U radu su testirane validnost i pouzdanost novog načina merenja kreativnosti produkta, putem konstruisanja koeficijenata izuzetnosti i kreativnosti. Proverena je preciznost merenja, kao i opravdanost ...primene koeficijenata u proceni likovnih produkata, uz poređenje sa rezultatima izvedenim iz konsenzualne tehnike procene (CAT). Postupak konstrukcije obuhvata dva koraka: 1) kategorizaciju kreativnih produkata po sličnosti, uz proveru njihove intencionalnosti, nakon čega sledi 2) izračunavanje koeficijenata izuzetnosti kao mere originalnosti pojedinačnih odgovora (količnika broja 1 i broja ispitanika koji su dali isti odgovor), i koeficijenta kreativnosti (količnika dobijenih i mogućih odgovora na nivou varijable). Validnost i pouzdanost koeficijenata izuzetnosti testirane su uz učešće 53 studenta, podeljenih u dva poduzorka: umetnička i opšta studentska populacija. Svaki student je imao zadatak da na osnovu apstraktnog stimulusa napravi svoj crtež. Potom je kreativnost njihovih crteža izmerena koeficijentima, kao i konsenzualnom tehnikom procene (Consensual Assessment Technique - CAT). Razlike u kreativnosti između umetničke i opšte studentske populacije ukazuju na diskriminativnost i kriterijumsku validnost koeficijenata. Pozitivna i statistički značajna korelacija između ekspertskih procena i koeficijenata govori u prilog konvergentne validnosti. Nalazi sugerišu da konstruisani koeficijenti omogućuju precizno i objektivno procenjivanje likovnih produkata podjednako kao i CAT, pritom su daleko dostupniji u uslovima ograničenih resursa, te se primena već sada čini opravdanom.
Poučavanje i usvajanje dobroga izgovora na filološkim studijima ponajviše ovisi o samom studijskom programu, broju sati predviđenih za jezične vježbe i druge jezikoslovne kolegije, kao i o ...kompetentnosti nastavnika koji taj studijski program izvode. Ovim se radom želi prikazati koliko se uz prenošenje teorijskih znanja u programu studija hungarologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu provode praktične vježbe na dobrom izgovoru, u okviru kojih kolegija i na koji način. Nadalje, dat će se kratka usporedba mađarskoga i hrvatskoga fonološkog sustava s naglaskom na elementima koji za odrasle početnike predstavljaju poteškoće u usvajanju izgovora. U trećem dijelu rada iznijet će se rezultati provedenoga istraživanja među studentima hungarologije kojim se iz njihove perspektive željela ispitati važnost pravilnoga izgovora u usvajanju mađarskoga kao stranog jezika kako bi se dobile moguće smjernice za poboljšanja postojećega i izradu novoga studijskog programa.
Poučavanje i usvajanje dobroga izgovora na filološkim studijima ponajviše ovisi o samom studijskom programu, broju sati predviđenih za jezične vježbe i druge jezikoslovne kolegije, kao i o ...kompetentnosti nastavnika koji taj studijski program izvode. Ovim se radom želi prikazati koliko se uz prenošenje teorijskih znanja u programu studija hungarologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu provode praktične vježbe na dobrom izgovoru, u okviru kojih kolegija i na koji način. Nadalje, dat će se kratka usporedba mađarskoga i hrvatskoga fonološkog sustava s naglaskom na elementima koji za odrasle početnike predstavljaju poteškoće u usvajanju izgovora. U trećem dijelu rada iznijet će se rezultati provedenoga istraživanja među studentima hungarologije kojim se iz njihove perspektive željela ispitati važnost pravilnoga izgovora u usvajanju mađarskoga kao stranog jezika kako bi se dobile moguće smjernice za poboljšanja postojećega i izradu novoga studijskog programa.
