Cilj je ovog rada pregled rezultata i spoznaja proizašlih iz dosadašnjih znanstvenih istraživanja koja su nastojala rasvijetliti utjecaj glazbe na opći razvoj djeteta. Namjera je doprinijeti razvoju ...svijesti o fleksibilnijim
granicama među disciplinama u općem obrazovanju (koje su tradicionalno strogo određene), a koje bi, prema dosad znanstveno utvrđenim činjenicama, morale omogućiti spontani transfer znanja i vještina. Učinci slušanja glazbe i glazbenoga obrazovanja na razvoj djeteta u radu se analiziraju u odnosu na kognitivni, psihomotorni, socijalni i emocionalni razvoj. Istraživanja su nedvojbeno pokazala da
glazbeno obrazovanje ima značajan utjecaj na opći razvoj djeteta, ali se
još uvijek traže odgovori na pitanja mogu li ga specifične vrste glazbenih iskustava ostvariti te na koji način i u kojem razdoblju djetinjstva.
This study attempts to illustrate the role of regional policy in the development of spatial structures and simultaneously determine the success and the possibly diverse response of individual ...instruments of regional policy to the structures of problem areas. We established that the influences of the regional policy are relatively minor, a consequence of the scant financial means devoted to the stimulation of regional development, the lack of power of the overall regional policy relative to all development currents introduced by inclusion in the European Union, and very aggressive globalization. However, we are able to cite some of its successes, mostly visible on the local level, although at higher levels their influence weakened. Because the goals of the regional policy in the previous period have not been achieved, we suggest some changes that would either strengthen the current method of stimulating regional development or abandon it altogether and turn toward the active stimulation of the polycentric network of cities that would result in the greater competitiveness of individual centers, which we hope would also have positive effects in their immediate hinterland.
In order to reduce the development gap separating it from the most developed European countries, Slovenia faces numerous developmental challenges. On the one hand, it is trying to promote ...competitiveness and innovation to stimulate economic growth, and on the other hand it is using various measures to ensure more even development across its entire territory. In the past, the main efforts focused on effective inclusion in the EU and the Eurozone, whereas now seeking domestic reserves to establish and strengthen Slovenia’s position among the most developed countries is at the forefront. This demands an important shift in thinking because achieving developmental goals is no longer in the domain of others or dependent on others, but is the result of Slovenia’s own decisions, knowledge, and resourcefulness. This must be taken into account, especially at the beginning of a new program period and when preparing new strategic development documents.
Opisan je evolucijski pomen mejoze in vzroki za prevlado spolnega načina razmnoževanja pri višjih rastlinah ter pomen prerazporejanja genov (rekombinacija) v profazi prve zoritvene delitve. ...Predstavljen je razvoj mejoze iz mitoze in razlike med tema celičnima delitvama. Opisano je nabiranje cvetnih brstov čemaža za pripravo mejotskih preparatov. Cvetne brste čemaža smo nabirali v marcu in aprilu 2008. Največ mejotskih faz smo opazili pri cvetnih brstih nabranih v tretjem tednu v mesecu marcu. Optimalna dolžina cvetnih brstov je bila 1 do 1,5 cm. V aprilu so bili cvetni brsti preveč razviti, lahko smo opazovali le pelodna zrna.
Trgovina je eden najbolj dinamičnih, občutljivih in kompleksnih dejavnikov rabe in organizacije mestnega prostora. To so tudi osnovna vprašanja te študije regionalnega središča Maribora. Kot nosilci ...procesa stopajo v ospredje nakupovalna središča, ki odločilno vplivajo ne le na funkcijski, temveč tudi na splošni razvoj mestnega središča.
According to the European Innovation Scoreboard metrics Croatia belongs to the group of moderate innovators, i.e. a country with below average innovation performance in comparison to the EU average ...in the period 2009-2010. Government subsidies are frequently introduced to improve countries' innovation performance. Whether existing R&D tax scheme in Croatia produces expected results is the key research question analyzed in the paper. Based on the microeconometric analysis of individual firms' data, we confirm positive effect of the subsidies on expenditures in research and development as well as on product innovation. However, the significant effect on process innovation is not found.
Članek obravnava danes še kako aktualno vprašanje trajnostnega razvoja in meje rasti znotraj prevladujoče paradigme stalnega gospodarskega razvoja. Človeštvo se je znašlo pred težko odločitvijo, kako ...naprej, saj se nekatere posledice sedanjega antropocentričnega in netrajnostnega razvoja odražajo tako na naravnem okolju kot tudi na družbi. Ne glede na občasne gospodarske krize pomeni dosedanji gospodarski razvoj resno grožnjo prihodnjim rodovom, in to ne le človeškim. Zakon entropije je univerzalni zakon vesolja, ki mu tudi človek na Zemlji ne more ubežati. Dokazano je, da je večji del posledic, ki jih v okolju zaznavamo danes, antropogenega izvora, kar ne nazadnje potrjujejo tudi mnoge študije. Očitno je torej, da bo človek moral spremeniti del svojih ravnanj, predvsem pa temeljito premisliti svoj odnos do stalne gospo- darske rasti ter njenih dobrih in slabih posledic. Je morda rešitev nova ekološka etika, ki ne bo antropocentrična, ampak predvsem intrinzična – torej etika, ki ji trajnostni (uravnotežen, sonaraven) razvoj ne bo cilj, ampak sredstvo za dosego cilja? Bo morda pot do etike, ki bo odgovorno ravnala z okoljem in vsemi živimi bitji, krajša, ko bomo izkušnje starejših generacij prek ustreznega izobraževalnega koncepta prenašali na mlajše rodove? Morda. Na srečo so ti rodovi, ki so še kako dojemljivi za »novo« okoljsko/ekološko etiko, že med nami, saj vse skupaj povezuje usoda tega časa in prostora. To ni le naša osebna pravica in dolžnost, temveč, kot je razvidno iz članka, nas k odgovornemu ravnanju z okoljem obvezujejo tudi številni mednarodni dogovori.
