Temeljne postavke i prakse na kojima počiva konvencionalna i integrirana poljoprivredna proizvodnja poput intenzivne obrade tla, uzgoja u monokulturi, upotrebe mineralnih gnojiva, navodnjavanje, ...zaštita bilja kemijskim sredstvima, manipulacija biljnim i životinjskim genomima te 'industrijska' proizvodnja životinja, među glavnim su onečišćivačima biosfere kao i proizvođačima stakleničkih plinova. Te su prakse kroz duže razdoblje neodržive i štetne. Problematika kojom se bavi regenerativna poljoprivreda je sekvestracija atmosferskog ugljika u tlo i biomasu, povećanje bioraznolikosti proizvodnih agroekosustava, povećanje i održavanje plodnosti tla te uspostavljanje, održavanje i upravljanje ciklusima kruženja hraniva, vode i organske tvari tla. Regenerativna poljoprivreda nadogradnja je ekološke poljoprivrede i temelji se na znanstvenim i primijenjenim istraživanjima.
Basic principles and practices on which conventional and integrated agricultural production is based, such as intensive tillage, monoculture, use of mineral fertilizers, irrigation, plant protection with chemical agents, manipulation of plant and animal genomes and 'industrial' animal production are among the main polluters of the biosphere and greenhouse gas producers. These practices are unsustainable and harmful over prolonged period of time. Regenerative agriculture deals with matters of the sequestration of atmospheric carbon into soil and biomass, increasing the biodiversity of production of agro-ecosystems, increasing and maintaining soil fertility and establishing, maintaining and managing cycles of nutrients, water and soil organic matter. Regenerative agriculture is an upgrade of organic agriculture and it is based on scientific and applied research.
Značaj lokalne proizvodnje hrane Vincek, Dragutin; Ernoić, Miljenko
Radovi Zavoda za znanstveni rad, Varaždin,
12/2016
27
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Local food is often referred to as home food. In fact, in the strict sense, it is about the food that is produced right next to the point of sale, mainly in a direct way by the producers themselves ...without a mediator in sales. In a broader sense, local food means a food production at the local and regional area for a larger population of people, which can be locally processed, and thus has a multiplier effect on the local community because it creates employment opportunities. In Varazdin County daily consumed food is valued at around € 736,000 or about 5.4 million kuna. Since the Croatian are food dependent country, at least 50% of food is imported, which means that around 2.7 million kuna per day was pay for the products that can generally be produced by themselves. On a yearly basis it is nearly one billion of the new kuna on the small area such as a county. The most interesting fact is that we do not need large investments for local food production because we have the resource base (agriculture land) right near us. According to some statistics, the added value of agricultural production is about 50%, compared to the price payed by customers. It is due to the impact of soil, water, climate, air, etc., increased the value of product and most importantly all these influences are free.
U radu predstavljamo neke aspekte urbane poljoprivrede čime nastojimo ovu temu afirmirati kao značajnu za buduća sociološka i druga društvena istraživanja. U radu navodimo oblike u kojima se urbana ...poljoprivreda danas javlja te čimbenike koji su utjecali na raznolikost tih oblika. Nakon kratkog pregleda povijesnog razvoja urbane poljoprivrede, navodimo društvene značajke i funkcije različitih vrsta urbane poljoprivrede koje ona može imati u urbanom prostoru i društvu, poput utjecaja na sigurnost hrane i kvalitetu prehrane, osjećaj pripadnosti i integraciju doseljenika u zajednicu, smanjenje kriminala i povećanje socijalnog kapitala. U radu osvrnuli smo se i na kritike te na nedostatak sustavnih istraživanja urbane poljoprivrede te probleme na koje urbani poljoprivrednici, a i istraživači mogu nailaziti. Na kraju rada osvrnuli smo se na perspektive proizvodnje hrane u gradovima.
