Ukupna hrvatska književna produkcija u 18. stoljeću nije naročito bogata, a ona na hrvatskom jeziku još je siromašnija. U Splitu prevladava pisani izričaj na talijanskom jeziku, u to vrijeme ...obrazovnom jeziku u Splitu i Dalmaciji. Godine 1700. splitski nadbiskup Cosmi otvara prvu javnu školu u gradu, nadbiskupsko sjemenište s gimnazijom, istodobno se osniva Ilirska akademija za koju se ne zna točno koliko je dugo djelovala, a 1767. utemeljeno je Splitsko gospodarsko društvo koje je djelovalo sve do kraja stoljeća. Nadbiskupsko sjemenište i, poslije, Gospodarsko društvo okupljali su tadašnju splitsku intelektualnu elitu: sjemenišnu su elitu činili profesori koji su predavali u gimnaziji, a članovi Gospodarskog društva bili su najobrazovaniji splitski plemići i građani. Upravo se u tim krugovima bilježi izvjesna književna produkcija, pjesnička i prozna, vezana posebice uz razne izvanredne, svečane prigode. Budući da sve do početka 19. stoljeća u Splitu ne postoji tiskara, najveći dio književne proizvodnje splitskog kruga ostao je u rukopisima. Neka dijela te književne produkcije i njezini autori predmetom su ovoga rada.
U radu se donosi sustavni pregled umjetničke produkcije romskih autora u književnosti za djecu i mladež u Slovačkoj u kontekstu njezinih triju razvojnih faza – od 1930-ih do kraja 1950-ih, od početka ...1960-ih do 1989. godine te od 1989. do danas. U njem se također naglašavaju suvremeni društveno-ekonomski uvjeti života romske populacije u Slovačkoj koji se prepoznaju kao uzroci i posljedice njihova složenoga procesa samoidentifikacije, emancipacije i kulturnoga ostvarenja u slovačkoj umjetnosti namijenjenoj djeci i mladeži. U radu se ističu početci nekoliko romskih autora koji su svojim pjesničkim, proznim i dramskim ostvarenjima za djecu i mlade oživjeli tradicionalne motive romske folklorne
baštine (pjesme i narodne priče) o ljubavi i drevnoj čežnji Roma za srećom, slobodom i neovisnošću. Time su stvorili uvjete za oblikovanje i kontinuirani razvoj slovačke romske književnosti za mlade čitatelje.
U ovom radu autori najprije definiraju suvremenu glazbenu produkciju (CMP, od engl. Contemporary Music Production) te je opisuju preko standardnoga i hibridnoga produkcij-skoga lanca. Standardni ...lanac sastoji se od faza snimanja, uređivanja, miješanja i završne obradbe (engl. mastering). Hibridni lanac tim fazama pridodaje pripremu zvukova, dodatno komponiranje i aranžiranje te MIDI (od engl. Musical Instrument Digital Interface) programiranje i komponiranje. Danas se sve te etape navedenih lanaca ostvaruju u digitalnim audioradnim stanicama (DAWs, od engl. Digital Audio Workstations). Za realizaciju navede¬nih faza glazbeni producenti koriste sljedeća pomoćna tehnička sredstva: višekanalno snima¬nje, MIDI programiranje, snimanje i uređivanje, te suvremene mogućnosti DAW-a. Svako od tih sredstava može pridonijeti CMP procesu i olakšati posao glazbenicima i producentima. S druge strane, ta su sredstva potencijalni izvor smanjenja postignute umjetničke razine i izražaj-nosti. U određenim glazbenim žanrovima neka od njih mogu biti i neprihvatljiva — kao što je npr. MIDI izvedba i snimanje u klasičnoj ili jazz glazbi. Ta su pomoćna sredstava te njihove prednosti i mane skupljene u tablici. Autori predstavljaju i diskutiraju primjere CMP-a u kojima su aktivno sudjelovali, među kojima je i veći broj studentskih radova. Za te primjere razmatraju uporabljena tehnička pomoćna sredstva i dosegnutu umjetničku razinu s obzirom na njihov glazbeni žanr. Općeniti je zaključak da—posebice danas—pridonosi vještih (ljudskih) glazbe¬ni-ka i njihove žive izvedbe uvelike pojačavaju umjetnički dojam konačne snimke. Čak i u modernim pop- i elektro-žanrovima, u kojima je uporaba MIDI i naprednih DAW tehnologija sveprisutna, poželjno je glazbenu produkciju začiniti i obogatiti audio¬snimkama humane izvedbe različitih glazbenih dionica.