Umjetničko prepoznavanje „neslužbene” sovjetske umjetnosti rezultat je uzajamnog utjecaja novonastalog privatnog medijskog sektora, koji više ne podliježe ograničenjima države, i disidentske ...umjetnosti prošlih generacija koje su stvorile cijeli jedan svijet koji umjetnička profesija do tada nije istraživala. Autorice analiziraju strukture umreženosti kritičara i umjetnika u ovom razdoblju i objašnjavaju kako se oblikovala zajednica umjetnika i kritičara, kakva je njezina struktura i kako su tokovi informacija pomagali umjetnicima da dosegnu višu razinu prepoznatljivosti. Analiza baze podataka ilustrirala je i potvrdila posebnu značajku tog sustava, a to je da jedna osoba može istovremenu biti umjetnik (ili kustos) i kritičar. To je rezultat nesigurnog položaja umjetnika i daleko stabilnijeg položaja kritičara—pisanje o umjetnosti bio je jedna od rijetkih poslova koji su se plaćali. Bimodalna mreža kritičara i umjetnika novina Kommersant ima oblik koji je vrlo blizak tipu jezgra-periferija. Ova mreža ima jezgru, ali manje očitu nego što je jezgra mreže MAM, a karakterizira je pojava utjecajnih kritičara na periferiji i s time povezani rast „ekskluzivne klijentele”. Danas mreža ima još manje eksplicitnu jezgru i utjecajnije kritičare na periferiji kao i širu mrežu „ekskluzivne klijentele”. Ovaj je fenomen moguće objasniti na dva načina. Prvi je nedostatak konsenzusa u kritičkom polju, a drugi je korištenje posebnih strategija: predstavljanje novih umjetnika publici i preuzimanje monopola nad kritikama njihovih djela. Uobičajena praksa među kritičarima bila je da se određeni događaji dodjeljuju određenim kritičarima. Tek je nekolicina događaja bila spomenuta od više kritičara. To se moglo dogoditi iz najmanje dva razloga: (1) kritičari su radili kao recenzenti, pa nije bilo potrebe da više kritičara prisustvuje istom događaju, osim ako se radilo o iznimno popularnom ili događaju visokog profila; (2) niska razina financiranja nije dopuštala da više kritičara bude plaćeno da pišu o istom događaju. Samo je jedan časopis (Moscow Art Magazine) imao profesionalan stav, a time i čvršću komunalnu strukturu. Ostala dva medija nisu bila fokusirana samo na umjetničku sferu, zbog čega su imali manji utjecaj na stručni milje i manji doprinos procesu umjetničkog prepoznavanja i institucionalizacije. Unatoč tome, agregacija svih navoda u tri tiskana medija otkriva određene umjetnike koji su bili najuočljiviji i najpopularniji među kritičarima. Ovu scenu može karakterizirati nedostatak ekonomskog kapitala i nesigurnost svih uloga. Čak i popis najcitiranijih umjetnika otkriva složenost i eksperimentiranje kao važne vrijednosti ove scene. Štoviše, umjetničke zvijezde nisu ovisile o državnom financiranju ili privatnom kapitalu, kao ni o kulturnim institucijama. Podaci su također otkrili visok stupanj nejednakosti na sceni. Prvo, jezgra dajejasnu ilustraciju društvene homofilije (vidjeti McPherson et al, 2001), budući da su većina kritičara i umjetnika bijeli muškarci iz Moskve. Valja napomenuti da je sudjelovanje žena bilo ograničeno i u kritičkim (36,3 %) i u umjetničkim zanimanjima (18,9 %); međutim, čini se da je pristup zanimanju kritičara bio lakši. Prikupljeni skup podataka svjedoči o temeljnoj promjeni umjetničke organizacije u Rusiji. Međutim, dinamika priznavanja pokazuje da je simbolički kapital akumuliran u prethodnom sustavu („neslužbena umjetnost”) vrijedio i u novoj formaciji. Nužnost javnog priznavanja najprestižnijih agenata prethodnih generacija (čime se istovremeno osiguravalo vlastito priznanje kao kritičara, vidjeti de Nooy 2002.) odgodila je priznavanje novih generacija. Slijedom toga, samo je vrlo mali broj mlađih umjetnika postsovjetske Rusije dobio dovoljno pažnje kritičara.
Slovensko-ameriški časopis Prosveta (od 1908 do 1916 kot Glasilo Slovenske narodne podporne jednote) velja za največji časopis v slovenščini v ZDA. Objavljal je literarne in esejistične prispevke, ki ...so jih spremljale novice iz raznih delov ZDA. Leta 1999 je časopis prešel na digitalni način produkcije, na voljo pa je bil v obeh, tj. v digitalni in tiskani obliki. Od 2001 je v tiskani obliki izhajal najprej tedensko, nato na štirinajst dni in nazadnje enkrat na mesec. Prispevek preučuje, kako sta digitalni način produkcije in distribucije vplivala na vsebinski vidik časopisnih prispevkov v zadnjih petnajstih letih in kakšni so učinki tega na distribucijo časopisa v zadnjih petih letih. Podana bo tudi primerjava z drugimi podobnimi časopisi v ZDA.
