Pisanje kao stvaranje teksta vrlo je kompleksna i kognitivno zahtjevna aktivnost. Zbog toga je potrebno usvojiti brojne strategije i tehnike pisanja te razviti samoregulaciju pisanja. Djeca najprije ...usvajaju grafomotoričku komponentu pisanja, ali se vrlo rano javlja i potreba i motivacija za pisanje kao stvaranje teksta. U usvajanju pismenog izražavanja vrlo važnu ulogu imaju roditelji, odgojitelji, a ponajviše nastavnici koji su u poučavanju pisanja najučinkovitiji ukoliko koriste interakcijski pristup. Zadatak nastavnika je razviti samoregulaciju procesa pisanja, a model koji najbolje to objašnjava je socijalno-kognitivni model pisanja Zimmermana i Risenberga (1997). U radu je dat presjek dominantnih načina istraživanja procesa istvaralačkog pisanja te osvrt na esejsko ispitivanje. Aktualizirana je recentna tema pisanja rukom nasuprot pisanju suvremenim tehnologijama koja je jako važna kako fundamentalno za kognitivni
i jezični razvoj djece, tako i za obrazovnu praksu poučavanja pisanja.
Cilj je ove studije istražiti povezanost opisnih normativnih
uvjerenja (descriptive normative beliefs, DNB), uživanja alkohola i njegovih štetnih posljedica te provjeriti umanjuje li
samoregulacija ...ovaj odnos. Podaci su prikupljeni na
internetu od 1621 studenta prve godine sveučilišta u Češkoj,
Mađarskoj, Litvi i Slovačkoj. Korišteni su upitnici AUDIT,
upitnik za samoregulaciju i pitanja o DNB-u. U svim je
uzorcima DNB pozitivno povezan s konzumacijom alkohola.
Povezanost između DNB-a i uživanja alkohola, kao i između
uživanja alkohola i njegovih štetnih posljedica bila je jača
kod studenata s nižom samoregulacijom. Zaštitni učinak
samoregulacije na konzumaciju alkohola i njegove
posljedice, u kombinaciji s teorijom društvenog utjecaja,
mogu poboljšati točnost intervencije i učiniti je obećavajućom
mjerom djelovanja među mladim odraslim osobama.
Internet stranice i forumi često se koriste kao izvor informiranja o mentalnom zdravlju te kao sredstvo razmjene
iskustava korisnika interneta prilikom nošenja sa zdravstvenim teškoćama. Informiranje ...putem interneta ima osobito
značajnu ulogu kod psihičkih smetnji jer se zbog anonimnosti koju internet omogućuje izbjegava stigmatizacija koja
prati psihičke smetnje. Dosadašnja istraživanja pokazuju da 50 % do 80 % osoba koje koriste internet to čine s ciljem
pretraživanja informacija o zdravlju, a gotovo pola ih je izjavilo da su te informacije utjecale na njihovu odluku o izboru
tretmana. Gotovo polovica onih koji su pretraživali informacije o mentalnom zdravlju nisu se obratili stručnjaku.
Cilj istraživanja bio je provjeriti kakvu vrstu informacija korisnik može dobiti pretraživanjem interneta. U tu svrhu smo
analizirali internetske stranice i forume razumljive hrvatskom govorniku za riječi „depresivnost“ i „anksioznost“. Za
kategorizaciju podataka koristili smo Leventhalov model samoregulacije zdravstvenih ponašanja. Rezultati pokazuju
kako su autori sadržaja na internetu u većem broju nepoznati ili laici. Depresija je prikazana kao teža psihička smetnja
u odnosu na poremećaje iz anksioznog spektra. Anksiozni poremećaji u većoj mjeri su prikazani kao reakcija na životne
stresore te kao smetnje kod kojih osoba može mnogo više sama učiniti da si pomogne. Pokazalo se i da nema dovoljno
informacija o psihoterapiji te načinu na koji osoba može dobiti takvu pomoć. Raspravljena je važnost točnosti informacija
koje se dijele putem interneta te moguće štetne posljedice oslanjanja na takve informacije.
Cilj istraživanja bio je ispitati predviđa li odgađanje
zadovoljstva mjereno u dobi od 6 godina kasniji školski
uspjeh i socijalnu prihvaćenost u osnovnoj školi, povrh
mentalnih sposobnosti. Ispitana ...je i uloga roda u ovom
odnosu. U istraživanju je sudjelovalo 99 djevojčica i 120
dječaka četvrtog, petog i šestog razreda osnovne škole.