U ovom radu autor je fokusiran na to kako različiti povijesni, kontekstualni i idiosinkrastički faktori oblikuju ciljeve i metode sadašnje europske prakse u medijskom obrazovanju. Na početku je ...ukratko izložena povijest istraživanja medijskog obrazovanja u Europi te stvaranje politike obrazovanja. Potom se detaljnije raspravlja o trima različitim pristupima medijskoj pismenosti u flamanskoj zajednici (Belgija). Svaki od tih pristupa u medijskom obrazovanju djelomice odražava šire trendove u europskim
medijskim istraživanjima te u kreiranju politika. Zadani ciljevi i obrazovne metode u flamanskoj zajednici također otkrivaju specifičnosti njihova medijskog opismenjavanja. Autor na kraju povezuje nalaze o medijskom obrazovanju kako bi istaknuo ključne odrednice koje mogu pomoći pri boljem razumijevanju
sličnosti i razlika unutar Europske unije.
Rad opisuje iskustva jedne od autorica (Nives Mikelić Preradović) sa video dnevnicima u kolegiju na temu društveno korisng učenja sa studentima pete godine studija informacijskih znanosti na ...Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji se specijaliziraju u sljedećim smjerovima: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija, i nastava informatike. Prvi dio rada uvodi akademsko društveno korisno učenje i opisuje ranija iskustva s video dnevnicima u društveno korisnom učenju. Drugi dio rada opisuje društveno korisno učenje na Sveučilištu u Zagrebu i kratko opisuje istraživačku metodologiju. Treći dio rada prezentira dvije studije slučaja: TiM: Ti i Muzej i Čitateljski klub Knjigotron. Zadnji, četvrti dio rada analizira studije slučajeva te opisuje prednosti i mane uvođenja video dnevnika u društveno korisnom učenju. Rad potvrđuje rezultate ranijih istraživanja u zaključku da se glavne prepreke nalaze u području tehničkih vještina povezanih s video produkcijom. Međutim, on također prikazuje da široko dostupna oprema, poput telefona i računala, zadovoljava zahtjeve društveno korisnog učenja. Dakle, u suprotnosti sa ranijim istraživanjima, rad zaključuje da je oprema prestala biti preprekom za uspješno društveno korisno učenje. Usprkos razlikama u tehničkim vještinama i kvaliteti završnih video radova, studenti u obje grupe postigli su ishode učenja i stekli odgovarajuće kritičke vještine. Umjesto daljih istraživanja u području tehničke spremnosti, dakle, rad sugerira da buduća istraživanja treba usmjeriti ka video pismenosti.
U radu je detaljno analiziran problem minimizacije entropijske produkcije za model stacionarnog provođenja topline u stijenci cilindra s toplinskim izvorom i nametnutim izotermnim rubnim uvjetima. ...Problem je riješen uvođenjem relevantnih bezdimenzijskih varijabli: bezdimenzijske izdašnosti toplinskog izvora, omjera vanjskog i unutrašnjeg polumjera cilindra, kao i omjera rubnih temperatura. Pomoću tih veličina i bezdimenzijskog polumjera izvedeni su analitički izrazi za temperaturno polje, te lokalnu i ukupnu entropijsku produkciju te je postavljen kriterij za postojanje minimuma entropijske produkcije. Rezultati provedene analize su obrazloženi te je prikazano područje vrijednosti omjera polumjera cilindra, te omjera rubnih temperatura, za određene vrijednosti izdašnosti toplinskog izvora, u kojem postoji minimum entropijske produkcije.
