Venski trombembolizmi (VTE) so pogost in resen zaplet po nevrokirurških operacijah. Najbolj učinkovita so pri preprečevanju VTE protitrombotična zdravila, ki pa lahko povečajo tveganje za krvavitev. ...Posledice morebitne intrakranialne ali intraspinalne krvavitve so pogosto hujše kot korist ob preprečitvi VTE. Ker se nevrokirurške operacije razlikujejo glede tveganja za VTE ali za krvavitev, je treba ob vsaki operaciji uporabiti za konkretni poseg optimalno metodo za preprečevanje VTE. V prispevku so po prikazu obstoječe literature prikazana stališča, ki jih je oblikovala delovna skupina s Kliničnega oddelka za nevrokirurgijo in Kliničnega oddelka za žilne bolezni Univerzitetnega kliničnega centra Ljubljana.
Akutno okužbo s SARS-CoV-2 lahko zaradi aktivacije koagu-lacijske poti spremljajo hiperkoagulabilno stanje s trombemboličnimi dogodki (TED), z okužbo s SARS-CoV-2 povezana koagulopatija in ...diseminirana intravaskularna koagulacija. Dva do šest tednov po preboleli okužbi se pri otrocih lahko razvije večsistemski vnetni odziv, pri katerem je tveganje TED ponovno povečano zaradi vsesplošne poškodbe žilnega endotela ter delovanja številnih koagulacijskih in vnetnih dejavnikov. Predstavljamo nacionalna priporočila za farmakološko antikoagulacijsko tromboprofilakso otrok in mladostnikov z okužbo s SARS-CoV-2, ki se zdravijo ambulantno, v bolnišnici ali v enoti intenzivne terapije. Ločeno smo opredelili obravnavo otrok in mladostnikov s prirojeno motnjo strjevanja krvi, znano prirojeno trombofilijo in vstavljenim centralnim venskim katetrom.
Rekurentne infekcije mokraćnog sustava odnose se na pojavu tri ili više epizoda u godinu dana ili dvije ili više epizoda unutar šest mjeseci, a koje su dokazane urinokulturom.Česte su u žena svih ...dobnih skupina, te tako oko 60% žena ima barem jednu epizodu cistitisa tijekom života, a procjenjuje se da će 20-40% žena koje su imale jednu epizodu cistitisa, vjerojatno imati još jednu, od kojih će 25-50% imati rekurentne infekcije. Predispozicijski čimbenici jednaki su kao i za pojedinačne epizode, a ponešto se razlikuju u žena generativne dobi od onih u menopauzi. Glavni predispozicijski čimbenik u mladih žena je spolni odnos, a u postmenopauzi nedostatak estrogena. Nakon provedene terapije indiciran je neki oblik antimikrobne, a potom i neantimikrobne profilakse, te prenosimo smjernice za liječenje i profilaksu. U Ambulanti za urogenitalne infekcije Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, u razdoblju od 1.10.2021. do 30.9.2022. bilo je 996 pregleda, a radi rekurentnih infekcija mokraćnog sustava bilo je pregledano 275 žena kroz 503 pregleda. Njih 87,3% imalo je barem jedan predispozicijski čimbenik, od kojih su najčešći bili peri- i postmenopauza, te inkontinencija mokraće. Antimikrobnu je profilaksu primalo 93,1% bolesnica, najčešće u trajanju od 6 mjeseci (31,3%) i to nitrofurantoinom (72,3%), fosfomicinom (11,7%), te sulfametoksazol/trimetoprimom (9%). Neantimikrobnu je profilaksu uzimalo 26,5% žena, najčešće D-manozu (91,8%). Dokazani recidiv za vrijeme ili nakon profilakse imalo je 16,7% žena, a u njih 32,6% uzročnik je bio isti kao i tijekom primarne infekcije. S obzirom na učestalost rekurentnih infekcija mokraćnoga sustava, važno je ispravno postavljanje dijagnoze, te indikacije za antimikrobnu profilaksu, kako bi se poboljšala kvaliteta života bolesnica. No, s obzirom na rastuću rezistenciju mikroorganizama na antibiotike, treba biti racionalan u njihovoj primjeni u profilaktičke svrhe. Stoga su izbor bolesnica za profilaksu i njihovo praćenje ključni. Za ispravno postupanje u svakodnevnom kliničkom radu potrebno je uvijek pratiti najnovije smjernice stručnih društava.
