Cilj ovog rada je da se prezentuje i analizira relevantna literatura o radikalizaciji gde su kroz pregled naglašene neke ključne tačke neslaganja i rasprave u aktuelnom akademskom i političkom ...diskursu o radikalizaciji i terorizmu. Prikazani su događaji u teorijskim okvirima za razumevanje radikalizacije, uključujući debate o definicijama, osnovnim uzrocima, obrascima regrutacije, kao i fazama procesa radikalizacije. Pregled literature prezentuje aktuelne akademske rasprave o složenim faktorima koji kreiraju određenu vrstu radikalizacije, kao i ideološke osnove i izraze, organizacione strukture, manifestacije i uzroke koji su povezani sa njom. U radu će se istražiti putevi, ideje, metode i načini radikalizacije, kako bi se razvile i implementirale efikasne preventivne kontramere. Radikalizacija je fenomen koji je primenjiv na različite pojedince i grupe, a u radu će fokus biti na islamističkoj radikalizaciji.
The aim of this paper is to present and analyze the relevant literature on radicalization, and to give an overview of some key points of disagreement and discussion in the current academic and political discourse on radicalization and terrorism. Key events are presented in atheoretical frameworks for understanding radicalization, including debates about definitions, basic causes, recruitment patterns, and phases of the radicalization process. The literature review presents current academic discussions about the complex factors that create a certain type of radicalization, as well as the ideological basics and expressions, organizational structures, manifestations and causes associated with it. The paper will explore ideas, methods and ways ofradicalization, and suggest how to develop and implement effective preventive countermeasures. Radicalization is a phenomenon that is applicable to different individuals and groups, but the focus in the paper is Islamist radicalization.
Pas koji laje ne grize Pavlović, Tomislav; Franc, Renata
Anali Hrvatskog politološkog društva,
01/2022, Volume:
19, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Unatoč neupitnoj povezanosti stavova i ponašanja, velik broj teoretičara slaže se da stavove o političkom nasilju i sudjelovanje u političkom nasilju ne treba izjednačavati. Ipak, ranija istraživanja ...nisu se eksplicitno bavila empirijskom provjerom valjanosti tog izjednačavanja u kontekstu radikalizacije. Stoga je cilj ovog rada bio provjeriti koliko je precizno moguće temeljem stavova o političkom nasilju razlikovati sudionike političkog nasilja od osoba koje u političkom nasilju ne sudjeluju. Analize su provedene na skupu podataka prikupljenom u sklopu projekta MyPLACE krajem 2012. i početkom 2013. na mladima (N = 16935) iz četrnaest europskih država, uključujući Hrvatsku. Nakon uparivanja sudionika s ciljem eliminacije potencijalnih izvora pristranosti u procjenama, rezultati su potvrdili da obje mjere stava o političkom nasilju – opravdavanje političkog nasilja i percipirana efikasnost političkog nasilja – pružaju značajan i neovisan doprinos objašnjavanju varijance sudjelovanja u političkom nasilju. Međutim, temeljem spomenutih varijabli oko trećine sudionika bilo je pogrešno klasificirano glede stvarnog sudjelovanja u političkom nasilju, čime je i empirijski potvrđena važnost zasebnog istraživanja kognitivne i bihevioralne radikalizacije, kao i opravdanost razlikovanja između stavova i ponašanja u kontekstu političkog nasilja.
Despite the unquestionable relationship between attitudes and behaviors, many theorists agree that attitudes on political violence should not be equated with participation in political violence. Earlier studies have not explicitly focused on the validity of this equation in the context of radicalization. Therefore, the main goal of this study was to evaluate how precise can individuals be classified with respect to participation in political violence based on their attitudes on political violence. Analyses were conducted on a data set collected within the MyPLACE project at the end of 2012 and the beginning of 2013 on youth (N = 16935) from fourteen European countries, including Croatia. After matching the participants in order to eliminate the potential sources of bias, the results have confirmed that both measures of attitudes towards political violence – justification of political violence and perceived efficacy of political violence – provided an independent and significant contribution to explaining the variance of participation in political violence. However, about one-third of participants were misclassified based on the mentioned variables, which provides an empirical confirmation of the notion that attitudes and behaviors in the context of political violence should not be equated.
Suvremena Sirija predstavlja laboratorij, poligon i bojno polje gdje regionalne i jedina globalna sila, međunarodne organizacije, utjecajne kompanije i pojedinci testiraju različite mehanizme kojima ...nastoje ostvariti svoje ciljeve koji imaju malo toga zajedničkog s dobrobiti cijelog sirijskog naroda. Jedan je od raspoloživih alata koji se koristi upotreba stranih boraca protiv, te u manjoj mjeri u potpori, režima predsjednika Bašara al-Asada.
