Da se u Hrvatskoj situacija u vezi sa samoregulacijom medija normalno
razvijala, današnja tema imala bi drugačiji sadržaj. No, budući su stvari kakve jesu, posao
na samoregulaciji medija provodimo u ...mnogo težim okolnostima i s težim
posljedicama nego 2005., kada je na inicijativu ICEJA, Hrvatskog novinarskog društva i
Vijeća za medije HHO-a, nakon dvogodišnjeg rada, na nekoliko okruglih stolova na
konferenciji u studenom 2006. prihvaćena Deklaracija o samoregulaciji hrvatskih
medija. U Deklaraciji, koju su poduprli vlasnici većine medija, profesionalne novinarske
udruge, HRT, nevladine udruge i predstavnici sudstva, znanosti, Sabora i Vlade RH bila
su sadržana načela, potreba medijske samoregulacije, način djelovanja, sastav i način
izbora Vijeća za medije. Također, predložen je način financiranja i organizacija potrebite
infrastrukture za kvalitetan rad Vijeća. Međutim, od donošenja Deklaracije do danas
nije učinjeno ništa u provedbi zamisli. Kao da su se neki čimbenici u sustavu hrvatskih
medija preplašili djelovanja ovog sustava, ili su zaključili da svoje parcijalne interese u
medijskom sustavu mogu lakše ostvarivati bez predloženog sustava medijske
samoregulacije. Ili je u pitanju nešto treće. Bit jest da je uvođenje ovog sustava
zaustavljeno i odgođeno za neka druga vremena.
Polazeći od Pintricheva modela samoreguliranog učenja, kao jednog od najistaknutijih i u istraživanjima najzastupljenijih socio-kognitivnih modela, ovaj se rad bavi pitanjem dimenzionalnosti ...konstrukta samoreguliranog učenja. Temeljeći se na teorijskim pretpostavkama spomenutoga modela, te nalazima dosadašnjih istraživanja u području, formulirana su dva hipotetička modela strukture samoregulacije učenja. Prvi model pretpostavlja postojanje strategija samoregulacije kognicije, motivacije i ponašanja, kao zasebnih, ali povezanih oblika aktivnosti pri učenju, dok drugi pretpostavlja
zajednički izvor varijabiliteta svih strategija samoregulacije koji je definiran kao opći mehanizam samoregulacije pri učenju. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 218 studenata prve godine Pedagoškog fakulteta u Bihaću. Podaci o relevantnim varijablama istraživanja prikupljeni su pomoću dva instrumenta: LIST (za
strategije samoregulacije kognicije i ponašanja) i SSRM (za strategije samoregulacije motivacije), a teorijski pretpostavljena struktura samoregulacije učenja testirana je konfirmatornim faktorsko-analitičkim postupcima. Uz određene prilagodbe, rezultati
uglavnom potvrđuju polazne pretpostavke u osnovi prvoga modela kojim je predviđena trodimenzionalna struktura samoregulacije učenja.
U radu se daju rezultati istraživanja kojim smo primjenom kombinirane transverzalne i longitudinalne metodologije željeli utvrditi kako se u ranoj adolescenciji razvijaju samoregulacijski procesi ...postulirani modelom selekcije, optimizacije i kompenzacije Baltesa i suradnika (1990, 2002). Također, u istraživanju smo željeli provjeriti je li taj razvoj linearan i jednak za djecu različitog spola. Istraživanje je provedeno na učenicima od četvrtoga do osmoga razreda pet zagrebačkih osnovnih škola. U transverzalnom je dijelu istraživanja sudjelovalo 720 djece prosječne dobi 12.6 godina (52% djevojčica), a u longitudinalnom 382 djece koja su na početku istraživanja imala, u prosjeku, 11.2 godine (50% djevojčica). Praćeni su u tri točke mjerenja tijekom dvije godine. Kao mjera dvaju samoregulacijskih procesa, selekcije i restrukturiranja, korišten je Vinjetni upitnik samoregulacije, razvijen za potrebe ovoga istraživanja. Selekcija se odnosi na strategije odabira ciljeva, a restrukturiranje na korištenje unutarnjih i vanjskih resursa potrebnih za postizanje ciljeva. Rezultati analiza transverzalnih i longitudinalnih podataka konzistentno pokazuju da se selekcija i restrukturiranje smanjuju s dobi te da djevojčice postižu bolje rezultate od dječaka na skali restrukturiranja. Nadalje, utvrdili smo da se selekcija u ranoj adolescenciji smanjuje linearno, slijedeći slične putanje kod dječaka i djevojčica te tijekom cijelog ispitanog razdoblja. Restrukturiranje se smanjuje podjednako za dječake i djevojčice, ali je trend razvoja nelinearan – nakon smanjenja restrukturiranja od četvrtoga do šestoga razreda dolazi do stagnacije u sedmom te ponovnoga smanjenja u osmom razredu. Također, prikazali smo analizu konstruktne valjanosti vinjeta kao alternative upitničkoj mjeri samoregulacije.