Political Agroecology de Molina, Manuel González; Petersen, Paulo Frederico; Peña, Francisco Garrido ...
2020, 20190830, 2019, 2019-08-30, Volume:
1
eBook
Political Agroecology is the first book to offer a systematic and articulated reflection on Political Agroecology from the Agroecological perspective. It defines the disciplinary field responsible ...for designing and producing actions, institutions and regulations aimed at achieving agrarian sustainability. In short, it aims to build a political theory that makes the scaling-up of agroecological experiences possible, turning them into the foundation of a new and alternative food regime.
The book proposes theoretical, practical and epistemological foundations of a new theoretical and practical field of work for agroecologists: Political Agroecology . It establishes a framework for a common agroecological strategy, covering the different levels of collective action and the different instruments with which it can be developed. This will be essential reading for agroecologists, environmentalists, farming and food communities, and an ideal textbook for advanced agroecology courses in universities.
Key features:
Offers a unique state of the art on this fundamental new topic: Political Agroecology
Presents a complete introduction to the political and institutional aspects of Agroecology, covering the whole food system
Offers an important tool for searching agrarian sustainability
Provides a broad epistemological, theoretical and methodological focus, exploring the connection between the different levels and scales involved in agroecological theory and practice
Manuel González de Molina
Full Professor of Modern History. Coordinator of the Agro-Ecosystems History Laboratory (Universidad Pablo de Olavide, Seville, Spain). Co-director of Master Degree Program on Agro-ecology at International University of Andalusia from 1996 to now.
Paulo Federico Petersen
Doctorate in Environmental Studies from Pablo de Olavide University (Spain), Master in Agroecology and Rural Development from the Universidad Internacional de Andalucía (Spain), Graduated in Agronomy from the Federal University of Viçosa (Brazil). Executive coordinator of the NGO AS-PTA - Family Agriculture and Agroecology, vice-president of ABA-Agroecology (Brazilian Association of Agroecology) and editor-in-chief of "Agriculturas: experiencias em agroecologia" magazine.
Francisco Garrido Peña
PhD in Philosophy of Law (Universidad de Granada) and full professor on Politics and Law at Universidad de Jaén (Spain). His research activity is focused on Political Ecology, Ethics and Institutional Design.
Francisco Roberto Caporal:
PhD in Agroecology, Peasantry and History, from the Institute of Sociology and Peasant Studies (Córdoba University, Spain). Master in Rural Extension by Federal University of Santa Maria (1991) and graduate in Agronomy, Federal University of Santa Maria (1975). Currently, he works as Associate Professor of the Federal Rural University of Pernambuco, in the Department of Education, teaching in Rural Extension.
Introduction. 1.Theoretical foundations of Political Agroecology 2.The industrialization of agriculture and the enlargement of the food chain 3. A regime on the road to collapse 4. Cognitive frameworks and institutional design for an agroecological transition 5.Scaling Agroecology 6. The agents of the agroecological transition 7. The role of the State and public policies 8.References
U terenskim uslovima osnovna sredstva za pripremanje hrane su pokretne kuhinje. One se koriste u miru za vreme izvođenja vežbi, logorovanja, za obuku vojnika kuvara i u vojnim školama za obuku ...studenata i učenika intendantske službe. Izuzetno, mogu se koristiti za kuvanje jela kada se vojni restorani adaptiraju ili se zbog drugih razloga hrana ne može pripremati u njima. U Vojsci Srbije danas su u upotrebi sledeće vrste pokretnih kuhinja: kuhinja autoprikolica od 250, 200, 300 i 400 l i kuhinja tovarna od 25 l. Za pripremu hrane u terenskim uslovima OS NATO koriste veoma raznovrstan park poljskih tehničkih sredstava. / In field conditions, the basic means for food preparation are mobile kitchens. Mobile kitchens are used in peace time during exercise and camping as well as for training military chefs and students of logistic support in military schools. Exceptionally, they can be used for cooking meals when repairing or adapting military restaurants or for some other valid reasons. In the Army of Serbia today, there are the following types of mobile kitchens: mobile kitchen 250, 200, 300 and 400 l and a kitchen pack of 25 l. For the preparation of food in field conditions, NATO forces use a very versatile choice of field technical resources.
