Temeljne postavke teorije racionalnog izbora su sljedeće: (A1) ponašanje se može objasniti kao izbor između alternativa; (A2) sklonosti, uvjerenja i ograničenja aktera glavne su determinante ...ponašanja; (A3) sklonosti aktera moraju ispunjavati određene uvjete kao što su potpunost i tranzitivnost; i (A4) pojedinci odabiru optimalne alternative s obzirom na svoje sklonosti, uvjerenja i ograničenja. Međutim, primjenom teorije racionalnog izbora u sve većem broju istraživačkih područja sve je jasnija postala empirijska neadekvatnost ovog skupa restriktivnih premisa, što je zagovornike teorije racionalnog izbora potaknulo da usvoje širu verziju koja odbacuje pretpostavku (A4) i dopušta širi raspon sklonosti aktera. Osim ove metateorijske reakcije, neki autori predlažu temeljitiji „popravak“ ove teorije tako što bi se napravio pomak od objašnjenja racionalnog ponašanja aktera temeljenog na maksimizaciji profita. Dva su glavna cilja ovog rada. Prvi je cilj pridonijeti razumijevanju novih koncepata, modela i teorija ljudskog ponašanja (koncept ponašanja slijeđenja pravila, racionalno-heuristički model, Elsterova varijanta teorije racionalnog izbora i modeli ekološke racionalnosti). Drugi je cilj na temelju sveobuhvatne analize sadržaja alternativnih teorijskih koncepcija racionalnoga ljudskog ponašanja dati preporuke za poboljšanje ove teorije.
Kontrolni sustav ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj postavljen je na način da prati pravila koja su definirana na razini Europske Unije i koja su pristupanjem RH u Europsku Uniju, postala ...obavezna za sve poljoprivredne proizvođače koji svoje proizvode žele staviti na tržište s oznakama za ekološku proizvodnju. Važnost ekološke proizvodnje prepoznata je na svim razinama zakonodavne vlasti, te se konstantnim praćenjem razvoja poljoprivredne proizvodnje, razvijaju i pravila koja definiranju ekološku proizvodnju. Ministarstvo poljoprivrede, kao nadležna institucija, zaduženo je za uspostavu kontrolnog sustava, počevši od samostalne organizacijske jedinice unutar Ministarstva, do privatnih kontrolnih tijela koja rade po ovlaštenju Ministarstva poljoprivrede. U kontrolni sustav ekološke proizvodnje uključena su još i Carinska uprava, Državni inspektorat i APPRRR. Privatna kontrolna tijela obavezna su dokazivati Ministarstvu, Akreditacijskoj agenciji i Državnom inspektoratu, stalnu sukladnost s pravilima postavljenim Uredbama i nacionalnim propisima, a sve u svrhu održavanja ovlaštenja i dokazivanja usklađenosti postupka kontrole i izdavanja certifikata. S druge strane, ekološki subjekti obavezni su svoju proizvodnju podvrgnuti intenzivnom sustavu kontrole proizvodnje i dokumentacijske provjere kako bi dokazali stalnu usklađenost s postavljenim pravilima proizvodnje. Od iznimne je važnosti da se pravila proizvodnje poštuju tijekom cijelog ciklusa proizvodnje, pripreme i stavljanja proizvoda na tržište što se na kraju potvrđuje izdavanjem certifikata o ekološkom proizvodu. Cilj rada je prikazati sve akte koje se odnose na sustav ekološke proizvodnje, te na jednom mjestu dati prikaz osnovnih pravila proizvodnje i smjernice za uspješnu certifikaciju ekoloških proizvođača kao i prikaz u kojem od njih se nalaze neki od osnovnih uvjeta ekološke proizvodnje.
The control system for organic agriculture in the Republic of Croatia was established in such a way that it follows the rules defined at the level of the European Union, which became binding for all those wishing to place their products on the market with the label for organic production when the Republic of Croatia joined the European Union. The importance of organic farming is recognised at all levels of the legislature, and by constantly monitoring the development of agricultural production, rules defining organic farming are also developed. As the competent institution, the Ministry of Agriculture is responsible for establishing a control system, ranging from an independent organisational unit within the Ministry to private control bodies operating under the supervision of the Ministry of Agriculture. The control system of organic production also includes customs administration, state inspection and APPRRR. The private control bodies are obliged to prove to the Ministry, the Accreditation Agency and the State Inspection the constant compliance with the rules established in the regulations and national rules, in order to maintain the accreditation and to prove the compliance with the control procedure and the issuance of certificates. On the other hand, organic farms are obliged to subject their production to an intensive system of production controls and documentation checks in order to demonstrate constant compliance with the established production rules. It is extremely important that the production rules are respected during the whole cycle of production, preparation and marketing, which is finally confirmed by the issuance of a certificate.
