Vjerski turizam u Republici Hrvatskoj Hegeduš, Ivan; Košćak, Ivana
Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu,
12/2014, Volume:
5, Issue:
2
Paper
Open access
Religija i duhovnost oduvijek su bili važni za čovjeka. Hodočasnici su već u najranijim vremenima posjećivali kilometrima udaljene destinacije u kojima se nalazilo neko za njih sveto mjesto kako bi ...zamolili svoje zaštitnike za pomoć, zaštitu, zagovor ili utjehu. Putovanja motivirana vjerskim razlozima prisutna su i danas. Vjerski turizam je vrsta turizma u kojoj leži ogroman potencijal, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska obiluje svetištima, posebice marijanskim, no mogu se pronaći i svetišta drugačije geneze poput svetišta u Krašiću i Ludbregu. Uz svetišta se vežu brojne zanimljive legende koje se mogu iskoristiti u turističke svrhe. Treba spomenuti i brojne sakralne objekte (crkve i samostane) koji su poznati diljem Hrvatske, ali i u svijetu. Ti objekti predstavljaju izvanredne primjerke kulturno-povijesne baštine (primjerice, katedrala svetog Jakova u Šibeniku) vjerskog karaktera te su svojevrsni svjedok vremena.
U ovome radu autorica daje pregled kulturne baštine grada Varaždina, koja se
već stoljećima njeguje i odražava na njegov kulturni identitet. Prvi dio rada bavi se
važnijim kulturno-povijesnim ...objektima, koji se svojim arhitektonskim dosezima i stilom
građenja izvrsno uklapaju u bogatu varaždinsku povijest. Među njima posebno
mjesto zauzima feudalna utvrda Stari grad, koja je dugi niz godina služila kao obrambeno
zdanje u sukobima protiv Turaka, omogućivši gradu status istaknutoga fortifikacijskog
središta. U prostoru stare gradske jezgre svojim se stilovima baroka, rokokoa
i klasicizma ističu brojne palače i vile, kao i crkve sa svojim impozantnim izgledom,
dajući gradu posebnu sakralnu notu. Drugi dio rada donosi pregled najistaknutijih
gradskih trgova i šetališta, nosilaca istinskoga identiteta grada, među kojima posebno
ističem Varaždinsko groblje, nastalo prema zamislima Hermana Hallera. Treći se
dio rada odnosi na trenutnu ponudu važnijih društvenih zbivanja, s najistaknutijim
Varaždinskim baroknim večerima, festivalom barokne glazbe. Riječ je o festivalu koji
svojom dugogodišnjom tradicijom izvođenja najistaknutijih glazbenih imena ponosno
predstavlja grad u okvirima svjetskoga glazbenog života. Posljednji se dio rada bavi mogućnostima razvoja i promicanja kulturnoga turizma grada, sagledavajući pritom
novije projekte i ideje, koji svojom originalnošću i atraktivnošću doprinose cjelokupnoj
kulturnoj ponudi grada.
Cerkev zasnovana po načrtih Janeza Valentinčiča, asistenta arhitekta Jožefa Plečnika, je bila zgrajena leta 1939. Kot prva v Sloveniji je bila leta 2000 posvečena blaženemu Antonu Martinu Slomšku ...(26. 11. 1800-24. 9. 1862).Pobudo za gradnjo je dal domačin Nikolaj Šergan, ki se je v ruskem ujetništvu zaobljubil, da bo ob srečni vrnitvi storil vse, da bodo v Rečici postavili cerkev. Domov se je vrnil leta 1920 in nato kot ključar skupaj z drugimi vaščani po več letih prepričevanja za gradnjo pridobil še župnika Jožeta Lončariča. Gradili so jo od leta 1936 do 1939 na zemljišču, ki ga je podaril Matija Golouh. Mariborski škof Ivan Jožef Tomažič jo je 20. maja 1939 začasno posvetil Slomškovemu krstnemu zavetniku Antonu Puščavniku. Ta začasnost je nato trajala dobrih 60 let. 19. septembra 1999 je papež Janez Pavel II. med svojim drugim obiskom pri nas Slomška razglasil za blaženega in tako je lahko leto kasneje, 17. septembra 2000, mariborski pomožni škof dr. Jožef Smej cerkev posvetil blaženemu Antonu Martinu Slomšku.Vir:Herek, B. Rečiška lepotica, 2020https://www.druzina.si/clanek/recicaPrispeval: Gvido Jeran
Na primjerima tridesetak lokaliteta s područja između rijeka Zrmanje i Cetine razmatra se pojava antičko-ranokršćansko.srednjovjekovnog sakralnog kontinuiteta. Mahom je riječ o srednjovjekovnim ...crkvama, izgrađenima na mjestu ranokršćanskih bogomolja, gdje su ujedno pronađeni i zavjetni natpisi poganskim božanstvima, ili pak ostaci sakralno-cemeterijalne arhitekture (temelji građevina, ulomci arhitekture i sl.)
Premda je arheološka dokumentacija najčešće nedostatna za preciznu rekonstrukciju materijalnog aspekta kultnog preslojavanja, u cjelini se stječe dojam da su prevladali različiti oblici mirnije kristijanizacije poganskih sakralnih prostora. Naime, svrhovito se razaranje i uništavanje od strane kršćana nigdje ne može pouzdano utvrditi.
U članku autor opisuje dvije crkvice sv. Vida, i to jedne na periferiji grada Senja i druge na brijegu Drvišica ponad Karlobaga. Njihov postanak i titulare objašnjava u kontekstu kultnih tradicija i ...vjerovanja starih Hrvata prije nego su primili kršćanstvo, pa
kult sv. Vida dovodi u vezu s poganskim kultom Svantovida.
Opis crkve sv. Vida ponad Karlobaga popratio je i opisom Drvišice (Vidovgrada) na kojoj je u željezno doba bilo središte zajednice Bekosa, u rimsko doba postoji municipium Vegium, a u srednjem vijeku naselje i utvrđenje Scrissa. Zaključuje da je taj prostor u
arheološkom i povijesnom pogledu najzanimljiviji u Podgorju i sugerira njegovo kompleksno istraživanje.
