U posljednjih tridesetak godina, počevši od stjecanja nezavisnosti Republike Hrvatske i uvoðenja političkog pluralizma, religija je iznova zauzela svoje odgovarajuće mjesto u javnoj sferi, ...pretvarajući se, metaforički rečeno, s obzirom na prethodna totalitarna iskustva, iz "društvenog neprijatelja" u "društvenog prijatelja". Navedene korjenite promjene u svijetu ideja, politike i društvene prakse zahtijevale su i sasvim novo ureðenje odnosa prava i religije. Uzimajući navedene činjenice kao ishodište, u ovom će se radu otpočeti raščlamba uloge i značenja unutarnjeg prava vjerskih zajednica za hrvatski pravni sustav. Pri tome ćemo se u njemu ograničiti na značenje kanonskog prava Katoličke Crkve za naš pravni sustav. Za to postoje barem dva dobra razloga. Kao prvo, brojni aspekti povijesnog i sadašnjeg fakticiteta nedvojbeno pozicioniraju Katoličku Crkvu na prednosno mjesto u hrvatskim okolnostima, počevši od činjenice da upravo njoj po vjeroispovijedi pripada daleko najveći broj hrvatskih graðana. Kao drugo, istaknuto tradicijsko i aktualno značenje kanonskoga prava kao njezina pravnog poretka, doista zahtijeva posebnu i drukčiju raščlambu. Stoga će se u nastavku rada posebna pozornost usmjeriti na problematiku kanonskog prava Katoličke Crkve kao izvora prava u hrvatskom pravnom sustavu. Nakon kratke raščlambe najvažnijih izvora kanonskog prava daljnja će analiza posebice imati za predmet značenje i funkciju načela kanonskog prava za hrvatski pravni sustav. Pri tome ćemo se posebice usredotočiti na pravne izreke (regulae iuris) kao nedvojbeno reprezentativne vrste pravnih pravila koje u velikom broju slučajeva utjelovljuju temeljna pravna načela.
Cilj rada jest istražiti na temelju kojih kriterija sistematizirati te uopće odrediti pravna načela "sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija". Prilikom njihova istraživanja polazi se od ...dviju dihotomija pravnog sistema: dihotomije otvorenosti i zatvorenosti te dihotomije odnosa činjenica i vrijednosti. Obje dihotomije, prikazane u kontekstu različitih teorijskih pristupa, upućuju na nemogućnost odreðivanja općeprihvaćenih kriterija ne samo za sistematiziranje pravnih načela nego i za njihovo razlikovno odreðivanje u odnosu na pravna pravila, kao i u odnosu na načela i standarde čija se pravna obvezatnost i u teoriji i u praksi nerijetko dovodi u pitanje. Polazeći od toga da je bitno obilježje pravnih načela to što posreduju temeljne vrijednosti te obilježje sadržajne i brojčane otvorenosti, u drugom dijelu rada iznosi se podjela pravnih načela "sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija" s obzirom na vrstu pravnih izvora te s obzirom na stupanj njihove normativne konkretizacije (tzv. izričita i neizričita pravna načela).
Tema pravnih načela još uvijek je tema razmatranja u teoriji prava, kao što je i bila kada se poja- vila iz rasprava o prirodi pravnih normi i izvorima prava u drugoj polovici prošlog stoljeća. Na- ...stavljajući u okviru šireg istraživanja o pravnim načelima, ovaj se rad temelji na analizi shvaća- nja načela u diskursu hrvatske pravne znanosti. Temeljni karakter pravnih načela prepoznat je u diskursu hrvatske pravne znanosti, ali neodređenosti nije posvećena detaljna pozornost. U radu se razmatraju otvorena pitanja koja proizlaze iz odnosa pravne doktrine i pravne teorije u tim aspektima, s mogućim implikacijama za rješavanje sukoba između pravnih načela.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, PRFLJ, SAZU, UL, UM, UPUK
ANALOGIJA U PRAVU Žaklina Harašić
Pravni vjesnik,
12/2018, Volume:
34, Issue:
3-4
Journal Article
Open access
Zaključivanje na temelju analogije javlja se u svakodnevnom životu i raznim područjima ljudskog djelovanja, pa tako i u pravu. Zaključivanje na temelju analogije u pravu, na prvi pogled, može se ...svesti na istu formu kao i zaključivanje na temelju analogije uopće – dvije premise i zaključak. No, ono se ipak razlikuje od općeg analogijskog zaključivanja, jer jedna premisa u pravnom zaključivanju mora biti normativna (a ne samo faktična). Analogijsko zaključivanje (uopće i u pravu) izučava se od strane velikog broja autora i s raznih pristupa. Suglasnost postoji samo u pogledu elementarnog oblika analogijskog zaključivanja za koji možemo reći da se zasniva na sličnosti dvaju predmeta (dviju pojava) u nekim osobinama, pa se onda na temelju te sličnosti zaključuje da su ti predmeti (pojave), slični i u nekim drugim osobinama. Što se tiče analogije u pravu, ističemo posebno njezina četiri oblika: zakonska analogija (analogia legis), pravna analogija (analogia iuris), analogia inter legem te analogija koja se koristi u precedentnom pravu. Njima se, osim što se pravne norme tumače, i popunjavaju pravne praznine (s time da popunjavanja pravnih praznina nema u kaznenom pravu). Posebno interesantno i sporno jest kada se to radi na temelju pravnih načela.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, PRFLJ, SAZU, UL, UM, UPUK
