Stres i otpornost na stres Medak, Dubravka
Bogoslovska smotra,
01/2023, Volume:
93, Issue:
3
Journal Article, Conference Proceeding
Peer reviewed
Open access
Psihološki stres je odnos između osobe i okoline, koji osoba procjenjuje kao vrlo zahtjevan ili odnos koji prelazi njezine mogućnosti i ugrožava njezinu dobrobit. Stresove možemo podijeliti prema ...intenzitetu na male svakodnevne stresove, velike životne stresove i traumatske životne stresove. Prema vremenu trajanja ti stresovi mogu biti akutni ili kronični. Tijekom procesa procjene samog stresa osoba pokušava prosuditi je li određen događaj iz okoline značajan za njezinu dobrobit ili nije. Razlikujemo procjenu zahtjeva ili primarnu kognitivnu procjenu i procjenu resursa ili sekundarnu kognitivnu procjenu. U primarnu procjenu se ubrajaju: procjena izazova, procjena prijetnje i procjena gubitka, odnosno štete. Sekundarna je procjena resursa. U resurse se ubrajaju: socijalni resursi, materijalni resursi i osobni resursi. Postoje dva načina suočavanja sa stresom: suočavanje usmjereno na problem i suočavanje usmjereno na emocije. Suočavanje usmjereno na problem češće se koristi u situacijama u kojima osoba ima viši stupanj kontrole, dok se suočavanje usmjereno na emocije češće koristi u situacijama u kojima osoba ima niži stupanj kontrole.
Psychological stress is a relationship between a person and the environment, which a person evaluates as a very demanding, or a relationship that exceeds one’s capabilities and threatens one’s well-being. Stresses can be divided according to their intensity into small daily stresses, major life stresses and traumatic life stresses. Depending on the duration, these stresses can be acute or chronic. During the stress assessment process, a person attempts to estimate whether a certain event from the environment is significant for one’s well-being or not. We distinguish between request assessment or primary cognitive assessment, and resource assessment or secondary cognitive assessment. The primary assessment includes: assessment of challenges, assessment of threat and assessment of loss / damage. The assessment of resources is secondary. The resources include: social resources, material resources and personal resources. There are two ways of coping with stress: problem - focused coping and emotion – focused coping. Problem - focused coping is more frequently used in situations where a person has a higher degree of control, while emotion - focused coping is more often used in situations where a person has a lower degree of control.
Konzervativno liječenje skolioze uključuje nošenje korektivne ortoze u propisanom vremenu, nerijetko potpomognuto režimom fizikalne terapije. Djelotvornost liječenja ortozom dokazana je brojnim ...kliničkim ispitivanjima te predstavlja “zlatni standard” konzervativnog liječenja. Suradnja bolesnika u liječenju ortozom bît je uspješnosti tretmana. Liječenje je učinkovito samo u vrijeme rasta, a najčešće se odvija u periodu adolescencije. Adolescencija je psihološki vrlo burno razdoblje pa suradnja s adolescentnim bolesnikom može biti otežana iz više razloga. Zato je važno razumijevanje i uvažavanje psihosocijalnih aspekata u liječenju ove skupine bolesnika, kao i razumijevanje i uvažavanje dinamike cijele obitelji. Unaprjeđivanje suradnje važno je za tijek i ishod liječenja, a postupci unaprjeđivanja suradnje i pružanja psihološke potpore trebaju biti kontinuirani i strukturirani. Bolesnici koji dobivaju adekvatnu psihološku potporu koja uključuje i edukaciju o važnosti tretmana bolje surađuju te se općenito bolje osjećaju od onih bolesnika koji navedenu potporu nisu primili.
SAŽETAK
Cilj: U vrijeme pandemije COVID-19 promjene u uvjetima studiranja mogu utjecati na mentalno zdravlje studenata medicine. Istraživanje ima za cilj ispitati pojavnost depresije, anksioznosti i ...stresa, njihovu povezanost sa sociodemografskim i akademskim karakteristikama te postojanje razlika između studenata pretkliničkih i kliničkih godina studija.
Metode: Ovo presječno istraživanje provedeno je online uporabom metode snježne grude. Uključeno je 206 studenata svih godina Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od čega je 51% pripadalo skupini pretkliničkih, a 49% skupini kliničkih godina studija.