Recurrent urinary tract infections refer to the occurrence of three or more episodes in one year or twoor more episodes within six months that are proven by urine culture.They are common in women of all age groups, so about 60% of women have at least one episode ofcystitis during their lifetime. An estimated 20-40% of women who have had one previous cystitis episode are likely to experience an additional episode, 25-50% of whom will experience multiple recurrent episodes.The predisposing factors are the same as for individual episodes, and they differ somewhat in women ofreproductive age from those in menopause. The main predisposing factor in young women is sexualintercourse, and in post menopause estrogen deficiency.After the therapy, some form of antimicrobial and then non-antimicrobial prophylaxis is indicated, andwe convey the guidelines for treatment and prophylaxis.In the Outpatient Clinic for Urogenital Infection of the University Hospital for Infectious Diseases "Dr.Fran Mihaljević", Zagreb, there were 996 examinations in the period from October 1, 2021 until September30, 2022. 275 women were examined for recurrent urinary tract infections through 503 examinations.87.3% of them had at least one predisposing factor, the most common ones being peri- and post menopauseand urinary incontinence.93.1% of patients received antimicrobial prophylaxis, most often for 6 months (31.3%), withnitrofurantoin (72.3%), fosfomycin (11.7%), and sulfamethoxazole/trimethoprim (9%) being the mostcommon agents used. Non-antimicrobial prophylaxis was given to 26.5% of women, most often D-mannose(91.8%).16.7% of women had proven recurrence during or after prophylaxis, and in 32.6% of them the causativeagent was the same as during the primary infection.Due to frequent recurrent urinary tract infections, it is important to establish the correct diagnosis andindications for antimicrobial prophylaxis to improve the patients’ quality of life. However, considering thegrowing resistance of microorganisms to antibiotics, it is necessary to be rational in their use forprophylactic purposes, and the selection of patients for prophylaxis and their monitoring are crucial. Goodclinical practice
Bakterije roda Vibrio spp. su najčešći uzročnici bolesti akvatičnih životinja. Pripadaju porodici Vibrionaceae u kojoj je jedan od najznačajnih predstavnika klad Vibrio harveyi. V. harveyi se ...uobičajeno nalazi u morskom okolišu i predstavnik je normalne flore akvatičnih životinja. Brojni sojevi su opisani kao uzročnici bolesti morskih rakova i školjkaša. U posljednje vrijeme V. harveyi nanosi velike štete u uzgoju mediteranskih vrsta riba, posebice u ljetnim mjesecima. V. harveyi je Gram-negativna, halofilna, aerobna ili fakultativno anaerobna, načelno nije zoonotska bakterija, međutim zabilježeni su izdvojeni slučajevi oboljenja ljudi. Neki sojevi su visoko patogeni dok se drugi smatraju uvjetno patogenima. Glavni čimbenici virulencije su bičevi, litički enzimi, kapsula, siderofore, hidrofobni površinski antigeni i sposobnost prianjanja i infekcije epitelnih stanica domaćina. Sposobnost stvaranja biofilma omogućava rezistenciju na antibiotike, a sposobnost bakterija da izvlače željezo iz stanica domaćina je ključna za njihovo preživljavanje. Intracelularni sustav omogućava međustaničnu komunikaciju bakterija. Klinički znaci su slični drugim bakterijskim infekcijama u riba, a obično započinju letargijom i gubitkom apetita. V. harveyi posjeduje urođenu rezistenciju na neke antibiotike. U novije se vrijeme razvija bakteriofagna terapija koja je daje obećavajuće rezultate. Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih načina prevencije bolesti i metoda redukcije gubitaka i smanjenja uporabe antibiotika. Dobra proizvođačka praksa koja podrazumijeva optimalne uvjete u uzgojnim jedinicama kao i primjena mjera biosigurnosti su važni u spriječavanju ulaska uzročnika bolesti u farmu i širenja na sve uzgojne jedinice. Sve češće se javljaju infekcije visoko patogenim emergentnim sojevima Vibrio harveyi. Uzevši u obzir činjenicu da je V. harveyi moguće izdvojiti iz okoliša, morskih organizama i probavnog trakta zdravih jedinki, očito je da postoje različiti sojevi iste bakterijske vrste te je potrebno definirati razlike između apatogenih i patogenih sojeva.