Društva za tjelovježbu u Hrvatskoj se osnivaju od kraja 19. stoljeća, točnije, od 1874, kada je osnovano prvo sokolsko društvo u Zagrebu. Uz osnivanje društva potrebno je donijeti pravila po kojima ...bi ono funkcioniralo. No, samo manji je broj pravila sačuvan. U ovom su članku prvi put objavljena Pravila Društva za tjelovježbu Hrvatski sokol u Čazmi. Napisana su 1912, a potvrđena 21. siječnja 1913. od strane Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove u Zagrebu.
The paper deals with the “application of the Constitutionˮ by ordinary courts. On the basis of literature review and preliminary Croatian case law research, six paradigmatic cases of the application ...of the Constitution by ordinary courts were selected (facts of the case directly regulated by constitutional rules, statutory gaps, avoidable in abstracto antinomies between constitutional and statutory norms, avoidable in concreto antinomies between constitutional and statutory norms, unconstitutionality of individual judicial and administrative decisions, and unavoidable in abstracto antinomies between constitutional and statutory norms). The cases selected were analyzed by using the method of argumentative analysis of judicial reasoning, within the framework of internal and external schemes of justification of judicial decisions, in examples (by and large) designed on the basis of Croatian case law.
Šume hrasta crnike u Hrvatskoj nalaze u raznim degradacijskim stadijima, a jedan od njih je i makija koja je nepovoljniji stadij za klijanje sjemenki hrasta crnike u usporedbi sa crnikovim panjačama ...ili sastojinama visokog uzgojnog oblika. Crnika je kserofitna vrsta šumskog drveća. Geološku podlogu na kojoj dolazi crnika čine vapnenci i dolomiti koji su i najzastupljeniji na našem sredozemnom području. Crnika počinje cvjetati u osmoj godini života, rodi sjemenom u dobi 12. do 15. godine, a puni urod je svake 4. do 6. godine. Urod žira hrasta crnike je varijabilan, gdje su u osmogodišnjem periodu zabilježena tri obilna uroda žira. Puni urod hrasta crnike ovisi o klimatskim prilikama, ali se značajno razlikuje i između različitih staništa, posebice s obzirom na geološku podlogu i tip tla. Za laboratorijske analize, žir hrasta crnike sakupljen je na području G.J. „Kamenjak“ na otoku Rabu. Navedenom G.J. upravljaju „Hrvatske šume d.o.o.“. Sjeme je sakupljeno u odijelima 15a, 16a, 26a i 27a u periodu od 01. 12. 2020. do 10. 01. 2021. Sakupljanje je obavljeno metodom stresanja žira sa stabala na postavljene prostirke ispod krošanja i metodom sakupljanja otpalog žira s tla. Procjena vitaliteta sjemena metodom tetrazola i laboratorijske klijavosti napravljena je prema ISTA pravilima za hrast crniku. Postotak laboratorijske klijavosti utvrđen je prema postotku pravilnih klijanaca koji su normalno proklijali nakon 35. dana ispitivanja. Ukupni vitalitet žira hrasta crnike bio je visok i iznosio je 90,25 %, dok su ostatak od 9,75 % činile nevitalne sjemenke. Od vitalnog sjemena najveći postotak (79,50 %) čini sjeme kojemu je potpuno obojen embrij i kotiledoni. Žira s kotiledonima koji ima nekroze do 1/3 na distalnom dijelu, a nisu povezane sa embrionalnom šupljinom bilo je 10,75 %. U prvih sedam dana nije proklijao niti jedan žir pa je energija klijavosti iznosila 0,00 %. U prvih 14 dana laboratorijska klijavost je iznosila je 30,50 %, nakon 21. dana 76,50 %, nakon 28. dana 83,75 % te nakon 35. dana 88,50 %. Razlika između procjene vitaliteta žira i ukupne laboratorijske klijavosti iznosila je svega 1,75 %. Metoda procjene vitaliteta je brža i jeftinija od ispitivanja klijavosti. Rezultate procjene vitaliteta dobivamo za 18 sati, dok klijavost ispitujemo 28 ili 35 dana. Za praksu se može na osnovu rezultata ovih istraživanja predložiti ispitivanje vitaliteta žira hrasta crnike, a ne laboratorijske klijavosti kako preporučuju ISTA pravila (1993). Prosječno vrijeme klijanja (MGT) iznosilo je 19,91 dana. Pravilnih klijanaca bilo je 74,25 %, a nepravilnih 14,25 %. Na kraju ispitivanja utvrđeno je 8,50 % okularno zdravog žira koji nije proklijao dok je gnjilog žira bilo 3,00 %. Najčešća nepravilnost u iznosu od 56,14 % utvrđena je za kategoriju dva spojena klijanca, slijedi nekroza primarnih listova (12,28 %) i zakržljao primarni korijen (10,53 %). Ostale nepravilnosti pojavljuju se u manje od 10 % slučajeva.