Razvoj informacijskih tehnologija u glazbenim djelatnostima omogućio je korištenje digitalnih audio radnih stanica od strane glazbenika za potrebe skladanja, snimanja i produciranja glazbenih ...sadržaja. Glazbeni umjetnici imali su značajan utjecaj na razvoj i usvajanje novih tehnologija snimanja glazbe, posebice u kontekstu promjena u glazbenim djelatnostima u posljednjih desetak godina. Persson navodi kako su oprema za kućno snimanje glazbe i digitalne audio radne stanice stvorile konkurenciju komercijalnim studijima te uzrokovale reevaluaciju procesa produkcije glazbenih sadržaja, posebno u smislu mjesta snimanja i samog snimatelja. Fokus ovog istraživanja je osobno iskustvo izvođača heavy metal i hard rock glazbe u korištenju digitalnih audio radnih stanica u procesu skladanja, pred-produkcije, snimanja i produciranja glazbenih sadržaja. Jasniji uvid u čimbenike koji utječu na korištenje digitalnih audio radnih stanica omogućuju programerima digitalnih audio radnih stanica usklađivanje funkcija i sposobnosti istih, sa svrhom ispunjavanja zahtjeva korisnika. Ovim istraživanjem objedinjeni su model pristajanja zadataka i tehnologije i model korištenja tehnologije, koji navodi uzročnu vezu između percepcije korisnosti, percipirane jednostavnosti korištenja i ponašanja pri korištenju tehnologije. Na temelju 838 prikupljenih anketa, ocjenjen je mjerni i strukturni model modeliranjem strukturnih jednadžbi metodom parcijalnih najmanjih kvadrata.
Rad daje pregled proizvodnje medijskog sadržaja u multiplatformskim produkcijskim uvjetima i na temelju postojećih teorijskih spoznaja istražuje metode proizvodnje multimedijskih i cross medijskih ...sadržaja iz perspektive vanjskog promatrača. Istraživanje stupnja medijske konvergencije hrvatskih dnevnih listova pokazuje da proizvodnja sadržaja za pojedine platforme nije objedinjena niti se u dovoljnoj mjeri koriste mogućnosti koje pružaju nove tehnologije. Stoga se u radu predlaže novi model proizvodnje medijskog sadržaja koji bi objedinjavao pojedine faze produkcije i osigurao kvalitetnu multiplatformsku distribuciju.
Sposobnost inoviranja proizvodnog programa i tehnologije u uvjetima izrazito dinamičnih promjena ljudskih spoznaja o podmirenju potreba i shvaćanja kvalitete življenja nameće se kao ključni uvjet ...opstanka proizvodnih poduzeća. Inovacijska produkcija ima kriterije i sistem internih i eksternih ograničenja i parametara koji mijenjaju njezinu dinamiku i intenzitet. Spoznati ih i njima upravljati znači ovladati procesom inoviranja i osigurati budućnost proizvodno tehnološkom sistemu. Relativno je visoka razina apstrakcije poslovnih sistema u ovom radu jer se poslovni sistem shvaća na razini regionalne industrijske proizvodnje. Iz karakteristika inovativnih sposobnosti ovako definiranog poslovnog sistema treba otkriti sličnosti s nižim razinama poslovnih sistema odakle se deriviraju elementi stvarnih poslovnih strategija i taktika u vezi s novim proizvodima.
Paul Nadadsy (2007) se u prikazu ljudsko-životinjske društvenosti u Yukonu osvrće na zazor antropologa prema doslovnom shvaćanju narativa koji komunikaciju između životinja i kazivača predstavljaju ...kao recipročnu i ravnopravnu. Prema njemu se taj zazor može vezati uz činjenicu da su antropološke teorije o odnosu ljudi i životinja sve do danas onemogućavale antropolozima da taj odnos “sagledaju” na bilo koji drugi način. “Antropološki zazor” u članku razmatram iz perspektive svojih istraživanja odnosa ljudi i pasa u svakodnevnom životu u Rijeci. Dok neki smatraju da se protok i razmjena znanja između pasa i ljudi odvija u ravnopravnim uvjetima, drugi razmjenu i protok smatraju limitiranom čime se, čini se, približavaju shvaćanju odnosa između ljudi i životinja u antropološkim teorijama. Pritom, kao i u antropološkim teorijama, svoje gledište objašnjavaju time što “psi ne govore”. Navedenu razliku u pristupima u nastavku teksta propitujem etnografski i uspoređujem je s antropološkim tretiranjem odsustva jezika/govora u životinja. Tvrdim da bi antropološki zazor mogao biti proizvodom znanstvenog “mrtvog kuta” koji proizlazi iz specifičnosti razmjene i protoka znanja u akademskoj zajednici. Riječi (u obliku usmenih kazivanja ili pisanog teksta) su medij kojim se u antropološkom polju znanje najčešće, premda ne nužno, dijeli i razmjenjuje. Potrebno je stoga uzeti u obzir sljedeće: u polju u kojem se znanje u pravilu razmjenjuje riječima nužno su ograničene mogućnosti ravnopravnog tretmana znanja vezanog uz odnos koji ne počiva na riječima.