In Croatia, malaria was eradicated in 1964 and has since been imported, ten cases a year in average, mostly by Croatian migrant workers, seafarers in particular. About 80 % of registered cases were ...infected in Africa and the main reason for infection was negligence in the use of chemoprophylaxis. The aim of the study was to establish the incidence of malaria among Croatian seafarers from 2004 to 2014, how many of them took chemoprophylaxis properly, and whether malaria was acknowledged as occupational disease. To get our answers we analysed epidemiological surveys of the Croatian Institute of Public Health completed by patients and reviewed epidemiological bulletins and the national Register of Occupational Diseases. Over the investigated period, a total of 102 people fell ill with malaria, of whom 25 were seafarers. Seventeen did not take chemoprophylaxis at all and eight took them without following instructions. In addition, none of them had malaria recognised as occupational disease under Croatian law, nor is there any information that they exercised their rights in any other way. All this clearly points out that seafarers and their employers need to be informed much better about the benefits of preventive measures and their labour rights.
Background: The antibiotic surgical prophylaxis (ASP) is very important as it can decrease the incidence of surgical infections. However, selection pressure of antibiotics is an important driver of ...antimicrobial resistance and may stimulate development of post-operative infections with resistant bacteria. This study aims to explore the level of compliance of ASP in daily practice with the set guidelines. Methods: Consecutive patients treated in the years 2011 and 2012 in UKCL were included in this retrospective study. Their medical records were reviewed and the results compared against the US Guidelines published in 2013. The following parameters were included in the study: application of an antibiotic prior to surgery, the appropriateness of the antibiotic and its dosage, application time and the number of doses applied. Results: Altogether 451 surgical procedures from 8 different UKCL's surgical units were analyzed. Patients age ranged from 18 to 97 years. Total compliance with the recommendations of ASP was achieved in 26 % of the cases. Antibiotic prophylaxis was applied in 87 % (range 62–100 %) of procedures with the indicated ASP. Appropriate choice of antibiotic reached 95 % (range 46–100 %). The lowest score was observed for the number of doses applied; the average compliance across 8 units was 46 %. Overall, the ASP was compliant with guidelines in 26 %. Conclusion: The study revealed that there is much space for improvement regarding the studied parameters of the ASP, in particular with regard to the appropriate number of doses of antibiotics administered. The prescribing and administrating of ASP in accordance with the recommendations depend strongly on the awareness and education of health care personnel as well as on supervision, feedback and supportive and blameless organization with good interpersonal communication.
