This paper provides a short survey of the 1990 Portuguese orthographic reform, mandatory from 2015 (in Portugal) and 2016 (in Brazil), whose aim was to unify in a single normative document two ...previously used orthographies, one valid in Brazil and the other in Portugal and other Lusophone countries. The new Portuguese Language Orthographic Agreement only partly unifies the previous two orthographic agreements as this new official orthography still allows variation in a number of cases which reflect some of the differences in the pronun- ciation of certain sounds. Besides the main orthographic innovations, the paper looks into some of the most prominent judgments on the orthographic reform appearing in the media and in professional texts during the still-ongoing public debate.
Sa složenošću i razrađenošću portugalskog sustava oslovljavanja – točnije, njegova europskog varijeteta – teško da se može usporediti bilo koji europski jezik, uključujući romanske. Budući ...da se u hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj produkciji ta jezična pojava još uvijek nije detaljnije razmatrala, u ovom radu nastojimo prikazati dosege i diskurzivne kontekste uporabe pojedinih oblika, što izlazi izvan okvira lingvističkog opisa, uključujući i društvene reperkusije. Donosimo i presjek najznačajnijih doprinosa koje su problematici oslovljavanja u portugalskom dosad dali različiti autori. Sustav oslovljavanja predstavlja ujedno jedno od područja najizrazitije divergencije između europske i brazilske varijante pa se u članku pokušava konkretizirati u čemu se ta divergencija sastoji. Smatramo da je ovu tematiku vrijedno sagledati s različitih aspekata, kako bi se učinila vidljivijom njezina sociolingvistička, pa čak i kulturološka relevantnost.
U ovom radu donosimo kratak prikaz posljednje reforme portugalskoga pravopisa formulirane 1990. i obvezujuće od 2015. u Portugalu i 2016. godine u Brazilu, a čiji je cilj bio jednim normativnim ...dokumentom ujediniti dosadašnja dva pravopisa, od kojih je jedan vrijedio za Brazil, a drugi za Portugal i ostale luzofone zemlje. Novi pravopisni sporazum pritom samo djelomično unificira dosadašnja dva pravopisa jer taj novi službeni pravopis dopušta varijantnost u određenom broju slučajeva koja odražava neke razlike u izgovoru pojedinih glasova. Osim pregleda glavnih pravopisnih inovacija, osvrćemo se na najistaknutije prosudbe o pravopisnoj reformi zabilježene u medijima i stručnim tekstovima tijekom javne rasprave koja traje i danas.
The goal of the article is to present the multilingualism in the countries emerged from former Portuguese colonies in Africa where, alongside the official Portuguese, more or less numerous native ...African languages are to be found together with various mixed languages. All of the analysed countries are bi- or multilingual, in each the status of Portuguese is different, and so are the number and the status of national languages. In some, creole languages have developed while in others such mixed languages do not exist. One might ponder the reasons for this linguistic diversification, and as a result, observe both the differences and the shared characteristics of the analysed countries, and identify the factors that might have created this sharp contrast. It is the goal of the present paper to attempt to answer these questions.
This accessible 2005 book provides a comprehensive introduction to the linguistic structure of Portuguese. Clearly organised, it covers the central topics of syntax, phonology, morphology, semantics ...and pragmatics, and explores the social and historical background of Portuguese, its development and spread in the world, and related sociolinguistic issues such as dialect variation and language planning. It also includes a chapter on Portuguese in Brazil, where approximately 80% of Portuguese speakers live. Assuming very little prior knowledge of linguistic terminology, Portuguese: A Linguistic Introduction is designed to help intermediate and advanced students of Portuguese understand how the language functions at all levels, and to give students of linguistics a useful starting point for work on the structure of Portuguese. Keeping linguistic theory to a minimum, it focuses on presenting the linguistic facts in a clear and lucid way, providing a useful global overview of the Portuguese language and its surrounding issues.
