Konkurentnost gradova u Hrvatskoj Braičić, Zdenko; Jukopila, Danijel; Šlezak, Hrvoje
Geoadria,
09/2022, Volume:
27, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova, makroregionalnih i regionalnih centara, kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposobnosti. Analize su ...provedene za tri relevantna razdoblja: razdoblje rasta prije globalne recesije (2001. – 2008.), razdoblje globalne recesije (2009. – 2014.) i razdoblje oporavka hrvatskoga gospodarstva (2015. – 2019.). Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa su u analizama upotrijebljeni podaci o dinamici zaposlenosti. U radu se upućuje na razlike u rastu zaposlenosti pojedinih hrvatskih gradova u odnosu na nacionalni prosjek te se nastoji utvrditi je li taj rast rezultat djelovanja strukturnih (egzogenih) čimbenika ili lokalnih (endogenih) čimbenika. Shift-share analizom dobiveni su izračuni regionalnog, strukturnog i lokalnog čimbenika. Utvrđeno je da su u godinama prije recesije veći gradovi u prosjeku imali znatno snažniji rast zaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Lokalni čimbenik u predrecesijskom razdoblju imao je izrazito važnu ulogu u formiranju rasta zaposlenosti, u većini gradova značajniju od strukturnog čimbenika. Već su gradovi u recesiji zabilježili pad zaposlenosti približno jednakog intenziteta kao na državnoj razini, dok se u postrecesijskom razdoblju opaža njihov nešto sporiji oporavak od hrvatskog prosjeka. U recesijskom se razdoblju dogodio snažan pad lokalne konkurentnosti gradova čiji je značajniji oporavak u postrecesijskom razdoblju zasad izostao. Sve je manje gradova koji su po dinamici zaposlenosti iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječan razvoj ostvarili su tijekom svih triju relevantnih razdoblja jedino Split, Zadar, Dubrovnik i Varaždin. U svim trima razdobljima lokalne konkurentske prednosti posjedovali su Split, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Iako Nigerija ima najveće gospodarstvo u Africi, u posljednje vrijeme bila je opterećena raznim problemima, što je dovelo do ekonomske recesije. Prevelika ovisnost o stranim proizvodima, aktivnosti ...militanata i naftovodnih vandala u delti Nigera, loše ekonomsko planiranje i odgođeno potpisivanje proračuna neka su od pitanja koja se pripisuju padu u recesiju. Međutim, neki su ekonomisti sugerirali da nigerijsko gospodarstvo ima potencijal porasta nakon recesije i identificirali su priljev stranih izravnih ulaganja kao jedan od ključnih faktora koji će pridonijeti rastu. S druge strane, čini se da su medijski izvještaji o recesiji u Nigeriji izazvali pomiješane reakcije javnosti koja brine o svom svakodnevnom kruhu. Potencijalni investitori, domaći i strani, također nisu izostavljeni u izražavanju nesigurnosti. Budući da se oslanja-ju na medije da će pružiti informacije o stanju nigerijskog gospodarstva, moć medija u stvaranju ili ometanju vladinog poticanja izravnih stranih ulaganja ne može se podcijeniti. Moć medija, za koje se čini da mogu odrediti ili konstruirati položaj i percepciju pojedinaca/organizacije nakon toga, može se povezati s teorijom društvenog konstrukcionizma. Društveni konstrukcionizam sugerira da mediji imaju sposobnost selektivne reprodukcije i konstruiranja stvarnosti svake situacije - u ovom slučaju, recesije u Nigeriji. Međutim, također se priznaje da se o značenjima koja nude mediji mogu pregovarati ili odbaciti oni kojima su upućena. Ova studija istražuje sposobnost medijske konstrukcije gospodarske recesije Nigerije da utječe na priljev izravnih stranih ulaganja.
Dealing with climate change means accepting tough tradeoffs: giving up certain energy sources, products, and conveniences, all of which have economic impacts. Politicians balk, but there are ...solutions. Roland Kupers turns to the new science of complexity to show how we can untangle a knotty global economy and start making progress.
Since publication of Hetzel's The Monetary Policy of the Federal Reserve (Cambridge University Press, 2008), the intellectual consensus that had characterized macroeconomics has disappeared. That ...consensus emphasized efficient markets, rational expectations and the efficacy of the price system in assuring macroeconomic stability. The 2008–9 recession not only destroyed the professional consensus about the kinds of models required to understand cyclical fluctuations but also revived the credit-cycle or asset-bubble explanations of recession that dominated thinking in the nineteenth century and the first half of the twentieth century. These 'market-disorder' views emphasize excessive risk taking in financial markets and the need for government regulation. The present book argues for the alternative 'monetary-disorder' view of recessions. A review of cyclical instability over the last two centuries places the 2008–9 recession in the monetary-disorder tradition, which focuses on the monetary instability created by central banks rather than on a boom-bust cycle in financial markets.