Istraživanje je bilo longitudinalnoga tipa u dvije točke, pri
čemu su kognitivne sposobnosti i odgoda zadovoljstva
mjereni u dobi od šest godina, dok su mjere akademskoga
postignuća (opći uspjeh, ocjena iz hrvatskoga jezika, ocjena
iz matematike) i socijalna prihvaćenost mjerena
sociometrijskim testom prikupljene u drugoj točki, u dobi
između 10. i 12. godine. Potvrđeno je da odgoda
zadovoljstva, osim kognitivne zrelosti, predviđa kasniji školski
uspjeh i socijalnu prihvaćenost u osnovnoj školi, ali u većoj
mjeri za dječake nego za djevojčice. Također, odgoda
zadovoljstva bila je medijator u odnosu između roda i sve 4
zavisne varijable. Rodne razlike u socijalnoj prihvaćenosti,
ocjenama iz hrvatskoga jezika i matematike bile su
djelomično, a u općem uspjehu potpuno, posredovane
rodnim razlikama u odgodi zadovoljstva mjerenoj u
predškolskoj dobi.
Cilj je ovoga istraživanja bio u okviru Zimmermanovog modela samoregulacije učenja primijenjenoga na domenska područja čitanja i pisanja ispitati koliko stavovi i iskustva te korisnost strategija ...čitanja i pisanja pridonose ponašanjima čitanja i pisanja kod učenika različite dobi i roda te kakva je povezanost s općim uspjehom i u školskom predmetu Hrvatski jezik. Istraživanje je provedeno na 307 učenika razredne i predmetne nastave te srednje škole.
Rezultati pokazuju: a) da su iskustva i stavovi prema pisanju te korisnosti strategija čitanja i pisanja manji i negativniji s dobi; b) da su iskustva i stavovi prema čitanju najmanji i najnegativniji u razdoblju puberteta učenika; c) da su sklonosti i interesi prema čitanju i pisanju značajno veći kod učenika razredne nastave; d) da je pomoć i poticaj drugih pri čitanju i pisanju značajno veći kod učenika razredne nastave;
e) da je korištenje digitalnih medija za čitanje i pisanje značajno veće kod učenika predmetne nastave i srednje škole; f) da je čitanje i pisanje lektire značajno veće kod učenika razredne i predmetne nastave. Ženski rod ima pozitivnije stavove prema korisnosti strategija čitanja i pisanja. Učenici koji imaju veću sklonost i interese za čitanje i pisanje, koji manje traže pomoć izvana i manje koriste digitalne medije za čitanje i pisanje imaju veći opći školski uspjeh. Učenici koji imaju veću sklonost i interese za čitanje i pisanje pokazuju bolji uspjeh u školskom predmetu Hrvatski jezik. Korištenje digitalnih medija negativno je i neznatno povezano s općim uspjehom i uspjehom u predmetu Hrvatski jezik, a intenzivnije dnevno korištenje interneta pozitivno je, ali neznatno povezano s korištenjem digitalnih medija za čitanje i pisanje kod učenika.
U radu se analiziraju instrumenti samoregulacije i koregulacije kao i mogućnost njihove primjene u postizanju učinkovitije regulacije audiovizualnih medijskih usluga i elektroničkih publikacija. ...Razmatra se uloga neovisnog regulatornog tijela u procesu regulacije elektroničkih medija te postupku donošenja pravila samoregulacije i koregulacije. Pri tome se razmatra važnost formalne i stvarne nezavisnosti neovisnog regulatornog tijela u svrhu kvalitetnije implementacije instrumenata samoregulacije i koregulacije. Osim samog elementa nezavisnosti, znatan utjecaj na regulatorna tijela ima i konvergencija tehnologija. Primarno se to odnosi na sam ustroj nezavisnog regulatornog tijela. Razvoj tehnologije i informacijskog društva nameće sve veću potrebu za regulacijom sadržaja koji se pruža korisnicima. Iako postoje brojni zagovornici liberalizacije te regulacije, ponajprije kroz oblik samoregulacije, zauzet je stav da je primjena instrumenta koregulacije prikladnija. Razlog tome je potpunije ostvarenje funkcija nadzora, upravljanja i poticanja nacionalnog regulatornog tijela. Zaključno, razmatraju se odredbe domaćeg pravnog okvira koje potiču primjenu instrumenata samoregulacije i koregulacije te se pri tome predlažu rješenja de lege ferenda u skladu s analiziranim regulatornim okvirom Europske unije.