Western hemisphere varieties of Spanish and Portuguese show substantial similarity in the patterning of sociolinguistic variation and change. Caribbean and coastal dialects of Latin American Spanish ...share several variables with Brazilian Portuguese (e.g., deletion of coda -s, -r). These variables also show similar social distribution in Hispanic and Lusophone communities: formal styles and high status speakers are consonantally conservative, while higher deletion is associated with working class speakers and informal styles. The regions that show these sociolinguistic parallels also share common historical demographic characteristics, notably a significant population of African ancestry and the associated history of extensive contact with African languages into the 19th C. But contemporary changes in progress are also active, further differentiating Latin American language varieties.
The book investigates the diagnostics for the prosodic word in European Portuguese, the prosodic organization of various sorts of morphosyntactic objects, and the definition of the prosodic word ...domain. The book bears on the organization of grammar and phonology, its interface with morphology and syntax, and the nature of phonological representations. Besides focusing primarily on European Portuguese, it also refers to languages such as Italian, Dutch, German, and English, among many others.
Autorica analizira imenske formule u španjolskom i portugalskom jeziku te zakonski okvir kojim se određuje izbor osobnih imena i prezimena u hispanofonim i luzofonim zemljama. Utvrđuje da u ...hispanskom svijetu osobe nose dvostruko prezime, očevo i majčino, dok u luzofonom svijetu mogu imati i do četiri prezimena (prezimena djeda i bake po ocu i majci). Također daje pregled zakonodavstva kraljevine Španjolske i njezinih nekadašnjih kolonija i opisuje neobično restriktivne zakonske odredbe koje se tiču odabira osobnog imena.
Autorica analizira imenske formule u španjolskom i portugalskom jeziku te zakonski okvir kojim se određuje izbor osobnih imena i prezimena u hispanofonim i luzofonim zemljama. Utvrđuje da u ...hispanskom svijetu osobe nose dvostruko prezime, očevo i majčino, dok u luzofonom svijetu mogu imati i do četiri prezimena (prezimena djeda i bake po ocu i majci). Također daje pregled zakonodavstva kraljevine Španjolske i njezinih nekadašnjih kolonija i opisuje neobično restriktivne zakonske odredbe koje se tiču odabira osobnog imena.
U ovom članku pristupamo pitanju infi nitiva u četiri romanska jezika (francuskom, španjolskom, portugalskom i rumunjskom). Iako infinitiv ima ista osnovna obilježja u svim navedenim jezicima, ...postoje i značajne razlike u njegovom odnosu prema ostalim
glagolskim oblicima. Rumunjski se pri tome ističe svojom izrazito najmanjom uporabom infinitiva u odnosu na ostale romanske jezike.
Nakon kratkog uvida u neka načela kognitivne lingvistike kojima se služimo kao teorijskim okvirom, prikazujemo povijesni razvoj infinitiva od latinskog do navedenih romanskih jezika, kao i neke morfološke osobitosti infinitiva na krajnjem Zapadu i Istoku
Romanije (personalni infinitiv u portugalskom, odnosno dugi i kratki infinitiv u rumunjskom). Zatim uspoređujemo infinitiv i izražavanja vremena, te govorimo o infinitivu kao glagolskom načinu i njegovoj poziciji u odnosu na imenicu. Jedno od glavnih obilježja infinitiva u romanskim jezicima njegovo je neizražavanje vršitelja radnje, no u ovom radu prikazujemo kako i infinitiv može do određene mjere
biti personaliziran u sva četiri navedena jezika (posebice u portugalskom i španjolskom). Također smatramo zanimljivim usporediti francuski, španjolski, portugalski i rumunjski s
obzirom na izbor između infinitiva i nekog konjugiranog glagolskog oblika (u indikativu ili konjunktivu), i to posebice kada se radi o objektnoj dopuni glavnom glagolu. Za ilustraciju zaključaka u ovom članku odabrali smo primjere iz istog teksta na sva četiri jezika (Autour de Mme Swann Marcela Prousta).