Spor o razgraničenju morskih prostora između Slovenije i Hrvatske na Sjevernom Jadranu predmetom je mnogih rasprava i sukobljenih mišljenja među političarima, novinarima, ali i nekim pravnicima, i to ...u obima državama. Rijetko su kada sudionici tih rasprava iskazivali poznavanje međunarodne sudske i arbitražne prakse o morskim razgraničenjima, iako su jedni tu mogućnost rješenja spora otklanjali, a drugi su je zagovarali. U svemu tome još je manje bilo raspravljanja o ulozi pravde, pravičnosti i međunarodnoga prava u toj oblasti, ali se napose Slovenija počesto poziva na “pravičnost“ i prije je predlagala sudsko rješavanje ex aequo et bono umjesto po pravu. Ovaj tekst ima napose za cilj da razjasni neka pitanja iz Sporazuma o arbitraži dviju država od 4. studenoga 2009. godine.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Conclusions by analogy are common in all areas of human activities, including law. Conclusion by analogy in law can be reduced prima facie to the same form as the conclusion by analogy in general ...i.e. two premises and a conclusion. However, it differs from analogical conclusion in general, because one premise in law conclusion must be normative (not only factual). Researches into analogical conclusions (in general and in law) have been done from many aspects and by a number of authors. There is a consensus only on an elementary form, and it is founded on the similarity of two objects (two features) in some characteristics, which draws a conclusion that these objects (features) are similar in some of their features. When it comes to analogy in law, there are four types of analogies: A statutory analogy (analogia legis), law analogy (analogia iuris), the inter legem analogy, and an analogy we use in law of precedents. These analogies are utilized to interpret legal norms and the loopholes in the law are closed (with exception of criminal law where there are no loopholes). This becomes both particularly interesting and disputable when it comes to legal principles.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, PRFLJ, SAZU, UL, UM, UPUK
Cilj je ovoga rada utvrditi na koji način pravna pravila Europske unije utječu na hrvatski sustav upravnog prava. U radu se najprije razmatraju opća pitanja utjecaja prava Unije na nacionalni pravni ...sustav države članice. Analizira se nadređeni položaj prava Unije nacionalnom pravnome sustavu kao preduvjet provedbe jedinstvenih pravnih ciljeva i vrijednosti u Uniji. Ujedno se analizira izravni pravni učinak prava Unije i neposredna primjena pravila Unije u pravnom sustavu države članice, a koja posebno dolazi do izražaja u području upravnog prava. Posebna pozornost posvećuje se općim načelima prava utvrđenima sudskom praksom Suda Europske unije i njihovom utjecaju na upravnopravni sustav Republike Hrvatske. U tu svrhu razmatra se uloga Suda Europske unije kao kreatora pravnih pravila koja proizlaze iz sudske prakse. U radu se daje prikaz kako stavovi Suda Europske unije izraženi u njegovim odlukama utječu na opće normiranje u državama članicama te kako oni mogu poslužiti u popunjavanju pravnih praznina u nacionalnom zakonodavstvu. Konačno, ukazuje se i na koji način sudska praksa Suda Europske unije utječe na tumačenje i primjenu pravnih pravila domaćega pravnog sustava. Slijedom toga, zaključuje se na koji način sudska praksa Suda Europske unije utječe na javnopravna tijela koja u radu, pored materijalnih i postupovnih pravila hrvatskoga pravnog sustava, u obzir moraju uzimati i pravila Europske unije, ali i na tijela sa zakonodavnim ovlastima, koja ova pravila također trebaju uzeti u obzir pri općem normiranju pravnih instituta upravnoga prava.
