Znanstvena aktivnost hrvatskih ustanova iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja od 1991. do 2005. utvrđena je analizom 8436 radova, objavljenih u časopisima iz prirodnih znanosti, koji su ...indeksirani u bazi Wos-SCI-Expanded u navedenom razdoblju. Time se dobio uvid u obilježja znanstvenoga komuniciranja hrvatskih znanstvenih ustanova, odnosno u njihovu produktivnost i utjecaj, za razdoblje koje je prethodilo uvođenju postojećega sustava vrednovanja znanstvenoga rada te donošenju nacionalnih strateških dokumenata koji su trebali dati smjernice razvoja znanosti. Također se utvrdilo jesu li pravni okvir vrednovanja znanstvenih ustanova i strategije razvoja znanosti bili utemeljeni na stvarnom stanju znanstvene aktivnosti na području prirodnih znanosti. Ovo je istraživanje polazišna točka daljnjim sustavnim scientometrijskim istraživanjima koja će omogućiti praćenje uočenih stanja i trendova aktivnosti hrvatskih znanstvenih ustanova.
U ovom radu nastoji se odrediti značaj standarda za razvoj softvera. Takvi standardi trebaju doprinijeti razvoju kvalitetnijeg softvera, a posljedica takvog softvera je jeftinije održavanje, odnosno ...veća produktivnost programera na održavanju softvera. Da bi se razvio kvalitetniji softver, razvijena je disciplina softversko inženjerstvo koje se bavi metodama i tehnikama za razvoj kvalitetnijeg i jeftinijeg softvera. U radu su prikazane neke od tehnika softverskog inženjerstva, a opisuje se i jedan standard za razvoj softvera.
Mehanizacija stajskih radova nema za zadatak samo olakšanje ljudskog rada, već mora da utiče direktno na povećanje produktivnosti rada po jedinici proizvoda i time na smanjenje troškova proizvodnje.
Empirijskim (anketnim) istraživanjem na uzorku od 385 istaknutih hrvatskih znanstvenika ispitivalo se količinu, obrasce i činioce njihove znanstvene produkcije na razini cijelog znanstvenog sustava i ...u četiri znanstvena područja. Iako u karijeri objave značajno različit broj radova, ispitanici u petogodišnjem razdoblju imaju ujednačen prosječan broj znanstvenih publikacija, ali s izrazito velikim razlikama u produkciji samostalnih, koautorskih i inozemnih radova. Sastav i eksplanatorna moć faktora produktivnosti razlikuju se u znanstvenim područjima već pri korištenju užeg skupa (sociodemografskih, socijalizacijskih, kvalifikacijskih i organizacijskih) prediktora, a proširenjem tog seta “vratarskim ulogama” istaknutih znanstvenika razlike se jako povećavaju. Unatoč tome, znanstvene i lingvističke kvalifikacije unutar užeg prediktorskog skupa te uključenost u međunarodnu znanstvenu aktivnost u širem skupu, u svim su područjima značajni, ili čak najvažniji faktori promatranih vrsta znanstvene produkcije.