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Koncept fokusa regulacije u psihologiju je uveo Higgins 1997. godine, razlikujući promotivni fokus (povezan s napretkom, razvojem i postignućem) od preventivnog fokusa (povezanog sa zaštitom, ...sigurnošću i odgovornošću). Kao najvažniji socijalizacijski utjecaj koji oblikuje stupanj u kojem će biti izraženi fokusi regulacije, te koji će fokus dominirati kod nekog pojedinca, Higgins navodi ponašanje roditelja. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti tu hipotezu, odnosno ispitati vezu između roditeljskog ponašanja oba roditelja te promotivnog i preventivnog fokusa njihove djece. Istraživanje je provedeno na 130 studenata Sveučilišta u Zagrebu (87% žena), koji su izvijestili o svojim regulacijskim fokusima te o ranijem roditeljskom ponašanju svojih roditelja. Rezultati su pokazali da retrospektivni izvještaji o roditeljskom ponašanju značajno objašnjavaju varijancu preventivnog fokusa regulacije u ranoj odrasloj dobi, pri čemu su se nadzor i negativna disciplina majki te prihvaćanje, psihološka kontrola i popustljivost očeva pokazali značajnim prediktorima. Promotivni fokus regulacije značajno su predvidjeli majčino prihvaćanje i negativna disciplina. Pozitivna roditeljska ponašanja, osobito majčina, bila su povezana s jačom samoregulacijom, neovisno o njenu fokusu. Analiza razlika u roditeljskim ponašanjima između pojedinaca s različitim dominantnim fokusom regulacije pokazala je da su kvalitetnija roditeljska ponašanja povezana s izraženijim preventivnim nego promotivnim fokusom regulacije. Dobiveni rezultati djelomice potvrđuju teorijski pretpostavljeni utjecaj roditeljskog ponašanja na razvoj samoregulacije.
Unazad dvadesetak godina brojni istraživači su se bavili provjerom teorije samoodređenja i mogućnosti njezine generalizacije na akademsku populaciju. Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi ...povezanost stupnja autonomije motivacije, akademskog uspjeha i psihičkog zdravlja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 350 studenata druge i treće godine (169 muških i 181 ženskih sudionika). Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Upitnik akademske samoregulacije (Self Regulation Questionnaire-Academic, SRQ-A, Ryan i Connell, 1989), Upitnik za samoprocjenu zdravstvenog statusa (SF-36 Health Survey, Ware i Sherbourne, 1992) te dvije mjere akademskog uspjeha (opći uspjeh s prethodne godine studija i ukupan broj nepoloženih ispita). Dobiveni rezultati govore u prilog teoriji samoodređenja (Deci i Ryan, 1985, 1991). Dobili smo pozitivnu povezanost između akademske samoregulacije i općeg uspjeha studenata. Studenti s većim stupnjem autonomne motivacije imali su bolji uspjeh od studenata s kontroliranom motivacijom. Također smo dobili negativnu povezanost između akademske samoregulacije i broja nepoloženih ispita. Studenti s većim stupnjem autonomne motivacije imali su manji broj nepoloženih ispita za razliku od studenata s kontroliranom motivacijom. Dobivena je i pozitivna povezanost između stupnja relativne autonomije i psihičkog i općeg zdravlja. Studenti koji su autonomno motivirani izvještavali su o boljem psihičkom i općem zdravlju, za razliku od studenata s kontroliranom motivacijom.
Stati na stranu medija znači priznati im zrelost, poduprijeti njihovu
slobodu i profesionalne standarde u situaciji hipertrofiranih aspiracija
mnogobrojnih kandidata, raznolikog stupnja relevantnosti ...i uglavnom
ograničenih resursa za neposredno komuniciranje s biračima, uz opasnost
otežavanja samoprezentacije autsajdera, koji ne mogu izdržati procjenu
vrijednosti vijesti. Naše promatranje tiskanih medija i pristranost visokog
intenziteta uočena u sva tri slučaja, upućuju na oprez. Koliko god izgledao
privlačno za ljude u medijima i oko njih ovaj pristup je podvojen, jer se iza
zauzimanja za profesionalne standarde izvještavanja može kriti i nastojanje
okoštalih i već pozicioniranih političkih subjekata da očuvaju politički status
quo i zapriječi pristup novim političkim sudionicima koji bi mogli donijeti
promjene. To je naročito moguće u zemljama u kojima još uvijek nije
završen proces tranzicije u demokratsko društvo, pa ni proces razvijanja
niza političkih raznolikosti.