Cilj je ovoga rada utvrditi na koji način pravna pravila Europske unije utječu na hrvatski sustav upravnog prava. U radu se najprije razmatraju opća pitanja utjecaja prava Unije na nacionalni pravni ...sustav države članice. Analizira se nadređeni položaj prava Unije nacionalnom pravnome sustavu kao preduvjet provedbe jedinstvenih pravnih ciljeva i vrijednosti u Uniji. Ujedno se analizira izravni pravni učinak prava Unije i neposredna primjena pravila Unije u pravnom sustavu države članice, a koja posebno dolazi do izražaja u području upravnog prava. Posebna pozornost posvećuje se općim načelima prava utvrđenima sudskom praksom Suda Europske unije i njihovom utjecaju na upravnopravni sustav Republike Hrvatske. U tu svrhu razmatra se uloga Suda Europske unije kao kreatora pravnih pravila koja proizlaze iz sudske prakse. U radu se daje prikaz kako stavovi Suda Europske unije izraženi u njegovim odlukama utječu na opće normiranje u državama članicama te kako oni mogu poslužiti u popunjavanju pravnih praznina u nacionalnom zakonodavstvu. Konačno, ukazuje se i na koji način sudska praksa Suda Europske unije utječe na tumačenje i primjenu pravnih pravila domaćega pravnog sustava. Slijedom toga, zaključuje se na koji način sudska praksa Suda Europske unije utječe na javnopravna tijela koja u radu, pored materijalnih i postupovnih pravila hrvatskoga pravnog sustava, u obzir moraju uzimati i pravila Europske unije, ali i na tijela sa zakonodavnim ovlastima, koja ova pravila također trebaju uzeti u obzir pri općem normiranju pravnih instituta upravnoga prava.
PRAVNA NAČELA I INSTITUCIJE EU Roggemann, Herwig
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
01/2007, Volume:
44, Issue:
1
Paper
Open access
U tekstu autor izlaže temeljna načela europske zajednice/unije. Posebno se ističe uloga Europskog suda koji je svojim odlukama omogućio stvaranje europskog pravnog prostora. Cilj autorovog teksta je ...otvoriti pitanja o novim europskim institucijama te skrenuti pažnju na novu literaturu u njemačkoj o EU pravu.
U radu autor prikazuje i analizira pitanje učinka i naravi europeizacije oporezivanja i to kroz prizmu utjecaja ustavnih načela u oporezivanju. Ujednačena i ekstenzivna primjena ustavnih normi kao i ...normi europskoga prava u poreznim predmetima trebala bi obuhvatiti i standarde pravne države u oporezivanju, dakle porezne pravednosti, socijalne države i pravičnog postupka. Praksa Europskog suda za ljudska prava te b praksa Suda Europske unije sa nacionalnim ustavnosudskim jurisprudencijama potvrđuju stvaranje i razvoj europskog zajedničkog identiteta. Zajednička ustavna tradicija država članica posredno doprinosi stvaranju i zajedničkog europskog poreznog identiteta. U radu se analiziraju hrvatske ustavne norme koje se primjenjuju u pitanjima oporezivanja. Europska dimenzija ustavnih načela razvija se kontinuirano, u među utjecajima država članica i Unije. Zbog toga se u radu prikazuje i za područje oporezivanja značajan odnos Suda EU i Europskog suda za ljudska prava. Poseban dio u radu je posvećen prikazu načela porezne pravednosti kao dijela europskog ustavnog identiteta. Istražuju se osnovna načela izgradnje poreznih sustava, često pozicionirana između zahtjeva konstitucionalizma i suvremenih zahtjeva koji proizlaze iz globalizacije. U središnjem dijelu rada raspravlja se o naravi ustavnih načela, supstancijalnom i procesnom učinku u kontekstu poreznog prava. Posebno se prikazuju procesni aspekti ustavnopravne zaštite temeljnih prava u europskoj perspektivi. Zaključuje se o rastućem utjecaju zajedničkih općih pravnih načela kroz navedenu, europsku dimenziju ustavnih načela u oporezivanju. Europska dimenzija ustavnih načela u oporezivanju potvrđuje formalnu i materijalnu narav poreznog prava te temeljem zajedničke ustavne tradicije doprinosi jačanju europskog identiteta i integracije.
PDF
