Olja se uporabljajo za obdelavo površin lesa v notranji in zunanji uporabi. Če jim dodamo pigmente, lahko z njimi dosegamo dodatne vizualne učinke, kot so rustikalen izgled, poudarjanje lesnih por, ...obenem pa povečamo zaščitno sposobnost premaza proti fotodegradaciji lesne podlage. V naši raziskavi smo namesto klasičnih pigmentov uporabili naraven in obnovljiv vir, utekočinjen les (UL), ki smo ga v dve olji vmešali v dveh razmerjih. Tako pripravljene mešanice smo nanesli na vzorce bukovega in jesenovega lesa. Po nanosu smo najprej spremljali hitrost sušenja, po osušitvi pa smo določili še odpornost površin proti hladnim tekočinam ter suhi toploti. Površine smo tudi izpostavili pogojem umetnega staranja pod ultravijolično (UV) svetlobo in s tem preverili, kakšno vlogo pri tem igra dodatek UL. Barvne razlike smo določili z meritvami barve pred premazovanjem in po njem ter po izpostavitvi UV svetlobi. Naša raziskava je potrdila, da je UL kompatibilen s tungovim in Bio impregnol WM oljem, ter se posledično lahko uspešno uporablja za njuno za njuno obarvanje. Potrdili smo tudi, da dodajanje UL v tungovo olje ne vpliva na odpornost tako premazanih površin proti hladnim tekočinam in niti ne na odpornost površin obeh olj proti suhi toploti. Žal pa dodajanje UL v olja upočasnjuje hitrost sušenja. Dodatno smo tudi ugotovili, da z UL obarvani premazi niso najbolj fotostabilni.
U ovom radu istražen je utjecaj obrade plamenom polipropilena (PP) i termoplastičnih poliolefina s talkom i čađom (TPO) na površinska svojstva i adheziju nanesenog premaza u uvjetima industrijskog ...procesa robotskog bojenja. Obrada plamenom provedena je na dvije udaljenosti plamena od površine (7,5 cm i 12,5 cm) pri konstantnom protoku zraka i metana te brzini kretanja plamenika. Toplinska postojanost netretiranih uzoraka ispitana je primjenom termogravimetrijske analize (TGA). Promjena toplinskih svojstava prije i nakon obrade plamenom praćena je primjenom diferencijalne pretražne kalorimetrije (DSC). Metodom kontaktnog kuta određena je površinska energija uzoraka prije obrade plamenom te 1 h i 24 h nakon obrade plamenom. Promjene uzrokovane obradom plamenom istražene su ATR – FTIR analizom, a morfološke promjene pretražnim elektronskim mikroskopom (SEM). Nakon nanošenja temeljnog sloja, sloja boje i sloja laka na površinu obrađenih uzoraka određena je adhezija standardnim metodama ISO 2409 i ISO 16925/D25 2018-B. Rezultati su pokazali da TPO uzorci koji sadrže punilo talk i čađu imaju bolju toplinsku postojanost u odnosu na PP. Obrada plamenom utječe na promjenu površinskih karakteristika uzoraka, povećanje slobodne površinske energije i na izgled/strukturu površine. ATR – FTIR analizom utvrđeno je postojanje polarnih skupina na površini nakon obrade plamenom. Svi obojeni uzorci prema zahtjevima normi zadovoljavaju uvjete izvrsne adhezije na međupovršini supstrat/premaz.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj atmosferske plazme na otpornost iverica na abraziju, kao primjer materijala na bazi drva premazanoga vodenim premazom. Tijekom ispitivanja abrazije u trajanju ...od 200 ciklusa obrada iverica uz pomoć plazme (FE-DBD) prije nanošenja premaza rezultirala je poboljšanom otpornošću premazanih iverica na abraziju u usporedbi s neobrađenom ivericom. Rezultat istraživanja povezan je s nižim kontaktnim kutom vode i premaznog materijala nakon obrade iverica plazmom i s većom tvrdoćom premaza na podlozi obrađenoj plazmom. Mikrografi je presjeka uzorka dobivene pretražnim elektronskim mikroskopom pokazale su razlike u količini preostalog premaza na površinama ispitanima na otpornost na habanje. Ispitivanje infracrvenom spektroskopijom uz prigušenu totalnu refleksiju pokazalo je da obrada podloge plazmom nije utjecala na kemijski sastav ni na otvrdnjavanje i strukturu kasnije nanesenog premaza. Potrebno je provesti daljnja ispitivanja kako bi se dodatno utvrdila otpornost takvih površinskih sustava.