Cilj istraživanja provedenih na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima tijekom 2003.-2005. godine bio je utvrditi utjecaj gustoće sjetve i gnojidbe dušikom na samoregulaciju sklopa, ...odnos ženskih i muških biljaka i morfološka svojstva industrijske konoplje uzgajane primarno za vlakno. U pokusu je korištena mađarska sorta Kompolti. Istraživane su tri gustoće sjetve (100, 200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i četiri razine gnojidbe dušikom (0, 60, 120 i 180 kg N/ha). Postavljanje pokusa izvedeno je po split-blok metodi u pet ponavljanja. U sve tri godine istraživanja gustoća sjetve, gnojidba dušikom kao i njihova interakcija značajno su utjecali na sva istraživana svojstva. Povećanjem gustoće sjetve kao i povećanjem količine dušika u gnojidbi statistički značajno se povećao broj propalih biljaka u usjevu. U usjevu konoplje u sve tri godine istraživanja utvrđen je veći udio ženskih biljaka u odnosu na muške (57:43, 61:39, 57:43). Veća gustoća sjetve i veće količine dušika rezultirale su većim udjelom ženskih biljaka. Gustoća sjetve, gnojidba dušikom i njihova interakcija značajno su utjecali na sva istraživana morfološka svojstva. Gušća sjetva (200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i gnojidba s manjim količinama dušika (maks 60 kg/ha) pogodni su pri uzgoju konoplje za vlakno budući da rezultiraju optimalnom debljinom stabljike i zadovoljavajućom visinom, tehničkom dužinom te dužinom internodija.
Ne smije biti sporna nužnost samoregulacije novinarske profesije na državnoj
razini zato što se njome odgovornost za etičnost javnih objava prebacuje na struku i
sprječavaju se različiti oblici ...cenzure i sudski progoni sa zatvorskim kaznama. Takav
pristup već postoji i dobro funkcionira u mnogim demokratski razvijenim zemljama,
posebno onima u Sjevernoj Europi, pa bi njemu trebalo težiti i u tranzicijskim
društvima. No, samoregulacija samo na državnoj razini ne može biti dovoljna zato što
bilo koji njezin oblik, poput Vijeća za medije i(li) sličnih rješenja, ne može stići pratiti sve
što mediji objavljuju, pa niti utjecati na povišenje etičke razine javnih objava, osim u
ograničenom broju ekstremnih slučajeva. Zato je nužna samoregulacija novinarske
profesije na temeljnoj razini, u glasilima, neovisno o tome radi li se o globalno
dostupnim novim medijima, nacionalnim, regionalnim ili lokalnim glasilima. Nju bi
država morala propisati zakonom kao obvezu kako je vlasnici medija ne bi izbjegavali, a
provodili bi je povjerenici za etičnost unutar glasila i među novinarima i urednicima s
analitičkim, ali i preventivnim, obrazovnim zadacima.
U središtu istraživačkog zanimanja ovog rada bilo je određivanje relativnih doprinosa osobina ličnosti i tehnika samoregulacije raspoloženja u objašnjavanju ukupne varijance raspoloženja. S tom ...namjerom najprije su utvrđene komponente raspoloženja, tehnike samoregulacije raspoloženja, te su analizirane njihove međusobne povezanosti, kao i odnosi s osobinama ličnosti. Utvrđeno je postojanje značajne negativne korelacije neuroticizma i pozitivne korelacije ekstraverzije s pozitivnim raspoloženjima, te postojanje pozitivne korelacije neuroticizma i negativne korelacije ekstraverzije s negativnim raspoloženjima. Dobiveni rezultati su također uputili na blagu tendenciju povezanosti negativnih raspoloženja s neučinkovitim tehnikama afektivne regulacije, te pozitivnih raspoloženja s učinkovitim tehnikama. Osobine ličnosti, u usporedbi s tehnikama regulacije raspoloženja, pokazale su se kao neusporedivo bolji prediktori raspoloženja. Zaključeno je kako rezultati provedenog istraživanja dobrim dijelom govore u prilog autorima koji zastupaju dispozicijski (strukturalni) pristup objašnjenju uloge osobina ličnosti u predikciji raspoloženja pojedinca.
Pojam shen 身, koji označava osobu u svim fiziološkim, psihološkim i sociološkim aspektima, važan je pojam kineske filozofije. Koja je narav shena i posljedično kako održavati, regulirati i ...kultivirati vlastito tijelo/sebstvo/osobu, tj. shen, jedno je od vodećih filozofskih problema u Kini. U ovome članku ispituje se način na koji je ovaj problem razmatran u 22. poglavlju, »Tong guo shen« 通國身 (»Povezivanje države i tijela«), važnog filozofijskoga kompendija Chunqiu fanlu 春秋繁露 koji se tradicionalno pripisivao Dong Zhongshuu 董仲舒 (c. 179.–104. pr. Kr.). Prateći i proširujući istraživanja Sare Queen, koja je sugerirala da su neka poglavlja cjeline kojoj pripada “Tong guo shen” obilježena sinkretističkim pristupom te su bliska tehnikama unutarnje kultivacije, u ovom se radu posebno istražuje sinkretizam u pojmu samoregulacije u navedenom poglavlju. Ispituju se temeljni principi, vrijednosti i ideje samoregulacije u kontekstu ranijih izvora Chunqiu fanlu. Iščitavanjem tekstova i dokumenata nastalih od Razdoblja proljeća i jeseni do kraja dinastije Istočni Han, članak rekonstruira ideju samoregulacije kroz međusobno potkrjepljujuće filološke i filozofske analize. Namjera je ovog istraživanja doprinijeti akademskom razumijevanju pojma samoregulacije u kineskoj filozofiji kao i prirodi teksta Chunqiu fanlu.