Digitalizacija medija i demokratizacija alata i servisa koji se mogu koristiti za proizvodnju medijskih sadržaja trendovi su koji su kreirali nikad otvorenije, participativnije okruženje kada su u ...pitanju komunikacija, produkcija i razmjena medijskih sadržaja. Istovremeno, znanja i vještine sve se češće stječu u neformalnim udruženjima, neinstitucionaliziranim profesionalnim grupama, u online zajednicama u kojima ideje i znanja protječu nelinearno, često bez sistema hijerarhije, a nadograđuju se i utvrđuju u interaktivnim procesima. Ovakva kretanja neminovno mijenjaju očekivanja i zadatke formalnih obrazovnih institucija koja se često nedovoljno brzo prilagođavaju, ne odgovarajući na potrebe dinamičnog, umreženog, multimedijalnog tržišta. Cilj je ovoga rada istraživanje odabranih primjera dobre prakse u visokom obrazovanju, u području medijske produkcije i menadžmenta medija, koji demonstriraju neophodan interdisciplinarni pristup osmišljavanju edukativnih programa.
U vizuri mjesta Svetog Jurja smještenog u podvelebitskom primorju oko sedam kilometara južno od Senja dominira manji otočić Lisac. Blizina kopna i relativno plitka dubina tjesnaca privukla je ...pozornost istraživača i trasirala put pretpostavkama o povezanosti otoka s kopnom tijekom prošlosti. U radu se predstavljaju rezultati pregleda podmorja kojim je potvrđeno postojanje arheoloških potencijala u podmorju tjesnaca. Lokalitet uključuje tragove maritimnih konstrukcija u obliku komunikacijskog nasipa i umjetno stvorenog platoa, a analiza keramičke građe pokazuje da su se znatne prostorne aktivnosti u maritimnom krajoliku Lisca vjerojatno dogodile tijekom kasnog brončanog doba. U obradi prikupljenog materijala najveća pozornost pridana je nalazima briketaža. Pod tim pojmom podrazumijeva se repertoar izrađevina od pečene zemlje – potpornih stupića i recipijenata koji su služili u prapovijesnoj produkciji soli prisilnim isušivanjem morske vode, a brojnost ulomaka takvih specifičnih predmeta na lokalitetu snažna je potvrda ubikacije proizvodne lokacije. U kontekstu toga raspravlja se o karakteru lokaliteta, korelaciji između prostornih karakteristika položaja te zahtjeva, potreba i tehnoloških aspekata produkcije soli briketažom, s osvrtom na implikacije koje je ta djelatnost mogla imati unutar socioekonomskih okvira na mikroregionalnoj razini.
Exploring the relationship between rhythm and speech is necessary for understanding and creating speech therapies for people with neurogenic communication, language and speech disorders, especially ...people with nonfluent aphasia. The aim of the present study, involving 10 subjects with aphasia and 10 average speakers, was to examine whether there are difficulties in musical rhythm perception and production in people with aphasia, to find out whether there are differences between musical rhythm perception and production within the same group of subjects and to determine whether there is a correlation between achievement on tasks of auditory comprehension and rhythm perception and production. The Protocol for Assessment of Rhythm Perception and Production in People with Aphasia, which consists of musical rhythm perception and production tasks, was created for the purpose of this study. A statistically significant difference was found between the achievement of people with aphasia and the control group on the applied tasks of rhythm perception and production. A correlation was not found between rhythm perception and production and achievement on tasks of auditory comprehension, among either people with aphasia or the control group. Analysis of the subjects’ answers revealed the features of the rhythmic patterns that make it easy or difficult to perceive and reproduce a rhythm.
Že vsaj od začetka nedavne recesije leta 2008 je javni prostor poln razprav o neoliberalizmu, kjer je neoliberalizem razumljen kot igra ničelne vsote med državo in ekonomijo, v kateri ekonomija (vsaj ...začasno) zmaguje, tj. kot prenos predobstoječe »družbene logike« kapitalistične ekonomije na področje javnih institucij in javne uprave, kar naj bi pomenilo vrnitev v deregulirani, liberalni kapitalizem 19. stoletja skozi procese množičnega razlaščanja in privatizacij, iracionalnega razraščanja finančne sfere in širitve neoliberalne ekonomske ideologije. Teza tega članka je nasprotna: neoliberalizem spremeni delovanje – tako delovanje države kot ekonomije in je nov, in ne povratniški socioekonomski in politični proces. V članku se ukvarjamo predvsem z ekonomsko razsežnostjo neoliberalizma (vitka produkcija, nove oblike dela in financializacija), pri čemer poskušamo zajeti tako novost kot kompleksnost neoliberalnih sprememb.