U ovome radu provedena su ispitivanja nekih fizičko-kemijskih svojstava zaštitne epoksidne prevlake na nelegiranome strukturnom čeliku tipa S235JRG2. To je bitan konstrukcijski materijal čija je ...upotreba iznimno važna za mnoge proizvode od čelika poput H nosača, I nosača, prijenosnih tornjeva, čeličnih cijevi i slično. Jedna od najčešćih metoda zaštite metala od korozije jesu organski premazi. Ispitana su svojstva: debljina premaza, tvrdoća, sjaj te prionjivost. Nakon izlaganja uzoraka u slanoj i vlažnoj komori te potapanjem u morsku vodu ispitivana su ista svojstva kao i na početnim uzorcima. Dio uzoraka prije nanošenja premaza uronjen je u fosfatnu otopinu kako bi se dodatno ispitali učinci fosfatiranja na svojstva premaza. Nakon izlaganja pločica uvjetima vlažne komore na uzorcima nisu pronađeni tragovi korozijskih produkata, pucanja niti ljuštenja prevlake. Uzorci koji su bili izloženi morskoj vodi i slanoj komori pokazali su manja oštećenja zaštitnoga premaza. Svojstvo prionjivosti ispitano je Pull-off Adhesion testom. Sila Pull-off Adhesion testa pokazuje manje vrijednosti za nefosfatirane uzorke nego za fosfatirane.
Full text
Available for:
CEKLJ, NUK, ODKLJ, UL, UM, UPUK
Invazivne vrste drva brzo se šire zbog izrazito jakog svojstva obnavljanja, posebice na zapuštenim poljoprivrednim i šumskim površinama te uz prometnice i vodotokove. Jedan od načina ograničavanja ...njihova širenja jest poticanje uporabe njihova drva. U ovom smo istraživanju proučavali površinsku obradu pet invazivnih vrsta drva u Sloveniji: negundovca (Acer negundo L.), bagrema (Robinia pseudoacacia L.), divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.), gledičije (Gleditsia triacanthos L.) i pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle), u usporedbi s površinskom obradom bukovine (Fagus sylvatica L.). Kao premazni materijali upotrijebljeni su jednokomponentni vodeni lak na bazi poliakrilata i poliuretana, jednokomponentni otapajući poliuretanski lak i tungovo ulje kao prirodni premazni materijal. Pritom je ispitivano nekoliko svojstava površine. Dokazano je da tvrdoća površine, otpornost na udarce i adhezija izrazito ovise o međudjelovanju premaza i podloge, a otpornost na hladne tekućine ovisi samo o vrsti premaza. Također je dokazano da površinska obrada promatranih invazivnih vrsta drva nije problematična. Izuzetak je drvo bagrema, na kojemu se tungovo ulje vrlo sporo suši.
Premazivanje drva različitim sredstvima i primjenom različitih postupaka važan su dio površinske obrade drva. Promjene boje kao rezultat premazivanja i izlaganja obojenog drva tijekom njegove uporabe ...obično se mjere uređajima. Međutim, izmjereni rezultati pokazuju nešto sasvim drugo od onoga što se vidi ljudskim okom. Kad je riječ o površinskoj obradi drva, razlike između izmjerenih rezultata i onoga što se vidi ljudskim okom mogu se povećati zbog nehomogenosti drva. Cilj istraživanja bio je procijeniti razlike između vizualne procjene i izmjerene promjene boje na površinski obrađenom drvu primjenom različitih tehnika kako bi se utvrdila vrijednost pri kojoj je promjena boje vidljiva te kako bi se utvrdilo ovisi li ona o vrsti površine. Ustanovili smo da na vizualnu procjenu promjene boje utječe velik broj čimbenika i da postoji veza između vizualne procjene i izmjerenih vrijednosti promjene boje. Promjena boje ΔE* od 0,5 vrijednost je pri kojoj promjena boje postaje vidljiva, a promjenu boje od 2 promatrači vide kao različitu boju. Uočeno je da postoji određena tolerancija u percepciji promjene boje, koja je veća pri procjeni promjene boje prozirnih sustava premaza.