Poslijeoperativna mučnina i povraćanje česte su i vrlo neugodne nuspojave u bolesnika nakon primjene anestezije. Unatoč primjeni modernih anestetika i minimalno invazivnih kirurških tehnika, ...učestalost ove nuspojave još uvijek je velika, te iznosi i do 30% kada se koristi antiemetska profilaksa. Ukoliko nema antiemetske zaštite može biti čak i do 80%. Etiološki, poslijeoperativna mučnina i povraćanje uzrokovane su brojnim čimbenicima koji mogu proizlaziti iz određenih karakteristika i sklonosti pacijenta, anestezioloških lijekova, te vrste operacije i kirurške tehnike. Procjena čimbenika povećanog rizika za nastanak poslijeoperativne mučnine i povraćanja pomaže anesteziolozima u odabiru najprikladnije antiemetske zaštite. Terapijski postupci kod poslijeoperativne mučnine i povraćanja obuhvaćaju procjenu bolesnikovog rizika za njihov nastanak, strategiju smanjenja osnovnog rizika, primjenu antiemetske zaštite kod bolesnika s umjerenim i visokim rizikom, te tretiranje mučnine i povraćanja nakon neuspješne antiemetske zaštite. Osnovni rizik svakog pojedinog bolesnika potrebno je objektivno procijeniti pomoću validiranog bodovnog zbroja koji sadrži nekoliko prediktora. Predviđanje nastanka poslijeoperativne mučnine i povraćanja pomoću prediktivnih modela ima umjerenu pouzdanost. Danas poznati modeli predviđanja za nastanak poslijeoperativne mučnine i povraćanja imaju praktičnu vrijednost za stupnjevanje rizika, no osuvremenjen individualni pristup pojedinom bolesniku potreban je za utvrđivanje klinički važne poslijeoperativne mučnine i povraćanja. Kliničko iskustvo anesteziologa i poznavanje pouzdanosti i sigurnosti farmakoloških i nefarmakoloških antiemetskih metoda može poboljšati zadovoljstvo bolesnika, ujedno smanjujući poslijeoperativni pobol i troškove liječenja. Nova istraživanja o ulozi gena u individualnom odgovoru bolesnika na antiemetske lijekove može pomoći kliničarima u oblikovanju terapije poslijeoperativne mučnine i povraćanja prilagođene svakom pojedinom kirurškom bolesniku.
Introduction. The aim of the study was to explore two aspects of neonatal prophylaxis: the application of the vitamin K injection to the newborns and the prophylaxis against chlamydial and gonococcal ...eye infections, comparing Slovenian and Croatian practices.
Methods. A causal non-experimental method of quantitative empirical approach was used. The data was collected by means of predesigned questionnaires. The questionnaires were sent to 14 Slovenian and 32 Croatian birth hospitals. The data wasanalysed with descriptive statistics and the Kullback test.
Results. Vitamin K is applied to all newborns in 9 (out of 14) Slovene and 22 (out of 32) Croatian birth hospitals that returned the questionnaire. The prophylaxis against chlamydial gonococcal eye infections is applied to all newborns in 9 Slovene and 16 Croatian birth hospitals that offered answers to the questionnaire. The majority of Slovene and Croatian birth hospitals perform these procedures in the first hour after birth. The majority of Slovene birth hospitals still apply vitamin K in the gluteal muscle, whereas the majority of Croatian birth hospitals usually use the thigh as an injection site. In Slovenia, 1 % Targesin is used for the prophylaxis against chlamydial and gonococcal eye infections, whereas in Croatia the prevailing medicine is Erythromycin.
Conclusions. The possibility of oral vitamin K application should be offered to parents, and pain management in practice should be discussed. The form of written informed consent could be offered to parents. Health professionals should provide intimacy and exclude routine procedures in the first couple of hours after birth. However, more research is needed as delayed administration might be related to lower efficacy and, as a consequence of that, the safety of newborns is questionable.
Uvod. Namen opisane raziskave je bil proučiti določene vidike neonatalne profilakse: prakso aplikacije vitamina K novorojenčkom in profilakse proti klamidijski in gonokokni okužbi oči v slovenskih in hrvaških porodnišnicah.
Metode. V raziskavi je bila uporabljena kavzalna neeksperimentalna metoda kvantitativnega empiričnega načina raziskovanja. Podatki so bili pridobljeni z vnaprej pripravljenimi vprašalniki, ki so bili razdeljeni v 14 slovenskih in 32 hrvaških porodnišnicah. Analiza podatkov je potekala z uporabo deskriptivne statistike in Kullbackovega preizkusa.
