Jesmo li mirnom reintegracijom željeli u naše lokalne i državnu zajednicu reintegrirati svoje državljane, svoje građane etničke Srbe i naš državni teritorij ili samo teritorij?
Jesu li rezultati mirne reintegracije koje danas baštinimo opravdali očekivanja svih koji su u taj proces, na različitim razinama odlučivanja i provedbe, bili uključeni? Je li proces nadvladao
sve ...izazove ili nam je u naslijeđe ostavio prijepore i negativne političke i društvene posljedice? Je li procesom mirne reintegracije uspostavljeno stanje trajnoga ili tek privremenoga mira? Je li mir uspostavljen mirnom reintegracijom samo odsustvo rata ili on ipak ima dublje, složenije i trajnije društveno značenje?
Uvjetni otpust i nadzor nad uvjetno otpuštenim zatvorenikom regulirani
su Kaznenim zakonom, Zakonom o izvršavanju kazne zatvora i
Zakonom o probaciji. Raniji otpust moguć je u drugoj polovini kazne,
...a postupak odlučivanja o uvjetnom otpustu pokreće zatvorenik molbom
ili upravitelj zatvora ili kaznionice prijedlogom. Uprava za zatvorski
sustav propisuje obrazac podataka koji se dostavlja članovima Povjerenstva
za uvjetni otpust zajedno s molbom zatvorenika i prilozima koje
zatvorenik dostavlja uz molbu. U slučaju pozitivne odluke Povjerenstvo
može odrediti zatvoreniku određene obveze tijekom trajanja uvjetnog
otpusta kojima je cilj nastavak tretmana, praćenje i nadzor te prevencija
kriminalnog povrata. Nadzor tijekom uvjetnog otpusta od strane
službenika probacije znači veću sigurnost zajednice i uspješniju reintegraciju
osuđenika. U okviru SPF projekta podrške ustrojavanju probacijske
službe u Republici Hrvatskoj, u suradnji Uprave za zatvorski
sustav i Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima s engleskim
partnerima proveden je probni projekt nadziranih uvjetnih otpusta
u dvije kaznionice u razdoblju od lipnja 2009. do ožujka 2010. U okviru
projekta dopunjen je obrazac za obradu molbe za uvjetni otpust, pribavljena
su izvješća povjerenika o socijalnom okruženju u koje se zatvorenik
otpušta i primijenjen je instrumentarij Sustav procjene počinitelja
kaznenog djela na uzorku od 29 zatvorenika u dvije kaznionice.
U radu se daje pregled raznih modela institucionalnog tretmana počinitelja kaznenih djela koji su se pojavili otkako je taj model nakon II svjetskog rata zadobio mjesto dominantne znanstvene ...paradigme u ovom području. Uz razmatranje teorijskih postavki svakog modela navode se i kritičke primjedbe kojima su neki od tih modela bili izloženi, te rezultati istraživanja kojima su evaluirani s obzirom na uspješnost socijalne reintegracije klijenata na kojima su primjenjivani.
Mir s figom u džepu Gaća, Biljana
Političke analize,
04/2016, Volume:
7, Issue:
25
Paper
Open access
Za pobliže shvaćanje pojma mira valja razlikovati negativni i pozitivni
mir. Negativni mir stanje je u kojem je odsutno ratno djelovanje, a pozitivni je mir oblik potpunijeg i sveobuhvatnog mira. U ...svakom
pogledu mir je uvijek proces, ciklički pojam
Mirna reintegracija Podunavlja često se navodi kao jedna od najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda, s obzirom na to da se čitav proces mirne reintegracije odvijao pod prijelaznom upravom ...UN-a, na temelju Rezolucije 1037
Autori na temelju raspoložive arhivske građe i publicirane znanstvene literature pokušavaju ukazati na neke posebnosti u gospodarskom razvoju grada Bjelovara na prijelazu stoljeća. S obzirom na to da ...su arhivski izvori relativno skromni ili u potpunosti nedostaju za kvalitetniju ocjenu uloge i značaja obrta i trgovine za ukupan razvoj grada te njihovoj ulozi u ekonomici nagodbene Hrvatske, autori se zadržavaju na popisima obrta, trgovačkih radnji i nekim pothvatima bjelovarskih poduzetnika za koje smatraju da su imali obilježja manufakturno-industrijskih poduzeća.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Moždani udar na drugom je mjestu po smrtnosti u Hrvatskoj, dok je u razvijenim zemljamasvijeta na 4. mjestu. Povezan je s vrlo ...visokom stopom smrtnog ishoda. U dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj onesposobljenosti za svakodnevno funkcioniranje (u trećine bolesnika trajno). Moždani udar se događa bez obzira na dob i spol te u sve mlađoj populaciji uz posljedični smrtni ishod i različiti stupanj onesposobljenosti zbog čega je osim zdravstvenog problema postao i društveno ekonomskim problemom. Radi se naime o većini bolesnika generativne dobi, radno sposobnih kod kojih je reintegracija u zajednicu i svakodnevni život od iznimne važnosti. Cilj ovog projekta je ispitati učinak stacionarne i kućne rehabilitacije bolesnika s moždanim udarom na funkcionalni ishod i kvalitetu života što će biti pokazatelji stupnja njihovog oporavka i mogućnosti funkcioniranja na privatnom i poslovnom planu.- Stroke is on the second place in Croatia as cause of mortality and at the fourth place inmodern Western countries, it is characterized by high mortality rate. In almost 2/3 of stroke survivors, there is some degree of residual disability in everyday functioning (almost one third permanently). Unfortunately, stroke is affecting also young population in generative age with consecutive death or disability. It becomes not only health problem, but also socio economic problem and therefore it is of great importance to improve all possibilities of reintegration of stroke survivors into the normal family life and community. The goal of this project is to evaluate the functional outcome and quality of life in stroke patients after rehabilitation in rehabilitation centers and at home in order to estimate level of functioning in private and professional life.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Priključenjem Hrvatske Europskoj uniji ubrzao se proces ukidanja hrvatsko-mađarske granice. Jedna od važnih stepenica tog procesa je formiranje Mura Region EGTC. Organizaciju su osnovali Muramenti ...Nemzetiségi Területfejlesztési Társulás (Pomursko nacionalno udruženje za regionalni razvoj), i općine Donja Dubrava, Donji Vidovec, Goričan i Donji Kraljevec. Umjesto mađarsko-mađarskih odnosa koji karakteriziraju susjedsku mađarsku politiku, u našem slučaju dominiraju hrvatskohrvatski nacionalni odnosi. Cilj studije je prikazati kroz mađarsko Pomurje, odnosno hrvatsko Međimurje kvalitativnu promjenu pograničnog područja koje je u nedavnoj prošlosti bilo otuđeno. Prije svega, istražujemo sustav društveno-gospodarstvenih odnosa koji se aktivno razvijaju, a što je vidljivo na temelju IPA natječaja za razvoj prekogranične suradnje.