Rezultati: Istraživanje je ukazalo na prisutnost depresije u 25,7% studenata medicine, 26,7% je imalo značajne anksiozne smetnje, a 15% značajne simptome stresa. Simptomi anksioznosti i stresa bili su više izraženi u studentica. Korelacijska analiza ukazala je na obrnutu povezanost depresije, anksioznosti i stresa s prosječnim uspjehom, depresije s godinom studija, a vrijeme provedeno u učenju obrnuto je koreliralo s anksioznošću. U logističkoj regresiji su prosjek ocjena i partnerski status (biti u vezi) bili značajni prediktori depresije, prosjek ocjena, spol i konzumacija psihoaktivnih tvari značajni prediktori anksioznosti, dok su spol i konzumacija psihoaktivnih tvari bili značajni prediktori stresa. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv ove bolesti nije bilo povezano s depresijom, anksioznošću i stresom. Cijepljenje je bilo češće što su studenti stariji, odnosno češće u skupini kliničkih godina studija.
Zaključak: U doba pandemije lošije mentalno zdravlje studenata medicine povezano je sa ženskim spolom, lošijim akademskim uspjehom, partnerskim statusom i konzumacijom psihoaktivnih tvari. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv COVID-19 nije bilo povezano s mentalnim zdravljem.
Svrha: Razviti hrvatsku verziju Dental Environment Stress upitnika (DES) s 41 pitanjem za mjerenje razine stresa kod studenata dentalne medicine pretkliničkih i kliničkih godina studija te ispitati ...psihometrijska
svojstva upitnika u hrvatskoj kulturološkoj sredini. Ispitanici i postupci: Engleska verzija DES upitnika s 41 pitanjem prvo je prevedena na hrvatski jezik i postavljena na Google drive. Ispunili su je 202 studenta Stomatološkog fakulteta Sveučiliša u Zagrebu i 30 studenata drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kako bi se ispitala psihometrijska svojstva upitnika. Studenti su procijenili ukupnu količinu stresa na Likertovoj ljestvici (0 = nema stresa, 3 = najveći mogući stres). Unutarnja konzistentnost testirana je na 202 studenta dentalne medicine; test-retest analiza na 30 studenata koji su ispunili isti upitnik dvaput; konvergentna valjanost na 202 studenta dentalne medicine te divergentna valjanost na 202 studenta dentalne medicine i 30 studenata drugih fakulteta koji nisu iz područja biomedicine. Rezultati: Unutarnja konzistencija pokazala je visok Cronbach alpha koeficijent (0,9), a test-retest pouzdanost pokazala je da ne postoji statistički značajna razlika u zbroju bodova upitnika (p > 0,05) unutar razdoblja od 14 dana kada se razina stresa nije značajno mijenjala (vrijeme praznika). Konvergentna valjanost potvrđena je značajnom korelacijom između zbroja bodova DES upitnika i jednim općim pitanjem o procjeni razine stresa (Spearmanov koeficijent korelacije = 0,881; p < 0,001). Divergentna valjanost potvrđena je značajno manjim zbrojem bodova DES upitnika
kod studenata fakulteta koji nisu iz područja biomedicine (t = 7,5, P < 0,001). Zaključak: Izvrsne psihometrijske značajke hrvatske verzije DES upitnika omogućuju njegovu uporabu za evaluaciju razine stresa kod studenata dentalne medicine u hrvatskoj kulturološkoj sredini.
In our earlier study of security guards, we showed that higher occupational stress was associated with health impairments (metabolic syndrome, diabetes, hypertension, cardiovascular diseases) and ...work disability. The aim of this study was to further explore the association of specific occupational stressors with health impairments and work disability parameters in 399 Serbian male security guards (aged 25–65 years). Ridge linear regression analysis revealed that, after controlling for age, body mass index, and smoking status, professional stressors including high demands, strictness, conflict/uncertainty, threat avoidance and underload were significant positive predictors of fasting glucose, triglycerides, total and LDL cholesterol, blood pressure, heart rate, Framingham cardiovascular risk score, and temporary work disability. The security profession is in expansion worldwide, and more studies are needed to establish precise health risk predictors, since such data are generally lacking.