Složenost marketinga hrane jedan je od razloga što postoje brojne nedoumice i različiti pristupi njegovoj primjeni. U teoriji je poznato nekoliko pristupa ovoj problematici: funkcionalni, ...institucionalni i robni, koje ubrajamo u skupinu tradicionalnih, te najsuvremeniji, tržišni pristup koji u središte analize stavlja potrošača, njegove potrebe i odnose koje razvija u svim dijelovima sustava proizvodnje hrane. Sustav proizvodnje hrane nužno se mora prilagođavati brojnim kvalitativnim i kvantitativnim promjenama okruženja, a da bi to mogao uspješno izvršiti, nužna je primjena marketinga, koja u suvremenom poslovanju u ovoj gospodarskoj aktivnosti danas stoji rame uz rame s proizvodnjom.
Istražujući mogućnosti proizvodnje hrane u svijetu i Republici Hrvatskoj, autori se usmjeruju na stanje temeljnoga resursa za proizvodnju hrane – obradiva tla. Dobivene podatke potom uspoređuju s ...demografskim pokazateljima. Dolazi se do spoznaje da će, iako je dosad proizvodnja hrane uspješno pratila porast stanovništva, ne promijeni li se ponašanje ljudi, u skoroj budućnosti glad postati sve raširenija. Naime, obradiva tla u svijetu sve je manje i bez značajnoga iskoraka znanosti te zaštite obradiva tla od devastacije, ne može se očekivati porast proizvodnje hrane. Najavljivano iscrpljivanje naftnih izvora (a nafta je temelj moderne poljoprivrede) također otežava situaciju. Neke od posljedica već su vidljive, poput porasta cijena hrane i fenomena grabeži za zemljom. Njima su najviše pogođeni najsiromašniji. To je sve važnije ekonomsko i etičko pitanje. U članku se autori osvrću i na teoriju T. R. Malthusa te završno pokušavaju ukazati na moralno ispravne odgovore.
Ovim istraživanjem pokušavamo odgovoriti na tri osnovna pitanja: koliko je važan poljoprivrednoprehrambeni sektor za hrvatsko gospodarstvo, zašto je hrvatska poljoprivreda nekonkurentna u usporedbi ...sa sektorima većine zemalja EU-a i koji mehanizmi ZPP-a bi se trebali koristiti za unaprjeđenje poljoprivredne konkurentnosti te održavanje i razvoj života u ruralnom području. Rezultati pokazuju da su poljoprivreda i prehrambena industrija razmjerno važne za hrvatsko gospodarstvo, pridonoseći s više od 9% ukupnom BDP-u, s oko 11% ukupnom izvozu i uvozu te s više od 20% ukupnoj zaposlenosti. Međutim, u kontekstu EU-a, poljoprivredno-prehrambeni sektor je neznatan s udjelom od oko 1% u glavnim ekonomskim pokazateljima. Unatoč povoljnim prirodnim resursima, povijesni, organizacijski, ekonomski i institucijski razlozi objašnjavanju složenu situaciju u poljoprivredi i ruralnim područjima. Kreatori politika pokušavaju riješiti te probleme, sada pomoću dostupnih mehanizama dohodovne potpore i potpore ruralnom razvoju u okviru ZPP-a. Unatoč značajnim financijskim resursima koji su na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima, postoji strah da se fondovi neće iskoristiti na odgovarajući način. Međutim, rezultati prijašnjih istraživanja upućuju na to da hrvatska poljoprivreda i proizvodnja hrane i dalje imaju priliku opstati i rasti u okviru europske politike i gospodarstva.