Propad domače dinastije Ming sredi sedemnajstega stoletja predstavlja pomembno zgodovinsko prelomnico na razvojni poti Kitajske. Prenos in konsolidacija dinastične oblasti v rokah tujih, mandžurskih ...zavojevalcev sta sovpadala z vse večjo prisotnostjo zahodnoevropskih trgovcev, misijonarjev in raziskovalcev, ki so na Kitajsko prihajali po morju, kakor tudi s kopenskim prodiranjem Rusov proti obalam Tihega oceana. Eni in drugi so prinašali znamenja nekih drugih civilizacij, ki pa so onkraj zidu trčila ob tradicionalne nazore o superiornosti in samozadostnosti kitajske države. Pričujoči članek spremlja razvoj ustreznih direktiv in praks, ki jih je glede urejanja meddržavnih političnih in trgovinskih odnosov formulirala osrednja mandžurska oblast, in ki so vsekakor pomembno vplivale tudi na vzpon in propad sistema kantonske trgovine.
Tema je obrađena u dva dijela. Najprije se izlaže problem unutarcrkvenog dijaloga kao takvog. Kako ga shvatiti? Koliko je ta sintagma uopće ušla u crkvenu svijest? Koliko stvarno obilježava sadašnju ...praksu Crkve kao zajednice na svim njezinim razinama? Dijalog pretpostavlja, i istodobno stvara, novu crkvenu svijest i neophodan je za ostvarenje crkvene zadaće u svijetu. Evangelizacija, i ona prva i ona druga u pluralnim okolnostima svijeta može biti samo kroz dijalog. Treba, dakle, prihvaćati teme i sugovornike. Dijalog prema van potiče dijalog prema unutra - i obratno. Dalje se u nekoliko crta opisuju okolnosti i stanje dijaloga unutar Crkve. Koliko vanjske okolnosti utječu na stanje same vjerničke zajednice, odnosno na nutarnji dijalog? Crkva još nije pronašla idealan model svoga unutrašnjeg zajedništva i života te funkcionalne strukture svoga djelovanja u suvremenim društvenim okolnostima. Istaknuti su najvažniji momenti koji se reflektiraju na unutrašnji život crkvene zajednice, a proizlaze iz crkvene otvorenosti modernom svijetu: četiri odraza svijeta (okolnosti) u samoj Crkvi (pluralizam, liberalni individualizam, demokratski duh, sloboda medija). Stvara se i u samoj Crkvi mentalitet da je moguće, pa i potrebno, s obzirom na vjerske istine priznati različite pristupe. Iako je istina jedna, mogući su različiti putovi traganja za njom.
U drugom dijelu se govori o subjektivizaciji crkvenog zajedništva, o subjektima dijaloga. Premještanje naglaska iz crkvene institucionalnosti na osobe i odnose među osobama - vjerničke skupine. Potrebno je crkvene strukture, počevši od biskupije do župe, dinamičnije shvatiti i organizirati. Određeni oblik demokratske procedure moguć je i u dogmatski zadanoj hijerarhijskoj crkvenoj strukturi. Sve se to gleda u odnosu na pojedine kategorije unutar crkvene zajednice: laike, žene, intelektualce, redovnike. I kao zaključak iznosi se deset teza važnih za promociju dijaloške crkvene dimenzije.
PDF