U okviru se sociokognitivnih modela samoreguliranog učenja kapacitet pojedinca da održi ili pojača svoju želju za radom na akademskim zadacima i učenjem smatra važnim za razumijevanje procesa i ...ishoda učenja jer se motivacija za učenje može vremenom mijenjati. Ovo se istraživanje bavi provjerom pretpostavki o prirodi odnosa između pojedinih oblika motivacije za učenje i strategija samoregulacije motivacije, a koje se odnose na pitanja linearnosti odnosa i međusobne kongruentnosti ovih konstrukata. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studenata (N=249) grupnom primjenom upitnika za mjerenje motivacije za učenje, odnosno motivacijskih uvjerenja (intrinzična ciljna orijentacija, ekstrinzična ciljna orijentacija, samoefikasnost za učenje i izvedbu i percepcija vrijednosti zadatka) i strategija samoregulacije motivacije (samouvjetovanje, pojačavanje interesa, pojačavanje samoefikasnosti, podsjećanje na ciljeve, samonagovaranje na savladavanje i samonagovaranje na izvedbu). Dobiveni rezultati uglavnom ne podržavaju pretpostavku o nelinearnom odnosu ispitanih oblika motivacije za učenje i učestalosti korištenja strategija samoregulacije motivacije, dok ispitivanje kongruentnosti nije omogućilo donošenje jednoznačnih zaključaka. Rezultati su interpretirani u skladu s alternativnim razmatranjima pretpostavljenih odnosa.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Svrha rada bila je ispitati razlike u nekim komponentama samoregulacije učenja (strategije učenja, samoefikasnost, samopoštovanje) s obzirom na dob i rod, povezanost tih komponenata sa školskim ...ocjenama i zadovoljstvom školom te ispitati koliko navedene komponente samoregulacije učenja mogu predvidjeti objektivni školski uspjeh učenika (izražen školskim ocjenama) i zadovoljstvo školom. Istraživanje je provedeno na 178 učenika 5. i 8. razreda jedne osnovne škole. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji značajna razlika u samoregulaciji učenja s obzirom na dob učenika. Učenici srednje osnovnoškolske dobi (razvojnog perioda srednjeg djetinjstva) statistički značajno više koriste strategije dubinskog i površinskog procesiranja informacija u odnosu na učenike starije osnovnoškolske dobi (razvojnog perioda rane adolescencije ili puberteta) koji značajno više koriste strategije samohendikepiranja. Socijalna, akademska i emocionalna samoefikasnost je značajno viša kod učenika srednje osnovnoškolske dobi u odnosu na učenike starije osnovnoškolske dobi. Samopoštovanje je značajno više kod učenika starije osnovnoškolske dobi u odnosu na učenike srednje osnovnoškolske dobi te kod učenica u odnosu na učenike, koje pokazuju i značajno bolji objektivni školski uspjeh i veće zadovoljstvo školom. Kod učenika srednje osnovnoškolske dobi samopoštovanje i samoefikasnost su značajni prediktori objektivnog školskog uspjeha i zadovoljstva školom kao kriterija, dok je kod učenika starije osnovnoškolske dobi značajan negativan prediktor strategija učenja za kriterij zadovoljstva školom. Za razvoj samoregulacije učenja kod učenika vrlo su važni njihovi nastavnici koji bi uz pomoć stručnih suradnika u školama trebali znati kako učenike poučavati vještinama samoregulacije. O ovim vještinama svi budući nastavnici bi trebali biti poučavani u okviru svoje visokoškolske naobrazbe.
Regulacija ili samoregulacija internetskih medija jedna je od ključnih dilema za suvremene digitalne medije i njihovu politiku djelovanja. To uključuje nove digitalno posredovane gatekeepere kao što ...su društveni mediji. Privatna pravila posrednika, poput „uvjeta korištenja“ i politike sadržaja, u velikoj mjeri definiraju njihovo funkcioniranje i mogu se smatrati samoregulativnim mehanizmom. Internetski se posrednici sve više pozivaju da se uključe u izradu pravila korištenja i donošenje odluka o sadržaju. U ovom radu autori se fokusiraju na Twitter kao na jedan od najvećih i najznačajnijih internetskih izvora vijesti. Uvjeti korištenja i ostali dokumenti Twittera analiziraju se kao alati samoregulacije i kao kontekst unutar kojeg individualni korisnici i masovni mediji funkcioniraju, odnosno moraju funkcionirati u suvremenom digitalnom okruženju. Autori također promatraju kako je Twitter primijenio taj samoregulativni okvir u dva važna slučaja.
Masovni mediji snose odgovornost za objavljeno, a novinari pak odgovaraju za
svoje tekstove i druge novinarske radove. Ali, umjesto da se to regulira zakonima,
pravilima, odredbama i sličnim mjerama ...koje svaka država može poduzeti, novinarstvo
je najbolje prepustiti ljudima iz struke, koji će samoregulacijom uvesti osnovna pravila
ponašanja, poštovanje etičkih načela i profesionalnih standarda. Tako je osnovan jedan
od temeljnih oblika samoregulacije: vijeće za medije. Trenutačno takva vijeća djeluju u
20 zemalja Europske unije, te u 47 zemalja Vijeća Europe. Ovogodišnja skupština
Alijanse europskih vijeća za medije (AIPCE) osnažila je potrebu za takvim tijelima i u
državama u kojima ne postoje te potvrdila koliko su ona uspješna i djelotvorna.
PDF