Cilj istraživanja: Cilj provedenog istraživanja jest usporedba zdravstvenih briga i ponašanja pripadnika opće populacije i liječnika, kao i indikatora njihovoga mentalnog zdravlja tijekom pandemije ...COVID-19 u Hrvatskoj. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2020. na dva uzorka. Uzorak liječnika sastojao se od 725 sudionika, od kojih su većina žene (71,9%) u dobi između 26 i 81 godine (M=48,3; SD=11,26). U uzorku iz opće populacije sudjelovalo je 780 sudionika, također većinom žene (72,7%); raspon dobi kretao se
od 19 do 77 godina (M=40,2; SD=12,27). Sudionici su ispunili Upitnik ponašanja vezanih uz COVID-19, Ljestvicu COVID-19 briga, Ljestvicu briga vezanih uz pandemiju, a kao indikatori mentalnog zdravlja korišteni su CORE-YP i procjena kvalitete života. Rezultati: Liječnici, u odnosu na opću populaciju, imaju izraženije brige vezane za COVID-19 i brige vezane za funkcioniranje zdravstvenog sustava. Manje su zabrinuti za vlastito mentalno zdravlje, nisu psihološki uznemireniji niti imaju lošiju kvalitetu života u odnosu na opću populaciju. Međutim, imaju
izraženije teškoće sa spavanjem, bili su manje zainteresirani za razgovor o svojim teškoćama, ali su imali dojam adekvatne socijalne podrške i samoefikasnosti. Iako nema razlike između liječnika i opće populacije u općoj razini psihološkog distresa, u objema skupinama ta je razina značajno viša nego u razdoblju prije pandemije. Zaključci: Pandemija je izazvala situacijske specifične zabrinutosti kod liječnika, no njihov stupanj opće uznemirenosti i razina procijenjene kvalitete života jednaki su kao i u općoj populaciji. Iako se prema dosadašnjim stranim istraživanjima očekivalo narušeno psihičko zdravlje liječnika u pandemiji, naši rezultati to nisu potvrdili. Jedan je od mogućih razloga povoljna epidemiološka situacija u Hrvatskoj, koja je pokazivala linearni porast oboljelih od COVID-19.
U našem ranijem istraživanju zaštitara osoba i imovine pokazali smo da je povećan profesionalni stres povezan s rizikom od metaboličkoga sindroma, dijabetesa, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti ...i s radnom nesposobnošću. Cilj ovoga istraživanja bio je daljnje istraživanje povezanosti između specifičnih stresora na radu i parametara oštećenja zdravlja I radne nesposobnosti u 399 srbijanskih zaštitara u dobi od 25 do 65 godina. Linearna regresijska analiza Ridge otkrila je da su profesionalni stresori, uključujući visoke zahtjeve, strogost, sukob/neizvjesnost, izbjegavanje prijetnji I podopterećenost, nakon kontrole dobi, indeksa tjelesne mase i pušačkoga statusa, bili značajni pozitivni prediktori glukoze natašte, triglicerida, ukupnoga i LDL kolesterola, krvnoga tlaka, pulsa, Framinghamske procjene kardiovaskularnoga rizika i privremene radne nesposobnosti. Budući da je zaštitarska profesija u ekspanziji diljem svijeta, potrebno je provesti više istraživanja kako bi se uspostavili precizni prediktori zdravstvenoga rizika, jer takvi podatci uglavnom nedostaju.
Svrha: Studija je istraživala odnos između profesionalnog stresa i
rezultata industrijskih odnosa koristeći proizvodne organizacije u Lagos
Metropolisu kao jedinicu analize. Studija je identificirala ...dvije dimenzije
profesionalnog stresa (psihološki i fiziološki stres) i četiri ishoda industrijskih
odnosa (prestanak rada, izostanak s posla, industrijske akcije i odnosi između
uprave i zaposlenika). Metodologija: Korištena je tehnika višestrukog
uzorkovanja za očuvanje karakteristika i statusa ispitanika, a upitnik
istraživanja primijenjen je slučajnim odabirom na uzorku od 363 ispitanika.
Rezultati i implikacije: Utvrđeno je da postoji pozitivan i značajan odnos između
svih varijabli profesionalnog stresa i ishoda radnih odnosa s izostankom s posla
kao moćnom silom. Zaključeno je da je profesionalni stres dominantan i
permanentan u odabranim proizvodnim organizacijama, a manifestira se u
obliku izostanaka s posla. Ograničenja: Studija se usredotočila na Lagos
Metropolis, ali daljnje studije trebaju istraživati druge geopolitičke zone u
Nigeriji kako bi se dodatno proširile granice znanja u području proučavanja.
Znanstveni doprinos: Studija omogućuje sveobuhvatnije razumijevanje
dimenzija profesionalnog stresa i utjecaja na ishode industrijskih odnosa, čime
se proširuje postojeća literatura u području istraživanja.
PDF