Holm oak forests in Croatia are in various stages of degradation, and one of them is maquis, which is a less favorable stage for the germination of holm oak seeds compared to holm oak stumps or stands of high growth form. Holm oak is a xerophytic species of forest trees. From the geological base, it comes from limestone, which is the most common in our Mediterranean area, and dolomite. Begins to flower in the eighth year of life, and the seed harvest begins at the age of 12 to 15 years, and the full harvest is every 4 to 6 years. The holm oak acorn crop is variable, where three abundant acorn crops were recorded in the eight-year period. The full harvest of holm oak depends on climatic conditions, but it also differs significantly between different habitats, especially the geological base and soil type. For laboratory analyses, holm oak acorns were collected in the area of G.J. "Kamenjak" on the island of Rab. The aforementioned G.J. managed by "Hrvatske šume d.o.o." The seeds were collected in department unit 15a, 16a, 26a and 27a in the period from 01/12/2020 to 10/01/2021. The collection was carried out using the method of shaking acorns from the trees onto mats placed under the canopy and the method of collecting fallen acorns from the ground. Assessment of seed vitality using the tetrazole method and laboratory germination was made according to the ISTA rules for holm oak. The percentage of laboratory germination was determined according to the percentage of normal seedlings that germinated normally after the 35th day of testing. The total vitality of holm oak acorns was high and amounted to 90.25 %, while the rest of 9.75 % consisted of non-vital seeds. Of the vital seeds, the largest percentage (79.50 %) consists of seeds with fully colored embryo and cotyledons. Acorns with cotyledons that has necrosis up to 1/3 on the distal part and are not connected to the embryonic cavity was 10.75 %. In the first seven days, not a single acorn germinated, so the germination energy was 0.00 %. In the first 14 days, laboratory germination was 30.50 %, after the 21st day 76.50 %, after the 28th day 83.75 % and after the 35th day 88.50 %. The difference between the assessment of acorn vitality and total laboratory germination was only 1.75 %. The vitality assessment method is faster and cheaper than the germination test. We get the results of the vitality assessment in 18 hours, while we test the germination after 28 or 35 days. Practical procedures can be based on the results of these studies suggest testing the vitality of the holm oak and not the laboratory germination as recommended by the ISTA rules. The average germination time (MGT) was 19.91 days. There were 74.25 % of regular seedlings and 14.25 % of irregular ones. At the end of the test, 8.50 % of the visually healthy acorns did not germinate, while 3.00 % of the rotten acorns were found. The most common irregularity in the amount of 56.14 % was determined for the category of two joined seedlings, followed by necrosis of primary leaves (12.28 %) and stunted primary root (10.53 %). Other irregularities appear in less than 10,00 % of cases.
U ovom tekstu argumentiram da συλλογισμός ne treba shvaćati (prevoditi)
kao dedukciju ili valjani argument. Takva praksa ignorira višestruko slojeviti Aristotelov logički poduhvat u Prvoj Analitici. ...U vrlo uskom smislu συλλογισμοί su samo podklase valjanih argumenata, dok se dedukcija može također konstruirati i pomoću nesilogističkih pravila. Aristotelov je primarni cilj uspostaviti pouzdani i potpuni deduktivni sustav za znanstvene demonstracije. Suprotno tendencijama u klasičnoj logici, Aristotel nije zainteresiran samo za određivanje valjanosti, već za pronalazak takvih formalnih obrazaca koji osiguravaju valjanost uz snagu uvjeravanja – a takvi su obrasci upravo συλλογισμοί. Prema tome, poznavanje je silogistike korisno za širi kontekst uvjeravanja.