The subject of this article is to analyze the national bibliography as a means for promoting the documentary heritage and providing access to it. It discusses various forms of the national ...bibliography as well as their potential for preserving the memory and ensuring access to documentary resources and their promotion. The article serves the purpose, by drawing on the analysis of foreign publications, of substantiating the idea that the national bibliography as a structured registry of the national publishing output may serve as a reliable means for promoting the documentary heritage. The article elaborates on the evolution of the notion and coverage of the national bibliography as well as its presentation to the public. The national bibliography was defined in the 60ies of the 20th century by joint efforts of UNESCO and IFLA. This definition underlined that the national bibliography must cover the nation’s entire published output. The notion of the national bibliography underwent some evolution, and in the 21st century the focus shifted towards registering electronic publishing resources alongside with solving the issues of presenting the national bibliography to the public. Previously, the presence of a bibliographic record in the national bibliography signified that the resource was available within the legal deposit collection of the library, whereas at present the issue of having to register national information resources which do not belong to this collection is gaining persistence. Another significant issue in making the national bibliography a comprehensive registry of the nation’s publishing output is the relation between the national bibliography and legal deposit. Successful and sustainable development of the national bibliography requires cooperative effort in creating and updating publication and factual data and efficient communication with publishers and other suppliers of public information within the chain of legal deposit. This interaction substantiates the existence of the national bibliography as the all-reflecting mirror creating opportunities to cognize the national documentary cultural heritage and ensuring its promotion and access, The register of bibliographic and authority data of published documents helps preserve the cultural and historical memory; ensures dissemination of knowledge about historical and cultural events and their interpretation; and gives a panorama of the cultural history, the heritage of the traditional culture, prominent fellow-countrymen and national uniqueness. The analysis of websites of national libraries of various countries which are legal deposit receivers shows that some of them remind the publishers of their obligation to submit legal deposit copies in a laconic manner and some of them provide more information, e.g. types and quantity of legal deposit copies and terms of submission as well as give references to appropriate legal acts. Some of these institutions highlight the significance of legal deposit as a means of preserving cultural heritage and ensuring access to it for the general public and researchers. However, there is no clear message addressed to the integral and primary chain of the legal deposit system, the publishers, about their responsibility about the comprehensiveness of legal deposit and the publishers’ benefits from contributing to the preservation and access of the national cultural heritage. The article analyzes the transformation of the national bibliography from a printed list to a presentation of linked data. Digital and information technologies applied in publication processes and creation of new forms of disseminating data of national bibliographies contribute to promoting the national history and cultural memory. Broad access to national bibliographic data allows the general public creating new services and products. The precise definition of purposes of the national bibliography and its users could facilitate the shaping of the appropriate model of the national bibliography.
Straipsnis skirtas išanalizuoti nacionalinės bibliografijos veiklai ir jos ištekliams kaip šalies intelektinės kultūros produkcijos apskaitos ir informacijos išsaugojimo priemonei. Nagrinėjamos įvairių šalių patirtys, nacionalinės bibliografijos išteklių formos, jų galimybės išsaugoti dokumentinę atmintį ir užtikrinti informacijos prieigą prie šalies leidybos produkcijos. Nacionalinės bibliotekos, būdamos atsakingos už šalies leidybos produkcijos registravimą, remiasi tarptautinėmis rekomendacijomis ir savo šalies privalomojo egzemplioriaus teisinio reguliavimo sistema. Platesnis nacionalinės bibliografijos išteklių duomenų atvėrimas leidžia visuomenei kurti naujas paslaugas ar produktus. Tinkamo nacionalinės bibliografijos paslaugų modelio pasirinkimas ir visų veiksnių sąveikos įvertinimas nacionalinės bibliografijos išteklius leidžia laikyti susistemintu šalies leidybos produkcijos registru, kuris gali būti patikima dokumentinio paveldo atminties komunikacijos ir sklaidos priemonė.