This paper investigates the impacts of the current economic developments, the Euro adoption, and input prices on the consumer food prices. The focus of the analysis is on the consumer food price ...developments during the Slovenian adjustments towards the European Union membership, the Euro adoption by the followed increased in consumer prices, and the current economic and financial conditions. The empirical analysis on the determinants of the consumer food prices is based on the monthly statistical data, which were obtained from the Statistical Office of Republic of Slovenia. We use three statistical methods of the analyses on the time-series data: principal component analysis, regression analysis, and linear trend analysis. We found that the Euro adoption had only short-term impact on the consumer food prices. The rise in the consumer food prices has been determined by the intermediary costs and the agricultural producers` prices. Prispevek analizira vpliv ekonomsko-finančnih gibanj, uvedbe evra in cene inputov na cene hrane in brezalkoholnih pijač (agroživilske cene). Članek se osredotoča na agroživilske cene v času slovenskega pristopa k Evropski uniji, sprejetjem evra, povečanih cen življenjskih potrebščin in trenutne gospodarske in finančne krize. Empirična analiza dejavnikov agroživilskih cen temelji na mesečnih statističnih podatkih, ki so bili pridobljeni iz Statističnega urada Republike Slovenije. Uporabljene so tri statistične metode analize časovnih serij podatkov: metoda glavnih komponent, regresijska analiza in analiza linearnega trenda. Ugotovili smo, da se agroživilske cene na srednji rok niso povečale z uvedbo evra. Agroživilske cene pa imajo statistično značilno povezanost s stroški in s cenami pridelkov pri pridelovalcih.
After Austerity Taylor-Gooby, Peter; Leruth, Benjamin; Chung, Heejung
08/2017
eBook
European welfare states are undergoing profound change, driven by globalisation, technical changes, and population ageing. More immediately the aftermath of the Great Recession and unprecedented ...levels of immigration have imposed additional pressures. This book examines welfare state transformations across a representative range of European countries and at the EU level, and considers likely new directions in social policy. It reviews the dominant neo-liberal austerity response and discusses social investment, fightback, welfare chauvinism and protectionism. It argues that the class solidarities and cleavages that shaped the development of welfare states are no longer powerful. Tensions surrounding divisions between old and young, women and men, immigrants and denizens, and the winners in a new more competitive world and those who feel left behind are becoming steadily more important. European countries have entered a period of greater political instability and this is reflected in policy directions. Austerity predominates nearly everywhere, but patterns of social investment, protectionism, neo-Keynesian intervention and fightback vary between countries. We identify areas of convergence and difference in European welfare state futures.
Healthcare financing in Serbia has faced many challenges over the past few decades. One of the most severe challenges is a global macroeconomic recession whose far-reaching consequences deserve ...particular attention from policymakers in cases of the most demanding major prosperity diseases, such as cancer. The objective of the study was to assess the precise cost matrix of oncology medical care and its chronological evolution during the key years of the macroeconomic recessionary period during 2010-2013.
A retrospective database of hospital discharge invoices was analysed, encompassing 37, 978 hospital admissions and 12, 505 patients during a four-year period. Insight into microeconomic patterns of consumption across groups of medical services was provided. A payer's perspective and one-year time horizon have been adopted.
Total hospital direct medical costs of cancer diagnostics and treatment in the observed tertiary care facility decreased from €7, 411, 446 in 2010 to €5, 715, 884 in 2012 and then increased to an extraordinary €8, 536, 364 in 2013. The costs of oncology nursing care, imaging diagnostics and radiotherapy have increased considerably while those of pharmaceuticals and surgery have decreased radically - completely transforming the resource allocation landscape of public cancer care.
The financial burden of cancer in Serbia is considerable and, unfortunately, expected to increase further in the coming years. Worldwide economic recession and consecutive domestic policy constraints of reimbursement limitations have heavily affected the affordability of cancer treatment for ordinary citizens. Promising signs of market recovery are clearly visible in 2013, which will likely improve both access and equity of medical care in Serbian oncology clinics.
Prispevek obravnava problematiko vključenosti slovenske aktivne populacije v programe formalnega in neformalnega izobraževanja. Proučuje tudi dejavnike, ki na to vključenost vplivajo pozitivno ali ...negativno, in nakaže statistične modele izobraževalne vključenosti. Pristop izhaja iz zdajšnjega stanja gospodarstva in družbe v evropskih državah, ko sta gospodarska kriza in recesija v državah EU povzročili upad BDP, manjšo gospodarsko rast, rast brezposelnosti, še posebej pri populaciji mladih, upad življenjskega standarda in kakovosti življenja ter dela.
Industrija željeza i čelika važan je sector realnog gospodarstva Rumunjske s obzirom na činjenicu da je metalurgija općenito značajan pokazatelj unutarnje potrošnje. Najznačajnije tvrtke u ovoj grani ...dio su međunarodnih grupacija (Arcelor Mittal, Mechel, TMK i Tenaris) koje pružaju prihvatljiv standard sigurnosti glede sirovina, akvizicija, prodajnog tržišta i financija. Međutim, globalna kriza (2008-2010) razotkrila je ranjivost rumunjske metalurgije. Proizvodnja čelika se smanjila za skoro polovicu, globalni plasman rumunjskog sektora željeza i čelika pao je za više od 40%, a radna snaga smanjena je za petinu.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
PDF