Utvrđivanje pravila leži u samom biću sporta. Može se čak reći da pravni poredak dopušta samo onu sportsku aktivnost koja se odvija prema utvrđenim pravilima. Sa ovim je većinom povezano i osnivanje ...udruženja i saveza za konkretan sport. Priznavanje sporta od strane javnih vlasti kao prostora prepuštenog autonomnom regulisanju od strane sportskih organizacija, daje sportskim pravilima poseban značaj. Da bi, međutim, autonomija sportskih organizacija bila komplementarna sa ulogom javnih vlasti u oblasti sporta, ona se mora temeljiti na principima demokratije, solidarnosti i dobrog upravljanja u sportu, uz očuvanje nezavisnosti sportskog pokreta od svake političke i ekonomske manipulacije, uključujući i preteranu komercijalizaciju. Kako se savremeni sport dominanto temelji na piramidalnoj strukturi, odnosno federalnom sistemu koji se bazira na priznatim sportskim savezima (federacijama) organizovanim na nacionalnom i međunarodnom nivou po principu „jedna sport jedan savez“, to je sasvim razumljivo da su sportska pravila koja donosi sportski savez koji je na međunarodnom nivou na vrhu piramide, i ima monopolski položaj, kako potpora autonomnom funkcionisanju celokupnog sistema određenog sporta tako i veliki ograničavajući faktor u ostvarivanju autonomnog odlučivanja na nižim nivoima sportskog organizovanja. Upravo pomoću sportskih pravila, koja često propisuju ozbiljne sankcije, međunarodni sporski savezi nastoje da očuvaju svoj dominantni status. Autor u radu razmatra pravnu prirodu i pravnu obaveznost sportskih pravila međunarodnih sportskih saveza na nacionalnom nivou, kako za sportske organizacije tako i javne vlasti i pravosudne organe. Autor posebno ukazuje na problem tzv. dinamičkog upućivanja na sportska pravila međunarodnih sportskih saveza kroz statutarne odredbe nacionalnih i nižih sportskih saveza, i na stav nemačke sudske prakse o nedopuštenosti takvog načina obezbeđenja pravne obaveznosti međunarodnih sportskih pravila na nacionalnom nivou.
Središnje istraživačko pitanje jest problematika povrede pravila medicinske struke u kontekstu gradanskopravne odgovornosti za liječničku pogrešku u dijagnozi. Kako bi se ostvarili ciljevi ...istraživanja, analizirani su teorijski i praktični elementi povrede pravila medicinskog tretmana liječnika u okviru dijagnostičkog postupka, koji konstituiraju obveznopravni odnos odgovornosti za štetu. Važan je segment istraživanja reprezentativna kompilacija hrvatske sudske prakse u proteklih 25 godina i relevantne prakse ad comparandum. Zaključno je utvrdeno da, s aspekta sudske prakse, gradanskopravna odgovornost redovito postoji kada je riječ o tzv. fundamentalnim pogreškama u dijagnozi koje se najčešće svode na nepravilno provedene postupke čiji su rezultati korišteni kao činjenična osnova za postavljanje dijagnoze.
Suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije pred stvaratelje i vlasnike ili posjednike dokumentarnoga i arhivskoga gradiva postavljaju složene izazove u uvjetima u kojima ih se većina još ...uvijek pretežno služi “papirnatom” dokumentacijom u poslovanju. Recentni Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva te Uredba o uredskom poslovanju (za svoje obveznike) postavili su temelje digitalne transformacije sustava upravljanja dokumentarnim gradivom. U tom pogledu njihove odredbe nisu uvijek samorazumljive i jednostavne, posebice ako se uzmu u obzir uvjeti koje postavljaju drugi provedbeni propisi koji reguliraju područje uredskoga poslovanja ili specifičnu djelatnost stvaratelja i vlasnika ili posjednika gradiva. Zato o ovoj problematici treba promišljati sustavno i dugoročno, odnosno formirati strategiju prelaska institucije na digitalno spisovodstvo. U radu su analizirani reprezentativni primjeri iz uzorka svih pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom i popisa dokumentarnoga gradiva s rokovima čuvanja stvaratelja i posjednika ili vlasnika, izrađeni prema novim propisima (i odobreni od strane Hrvatskoga državnoga arhiva), koji pokazuju kako interni normativi koji reguliraju upravljanje gradivom mogu (i moraju) postati integralni čimbenik takve strategije. Na temelju toga je razmotreno i koliko su stvaratelji i posjednici ili vlasnici uopće usvojili rješenja koja nude propisi kad je riječ o pripremi i provođenju digitalne transformacije.