Autor u tekstu promišlja odnos politike i religije i njihovu međusobnu zloporabu. Iz tipologije mogućih odnosa razvija opis svetog rata i prividnog svetog rata te potonji pojam primjenjuje na ...aktualni primjer ruske invazije na Ukrajinu.
Aktualne politike i inicijative usmjerene na suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma potiču
sustavan međuresorni pristup koji uključuje i organizacije civilnoga društva. Unatoč generalnom ...prepoznavanju
različitih uloga i potencijala civilnog društva u području prevencije i deradikalizacije, u
praksi je ipak puno izazova i neznanja što dovodi do toga da civilno društvo ostaje neiskorišteni resurs.
U ovome radu prezentiramo potencijale i sposobnosti civilnog društva i njegovih organizacija i zajednica
u suzbijanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije. Kroz ekstenzivni pregled literature istražujemo
dobre prakse u kolaboracijama, kao i ograničenja koja ometaju razvoj holističkog pristupa i angažmana
cijelog društva u suzbijanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije. Glavni je cilj ovoga rada pružiti
jasnu sliku aktualnih propusta i uputiti na probleme koji se moraju rješavati kako bi u perspektivi bilo
moguće postići sveobuhvatan i koordiniran pristup u suzbijanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije.
Autorica obrađuje uzroke radikalizacije današnjih terorista, i to: s aspekta pravnih znanosti
s područja sigurnosti, psihologije, sociologije, teologije, povijesti. Pritom se koristi sljedećim
...metodama istraživanja: analizom i sintezom sadržaja, komparativnom metodom te metodom
generalizacije. Predmet istraživanja određen je po sadržaju i u užem smislu predstavlja uzroke
radikalizacije džihadističkih terorista na području Europske unije, a vrijeme istraživane pojave
kraće je od njezina trajanja. Prema postavljenoj tezi radikalne ideje ne dovode nužno do nasilnog
radikalnog ponašanja.
U današnjem globaliziranom društvu internet igra veliku ulogu za potrebe: novačenja, edukacije, radikalizacije, planiranja, pripreme, potpore i izvođenja terorističkih aktivnosti. Cilj ovog rada je ...rasvijetliti dio tih procesa te analizirati postojeće načine suprotstavljanja ovom složenom fenomenu. Pokrenute su brojne inicijative usmjerene ka suprotstavljanju korištenja interneta u terorističke svrhe, međutim, teroristi ga i dalje vrlo intenzivno i efikasno koriste za svoje potrebe, dok broj njegovih korisnika svakim danom raste sve većom brzinom. S obzirom na takvo stanje, potrebne su dodatne inicijative i suradnja na rješavanju ovog problema u koju moraju biti uključeni stručnjaci iz prakse, akademski stručnjaci, tvorci politika, uz povezivanje javnog i privatnog sektora te poticanje međunarodne suradnje i razmjenu najboljih praksi.
Islamska država u zadnjih je nekoliko godina, usporedno s ratnim uspjesima na teritorijima Iraka i Sirije, razvila informacijsku kampanju u čijem se središtu nalaze društveni mediji. Iskorištavanjem ...društvenih medija, posebice Twittera, radikalni islamisti odašilju propagandne poruke koje ih približavaju mladim i ranjivim muslimanima diljem svijeta. Osim online radikalizacije, problem za svjetsku sigurnost predstavlja sve veći broj regruta koji, nakon kontakta uspostavljenog s teroristima na nekoj od društvenih mreža, odlaze na obuku ili u borbu na teritorije pod okupacijom Islamske države. Procjenjuje se da broj stranih državljana koji su otputovali u Siriju i Irak te se bore na strani Islamske države doseže ukupno 15 000 ljudi, od čega ih je 2000 pristiglo iz država Zapada. Veliki broj online sljedbenika službenih računa radikalnih islamista na društvenim mrežama, kao i organizirana informacijska kampanja, značajno su utjecali na percepciju terorističke organizacije u očima svjetske javnosti. Ukoliko se bolje upoznamo s online strategijama Islamske države, utoliko se umanjuje utjecaj samopromocije i zastrašivanja od strane džihadista.
Rad analizira radikalizaciju, proturadikalizaciju i deradikalizaciju u obrazovnim institucijama, osobito na sveučilištima i u medresama. Zbog različitih psiholoških, socijalnih i političkih faktora ...učenici i studenti posebno su podložni radikalizaciji. U radu se navode primjeri terorista koji su pohađali visoka učilišta i medrese. Prikazani su uvjeti i načini radikalizacije te proturadikalizacijske i deradikalizacijske mjere koje se provode na sveučilištima i u medresama. S obzirom na povezanost obrazovanja, radikalizacije i terorizma, mnoge su države borbu protiv radikalizacije u obrazovnim institucijama uvrstile u svoje strategije za prevenciju terorizma i radikalizacije. U radu su kritizirane proturadikalizacijske mjere koje dovode do sekuritizacije i stalnog izvanrednog stanja u obrazovanju.
PDF