Otpornost impregniranoga i premazanog drva pri izlaganju vremenskim utjecajima velik je problem koji utječe na izgled i vijek trajanja drva nakon izlaganja u eksterijeru ili interijeru. U ovom je ...istraživanju predložen novi postupak poboljšanja otpornosti borovine (Pinus sylvestris L.) izložene vremenskim utjecajima. Uzorci drva impregnirani su amonijevim tetrafl uoroboratom (ATFB), amonijevim pentaboratom (APB) i bornom kiselinom (BA), nakon čega su premazani tekućim staklom (LG). Ispitivana je tvrdoća površine, promjena boje i hrapavost površine uzoraka drva nakon 250 i 500 sati umjetnog izlaganja vremenskim utjecajima. Rezultati su pokazali da se na svim površinski obrađenim uzorcima borovine povećala tvrdoća njezine površine nakon izlaganja vremenskim utjecajima. Smanjenje vrijednosti CIE L* upućuje na tamnjenje uzoraka nakon izlaganja vremenskim utjecajima. Najbolju stabilnost boje pokazali su uzorci borovine impregnirani boratima i premazani tekućim staklom. Međutim, sve kombinacije površinske obrade rezultirale su povećanjem crvenoga i žutog tona nakon izlaganja uzoraka vremenskim utjecajima. Izlaganjem vremenskim utjecajima povećala se hrapavost površine uzoraka drva. No hrapavost površine kontrolnih uzoraka (površinski neobrađenih) bila je veća nego hrapavost površine impregniranih i premazanih uzoraka.
U radu se prikazuje istraživanje utjecaja UV stabilizatora (dihidroksi-benzofenona i nano cinkova oksida) na razgradnju vodenoga akrilnog premaza na bukovini koja je bila izložena vremenskim ...utjecajima. Uzorci drva premazani su kistom, a potom su šest mjeseci prirodno izloženi vremenskim utjecajima. Dobiveni su rezultati pokazali da nano cinkov oksid smanjuje promjenu boje i pojavu plijesni na površini izloženih uzoraka. Međutim, rezultati kontaktnog kuta, adhezije, kolorimetrije i FTIR analize potvrđuju da dihidroksi-benzofenon nije učinkovit u sprečavanju razgradnje premazanog drva.
Velika zastupljenost čelika u izgradnji objekata i infrastrukture danas u svijetu uzrokuje velike troškove zbog osjetljivosti čelika na koroziju. Kako bi se smanjili troškovi zaštite čeličnih ...konstrukcija od korozije, ulažu se veliki napori u razvijanje novih tehnologija kojima se želi smanjiti vrijeme rada i produžiti vijek antikorozivne zaštite. Uzimajući u obzir sve češću primjenu “direct to metal” (DTM) sustava za antikorozivnu zaštitu čeličnih konstrukcija, u radu je ispitana i uspoređena prionjivost ovog sustava sa sustavima s temeljnim premazom. Ispitivanja su provedena na tri tipa sustava antikorozivne zaštite.
U radu se prikazuju rezultati istraživanja prikladnosti sedam različitih premaznih sustava za drvene okvire bicikla. Budući da se bicikl vozi tijekom cijele godine, premazni sustav mora izdržati ...različite vremenske utjecaje te, posebice zimi, utjecaj slane vode s cesta. Stoga je provedeno ispitivanje premaza nakon simuliranog izlaganja vremenskim utjecajima s dodatnom fazom zamrzavanja, nakon čega je proveden posebno razvijeni test utjecaja otopine soli na premaz u vanjskim zimskim uvjetima. Drugi fokus bio je na načinu nanošenja premaza. Za istraživanje je odabran niz premaza, izvorno razvijenih za ulazna drvena vrata, podove i brodogradnju, za koje se pretpostavilo da će udovoljiti glavnim zahtjevima za UV zračenje – da će biti trajni, otporni na vremenske uvjete i otporni na utjecaj slane vode. Glavni sastojci premaza bile su polimerne disperzije na bazi vode, dvokomponentni poliuretanski sustavi ili sintetička i prirodna ulja. Zabilježena je i ocijenjena debljina sloja premaza te podaci o boji i sjaju uzoraka. Adhezivnost je ispitana metodom zarezivanja mrežice na premazu. Oštećenja površine vizualno su opažana. Pokazalo se da promjena boje i sjaja može poslužiti kao dobar pokazatelj propadanja premaza. Tri različita premaza prošla su ispitivanje ubrzanog izlaganja vremenskim utjecajima. Slani sprej nije imao znatniji učinak ni na jedan od premaza.
PDF