Contemporary information and communications technologies pose complex challenges to public institutions and other legal persons which create, own or possess records and archives. The problems generated by these challenges are even more acute when one considers that most of the public institutions and legal persons in Croatia still predominantly rely on “paper” i.e. analogue docu-mentation in their everyday business. In that regard the recent Act on Archives and Archival Institutions (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima), the Regula-tion on Records Management of the Public Authority Bodies (Uredba o ured-skom poslovanju) and the Ordinance on the Management of Records Outside the Archival Institutions (Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva) laid out a robust foundation for the gradual digital transformation of the records management system. However, the provisions of all these regula-tions addressing these questions are not always self-explanatory and simple, espe-cially if one takes into account the conditions set by other relevant regulations which affect the area of records management of creators and owners or possessors of records and archives. That is why this issue needs to be considered in a thor-ough, systematic fashion over the long-term period. In other words, public insti-tutions and other legal persons which create, own or possess records and archives should define a strategy on how to implement a transition to digital record-keeping, which will allow for more efficient management of both analogue as well as digital records. The paper analyses a sample of internal normative acts of creators, owners or possessors of records and archives approved by Croatian State Archives since recent Act on Archives and Archival Institutions, and other relevant regulations came into force. The indicative examples of these acts (Rules for the Records Management and Records Disposal Schedules) singled out from the sample illus-trate the possibilities offered by recent legislation and regulation on how to sup-port the transition to digital records management system. That said, the paper argues that these acts can (and must) become an integral element of abovemen-tioned transition strategy in the period when paper documentation is still very much in circulation at the same time when digital records are inexorably becom-ing the new norm. Second goal of the analysis is to consider how much are the creators and owners or possessors of records and archives in Croatia prepared to adopt the described solutions offered by the regulations when it comes to implementation of the digital transformation. The paper argues that there are noticeable advancesin this area, but that many still prefer to think about records management along traditional patterns related to conventional records “on paper”.
Zločini protiv čovječnosti Omerović, Enis; Grande, Andrea
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
07/2022, Volume:
59, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
S obzirom na aktuelnost rada Komisije Ujedinjenih nacija (UN) za međunarodno pravo (ILC) u cilju donošenja Nacrta Pravila (Članova) o zločinima protiv čovječnosti te usvajanja, kao krajnjega smisla i ...svrhe, mnogostranoga međunarodnoga ugovora (konvencije) o sprječavanju i kažnjavanju zločina protiv čovječnosti, ovaj članak ima prvobitno za cilj rekonstruirati redoslijed događaja i teorijske okvire koji su oblikovali dosadašnji kontekst tumačenja i primjene navedene skupine međunarodnih zločina, čija je inkriminacija radnji izvršenja nastajala i razvijala se poglavito kao opće običajno međunarodno pravo, i koja su pojmovna određenja najrazličitijih oblika zločina protiv čovječnosti usvajana u statutima međunarodnih krivičnih tribunala, Rimskome statutu Međunarodnoga krivičnoga suda (ICC) te internacionaliziranim sudištima. Također, i najvažnije, rad ima za cilj – na osnovu datoga konteksta – problematizirati određene implikacije u pružanim definicijama. Posebna pažnja će se posvetiti, prije svega, dugotrajnoj poveznici zločina protiv čovječnosti i oružanih sukoba, kako bi se naknadno doveo u pitanje smjer kretanja novih uvjeta postojanja napada. Zaključno će se, namjerom upotpunjavanja cjelokupne teorijske pozadine, dalje analizirati mogućnosti dijelom drugačije kategorizacije i tumačenja radnji ovoga međunarodnoga zločina stricto sensu i mogućih odgovornih počinitelja za odnosni zločin.
Considering the actuality of the work of the International Law Commission (ILC) of the United Nations (UN) with the aim of making Draft Articles on crimes against humanity and adopting, as a final sense and purpose, a multilateral international treaty (convention) on the prevention and punishment of crimes against humanity, this article has as a primary goal the reconstruction of the order of events and theoretical frames that shaped the current interpretation and application context of the mentioned international crime(s), whose incrimination of the acts has appeared and developed mainly as general customary international law, and whose conceptual definitions of different forms of this crime have been adopted in statutes of international criminal tribunals, in the Rome Statute of the International Criminal Court (ICC) and in internationalized courts and tribunals. Hence, and most importantly, this paper aims to – based on the given context – problematize certain implications in the provided definitions. Particular attention will be given to the long-lasting connection between crimes against humanity and armed conflicts, so to additionally question the direction of the new conditions of existence of an attack. Conclusively, with the intention of completing the entire theoretical background, possibilities of different categorization and interpretation of the acts of this international crime stricto sensu will be analysed, as well as the possible responsible perpetrators for the respective crime, with eventual changes and additions.
PDF
