu i drugim sektorima, bilo je to razdoblje nazadovanja Podravine i u pogledu izgrađenosti infrastrukture i brige o rijeci Dravi, a sve kao izravna posljedica beogradskog centralizma i velikosrpske politike vladajućeg režima. Poplave Drave bile su redovita pojava svake godine, a dotad provedeni radovi nisu bili dostatni za uspješnu obranu od poplave. Poplave u središnjoj Podravini dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća bile su uzrok uništenja mnogih domova i stotina hektara plodne zemlje. Mnogi seljaci morali su zbog toga iseliti iz svojih kuća. Uspostavljanjem granice s Mađarskom Podravina je postala teritorij na samoj margini zemlje, a posebno je bilo teško u Prekodravlju koje je Dravom bilo odsječeno od ostatka hrvatskog teritorija. Promet i komunikacija s tim područjem bili su potpuno onemogućeni, čemu je dodatno pridonijelo i ukidanje željezničke stanice Gola. Na slabu prometnu veza utjecalo je i loše stanje prometnica, a posebno u sezonama kiša. Do Prekodravlja su uspostavljeni prijelazi Drave brodom kod Novačke i Gotalova, no za kvalitetniji promet nedostajao je most, koji u međuratnom razdoblju nije izgrađen.