Usvajanje čitanja jedan je od važnijih zadataka na početku školovanja. Ovaj rad bavi se praćenjem razvoja vještine čitanja učenika drugog razreda osnovne škole. Cilj istraživanja bio je da se kroz ...karakteristike brzine, tačnosti i tečnosti čitanja opiše i razvoj vještine čitanja odnosno razumijevanja pročitanog teksta. U istraživanju je učestvovalo sto četrdeset pet učenika. Mjerni instrument koji smo koristili jeste test čitanja sastavljen od kraćeg teksta i četiri pitanja koja su nam koristila za provjeru razumijevanja. Učenike smo ispitivali čitanje kraćeg teksta u tri vremenska presjeka. Pošli smo od pretpostavke da se vještina čitanja razvija kontinuirano progresivno i naši rezultati su potvrdili hipotezu. Rezultati koje smo dobili prilikom praćenja razumijevanja pročitanog teksta pokazali su da postoji statistički značajna razlika između dječaka i djevojčica u razmijevanju pročitanog, kao i to da djevojčice bolje razumiju tekst koji pročitaju. Rezultati dobijeni praćenjem brzine, tačnosti i tečnosti čitanja pokazuju da nema statistički značajne razlike između dječaka i djevojčica, iako su dječaci pokazali bolje rezultate kada su pitanju tečnost i brzina čitanja, dok djevojčice pokazuju bolje rezultate u tačnosti čitanja.
Svrha je rada ukazati na mogućnosti implementacije spoznajno-emocionalnoga slušanja glazbe (SES) u nastavi Glazbene umjetnosti. Teorijsko je uporište već utvrđena strategija slušanja glazbe u školi ...koja objedinjuje spoznajne i emocionalne konstrukte te rabi višemodalnost, glazbene i izvanglazbene aktivnosti, kao i višestruko slušanje istoga djela. Potiču se cjelovit doživljaj, razumijevanje i prihvaćanje glazbe te samorefleksija. Analizira se glazbeno djelo, pruža se uvid u životopis skladatelja i povijesni kontekst nastanka djela, utvrđuje se način slušanja, promišlja se estetska vrijednost djela, analiziraju se razlozi preferencija i načini odgovora slušatelja na glazbu. Novost prilikom primjene SES-a u srednjoj školi je i obrazac za analizu skladbe koji pomaže u sistematizaciji znanja učenika kroz kritičko mišljenje i glazbeno izražavanje. Rad donosi konkretizaciju značajki SES-a u nastavi Glazbene umjetnosti na primjeru jedne nastavne jedinice.
The aim of this article is to show the possibilities of implementing cognitiveemotional listening to music (CELM) in Music Art lessons. The theoretical base is the already established strategy of music listening at school, which combines cognitive and emotional constructs and uses multimodality, musical and non-musical activities and multiple listening to the same piece. A comprehensive experience, understanding and acceptance of music and self-reflection are encouraged. The piece of music is analyzed, an insight into the composer’s biography is determined, as well as the historical context of the piece’s creation, the context and the way of listening. The aesthetic value of the piece is considered, the reasons for preferences and ways of listening to music are analyzed. The novelty of CELM in high school is also a form of music piece analysis that helps pupils systematize their knowledge through critical thinking and musical expression. The paper brings a concretization of the characteristics of CELM in Music Art teaching on the example of a teaching unit.
Enaindvajseto stoletje je začetek nove dobe, v kateri bo treba k urbanemu razvoju na mednarodni in nacionalni ravni, k enakosti, kontinuiteti, sposobnosti ter administraciji s številnimi akterji in ...sistemi naselij pristopiti z novo etiko upravljanja naselij. Koncept trajnostnega razvoja je bil prvič predstavljen na konferenci o nacionalnem razvoju in okolju leta 1992 v Riu de Janeiru (znani tudi pod imenom »Earth Summit«), kjer so sprejeli akcijski načrt Agenda 21. Ta obsežni dokument določa dolžnosti vlad, nevladnih organizacij, lokalnih oblasti, organov Organizacije združenih narodov, razvojnih organizacij ter vseh oseb in ustanov, ki vplivajo na okolje. Na tej podlagi pričujoča raziskava ocenjuje rastočo potrebo po urbani preobrazbi v Turčiji na različnih ravneh v okviru lokalne agende 21, pri kateri lahko sodelujejo različni akterji. Prispevek se teh vprašanj ne loteva le s stališča države, temveč tudi s stališča vseh akterjev, ki so jim bile dodeljene dolžnosti. Preučuje filozofijo programa lokalne agende 21 in njegovo izvajanje v občini Harran ter tudi raven doseženih ciljev lokalne agende 21 v Turčiji in politike, povezane z obravnavanim primerom. V prispevek so vključeni predlogi, ki bodo vsem lokalnim oblastem v Turčiji omogočili, da bodo lahko pregledale svoje programe v okviru akcijskega načrta lokalna agenda 21 in tako sodelovale v procesu urbane preobrazbe, razvile lokalne politike trajnostnega razvoja ter pripravile kratkoročne in dolgoročne načrte za reševanje težav.