Rezultati. Ugotovili smo, da se praksa v slovenskih in hrvaških porodnišnicah glede raziskovanih parametrov neonatalne profilakse razlikuje. Devet slovenskih porodnišnic (od vseh 14) in 22 hrvaških (od vseh 32), ki so sodelovale v raziskavi, aplicira vitamin K vsem novorojenčkom. Profilaktično zaščito proti klamidijskim ali gonokoknim očesnim okužbam pa izvajajo v 9 slovenskih in 16 hrvaških porodnišnicah (od vseh sodelujočih v raziskavi). Večina slovenskih in hrvaških porodnišnic opravi oba posega v prvi uri po rojstvu. Večina slovenskih porodnišnic aplicira vitamin K v glutealno mišico, medtem ko je na Hrvaškem pogostejša aplikacija v stegensko mišico. V slovenskih porodnišnicah pri apliciranju profilakse proti klamidijskim in gonokoknim okužbam oči prevladuje 1-odstotni Targezin, v hrvaških pa Eritromicin.
Zaključek. Staršem je treba ponuditi možnost oralne aplikacije vitamina K. Dobro bi bilo spregovoriti o lajšanju bolečine ob tovrstnem posegu ter hkrati starše spodbuditi, da pisno in informirano privolijo v poseg. Naloga zdravstvenih delavcev je, da družini v prvih urah po porodu zagotovijo intimnost ter v tem času poskusijo odložiti rutinske postopke. Za slednje pa so potrebne dodatne raziskave, saj lahko kasnejša administracija vodi v manjšo učinkovitost profilakse in hkrati zmanjšuje varnost novorojenčkov
Karcinom vrata maternice u svijetu je drugi po učestalosti u žena. U Hrvatskoj je na osmome mjestu zastupljenosti. Ova vrsta karcinoma je bolest mlađih žena. Cervikalne intraepitelijalne neoplazije i ...karcinom vrata maternice su povezani su s trajnom infekcijom visoko onkogenim sojevima HPV-a. Cijena liječenja bolesti ovisi o njenom stadiju. Cjepivo Cervarix, primijenjeno u još spolno neaktivnih djevojčica i djevojaka, je u multinacionalnim dvostruko slijepim randomiziranim studijama pokazalo svoju visoku učinkovitost u stvaranju cirkulirajućih protutijela u serumu te smanjenju prevalencije HPV infekcije, preinvazivnih lezija i karcinoma vrata maternice. Cjepivo Cervarix također smanjuje prevalenciju trajne infekcije HPV-om u spolno aktivnih žena. Korištenjem matematičkih modela, uz visoku učinkovitost cjepiva od 100%, predviđa se 60–75% smanjenje morbiditeta i mortaliteta od karcinoma vrata maternice. Analizom izravnih troškova liječenja karcinoma vrata maternice i neizravnih troškova te kvalitetom života i usporedbom s cijenom cijepljenja u Hrvatskoj bi se godišnje moglo uštedjeti oko 50 milijuna kuna.
Rekurirajuće uroinfekcije jesu one koje se javljaju u najmanje dva ili više navrata tijekom šest mjeseci ili u najmanje tri ili više navrata u tijeku godine dana, a etiološki su dokazane. Većina tih ...epizoda su cistitisi. Rekurirajuće uroinfekcije ozbiljan su javnozdravstveni problem zbog učestalosti javljanja te pobola i troškova koje izazivaju. Rekurirajuće uroinfekcije najčešće su među mlađim ženama te u postmenopauzi. Predisponirajući čimbenici za razvoj ovih infekcija dijele se na genske, biološke i čimbenike ponašanja. Odabir metode prevencije rekurirajućih infekcija ovisi o tipu infekcije. Osim antimikrobne profilakse danas su u upotrebi i brojni alternativni profilaktički pripravci, a postoji i mogućnost prevencije ovih infekcija imunostimulirajućim sredstvima. Liječenje rekurirajućih infekcija jednako je liječenju sporadičnih epizoda uz uzimanje u obzir podatka o osjetljivosti izolata iz prethodne epizode. Rekurirajuće infekcije mokraćnog sustava i nadalje su velik javnozdravstveni problem i područje intenzivnih istraživanja koja će bolje rasvijetliti patogenezu te omogućiti bolje zamjene antimikrobnoj profilaksi ovih infekcija.
PDF
