Arheološka istraživanja crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije provedena su radi potreba njene potpune obnove. Tim povodom istražen je i prostor njene sakristije na kojem su utvrđena 53 groba. Riječ ...je o prostorno zaokruženoj cjelini na kojoj je jasno utvrdiv stratigrafski slijed omogućio analizu kronoloških odnosa i njihovu vezu s pojedinim obilježjima istraženih grobnih cjelina. Ponajprije je riječ orijentaciji grobova i položaju ruku pokojnika, zatim prisutnosti čavala, kamenih obloga ili tek ponekog kamena uz pokojnika. Na tim je temeljima, te uz analizu prisutnog pokretnog arheološkog materijala, omogućeno definiranje četiri faze ukopavanja grobova. Usporedbom s rezultatima provedenih radiokarbonskih analiza na uzorcima kostiju pokojnika iz odabranih grobova, pobliže je definiran raspon trajanja pojedinih faza ukopavanja. Podaci dobiveni tim postupkom stavljeni su u širi povijesni kontekst što je omogućilo razmatranje odnosa pojedinih faza ukopavanja prema određenim graditeljskim fazama utvrđenima na nalazištu i specifičnim povijesnim okolnostima u kojima su se te aktivnosti odvijale.
The archaeological excavation of the Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary was prompted by the need for the complete restoration of the church. On that occasion, the area of the sacristy with 53 graves was excavated as well. This area is spatially separated from the rest of the church and has a readily identifiable stratigraphic sequence that enabled the analysis of chronological relationships and their connection to certain characteristics of excavated grave units. Primarily, those characteristics are the orientation of graves, the arm positions of the deceased individuals, the presence of nails, stone linings, or several stones next to the deceased individual. That, alongside the analysis of the discovered archaeological artefacts, enabled the determination of four burial phases. By comparison to the results of the radiocarbon dating conducted on samples of the deceased individuals’ bones the duration of certain burial phases was ascertained. The data acquired this way was put in a wider chronological context, which enabled considerations on the relationships of burial phases in relation to construction phases ascertained at the site and specific historical circumstances in which those activities took place.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Članek kritično obravnava interpretacije, ki slonijo izključno na uporabi radiokarbonskih datumov v neolitskih in eneolitskih študijah v Sloveniji. Predstavljen je multidisciplinarni pristop – s ...pomočjo klasične arheološke primerjalne metode in z radiokarbonskimi datumi ugotavljamo kronološki odnos med lasinjsko kulturo in kulturo keramike z brazdastim vrezom v Prekmurju in na vzhodnih obronkih Slovenskih goric. Radiokarbonsko datiranje potrjuje rezultat tipološke analize. Iz rezultatov radiokarbonskega datiranja izhaja, da je bila v Prekmurju in na vzhodnih Slovenskih goricah lasinjska kultura predhodnica kulture keramike z brazdastim vrezom. Kulturi nista živeli sočasno, zato se datacije vzorcev starejše ne prekrivajo z datumi mlajše.
U članku su predstavljeni rezultati istraživanja groblja i crkve Sv. Stjepana u Pustijerni u Dubrovniku, provedenog 2011. i 2012. godine, koje je obuhvatilo cijelo područje unutar crkve te segment ...groblja koje ju je okruživalo. Istraživanjem je raščlanjeno nekoliko razvojnih faza crkve od kojih su predromanička i romanička najvažnije. Utvrđeno je da je svaka od njih imala svoje pridruženo groblje. Crkva je također bila u upotrebi u gotičkom, renesansnom i baroknom periodu. Ukupno su defi nirane 34 grobne cjeline različitog tipa, a unutar cjelina i uz njih nađeni su raznovrsni nalazi. Cjelokupni inventar nalaza datira od antike do novog vijeka. Crkva je napuštena nakon što se urušila u Velikom potresu 1667. godine, no ruševine crkve i poslije su bile korištene za različite svrhe. Radiokarbonsko datiranje kosturnih ostataka dalo je rezultate od početka 9. do kraja 13. stoljeća, a grobni prilozi i nalazi svjedoče i o novovjekovnom periodu. Grobovi su različitih tipova, a nekoliko grobova sadržavalo je nalaze koji su omogućili njihovu užu determinaciju. Antropološkom analizom obuhvaćen je dio pronađenih osteoloških ostataka iz relativno očuvanih grobnih cjelina, čime su utvrđeni ostaci 83 osobe, od čega 41 odrasle i 42 djece. Pregledom kosturnih ostataka evidentirane su i patološke promjene nastale za vrijeme njihova života.
U članku se razmatraju rezultati zaštitnih arheoloških
istraživanja na nalazištu Polje niže Vrcelja,
nedaleko od Benkovca. Nalazište sadrži kasnoantički
i neolitički horizont koji je pripisan ...impresso kulturi
te mu je posvećen ovaj rad. Složena stratigrafska
slika neolitičkog dijela kulturnog depozita datiranog
radiokarbonskom analizom ukazuje na arheološki
potencijal i važnost ovog nalazišta pri proučavanju
i upotpunjavanju slike o neolitiku istočnog Jadrana,
ali i potrebu za daljnjim sustavnim arheološkim iskopavanjem
nalazišta te potrebu za interdisciplinarnim
pristupom istraživanju.
U radu se objavljuje žarni grob vinkovačke kulture otkriven prilikom zaštitnih istraživanja u Vinkovcima. Cjelovitost nalaza i dobra dokumentacija iskopavanja omogućuju njegovo postavljanje u širi ...kontekst istodobnih nalaza na slavonsko-srijemskom i transdanubijskom prostoru.
Antropološka analiza osteoloških ostataka i 14C analiza ugljena iz žare omogućuju razmatranje pogrebnih običaja i apsolutne kronologije vinkovačke kulture.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Novi radiokarbonski datumi rane starčevačke kulture potvrđuju početke procesa neolitizacije u prostoru kontinentalne Hrvatske već oko 6000. god. pr. Kr. Kao dokaz tomu su otkrića naselja u ...Zadubravlju i Slavonskom Brodu, koja pripadaju vremenu početnih stupnjeva razvitka starčevačke kulture – stupnju Linear A. O dugotrajnosti starčevačke kulture svjedoči više od sto evidentiranih naselja iz gotovo svih stupnjeva njezina razvitka od Linear A do završnog Spiraloid B. Ovo potvrđuje da je tlo kontinentalne Hrvatske bilo integralni dio središnjeg prostora starčevačke kulture i jedan od ključnih u njezinu postanku i trajanju. Tipološke i stilske analize arheološke građe naselja na Galovu u Slavonskom Brodu opredijelile su ga u stupanj Linear A koji je trajao dulje razdoblje. Prva datiranja naselja starčevačke kulture metodom 14C u Hrvatskoj utvrdila su određeniju vremensku pripadnost Slavonskog Broda i Zadubravlja unutar kronološkog slijeda ranoneolitičkih naselja starčevačkog kulturnog kompleksa. Arheološkom metodom otkrivene su dvije faze izgradnje (vertikalna stratigrafija), dok se treću fazu (horizontalna stratigrafija) jedino moglo utvrditi metodom 14C. Datiranje stambene zemunice 37 i grobne jame 15 u najmlađe izgrađene objekte u ovom dijelu naselja, omogućilo je po prvi put, znanstveno utemeljen prikaz horizontalne stratigrafije jednog od najstarijih ranoneolitičkih naselja kontinentalne Hrvatske.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
PDF
