Tematika trgovanja ljudima podrazumijeva bavljenje jednim od najvećih globalnih problema današnjice. U radu je napravljena analiza kaznenog djela trgovanja ljudima kao jednog od najtežih oblika ...kršenja ljudskih prava kroz detaljnu kriminalističku obradu i tijek samoga postupka. Empirijski dio rada oslanja se na kvalitativnu istraživačku metodu studije slučaja "case study", a kao izvor podataka korišteni su spisi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu. Prezentiran je sam način počinjenja kaznenog djela, podnošenje kaznene prijave te kazneni progon. Cilj istraživanja bio je dati odgovor na pitanja vezana uz trgovanje ljudima te primjenu kaznenog progona protiv onih koji su uključeni u trgovanje ljudima. Kroz analizu konkretnog slučaja nastojalo se doći do profila žrtava trgovine ljudima, utvrditi razloge trgovanja ljudima i kojim metodama se trgovci ljudima koriste te njihovu povezanost na međunarodnoj razini. Statistički gledano, na području Republike Hrvatske identificiran je mali broj žrtava trgovine ljudima, koje su uglavnom iskorištavane za ilegalni rad ili za pružanje seksualnih usluga, no tamna brojka zasigurno je daleko veća. Zbog malog broja dostupnih sudskih predmeta, u radu je analiziran slučaj koji sadrži transnacionalne elemente ovoga kaznenog djela. Unatoč starosti predmeta i činjenici da je otvoren 2004. (i pravomoćno okončan 2015. godine), po svojim karakteristikama analizirani slučaj prikazuje tipična obilježja reprezentativna za ovo kazneno djelo.
The topic of human trafficking implies dealing with one of the biggest global problems of today. The paper analyzes the criminal offense of trafficking in human beings as one of the most serious forms of human rights violations through detailed criminal processing and the course of the proceedings. The empirical part of the paper relies on a qualitative research method of case study, and as a source of data the files of the Municipal Criminal Court in Zagreb were used. The manner of committing the criminal offense, filing a criminal report and criminal prosecution were presented. The aim of the research was to answer questions related to human trafficking and the application of criminal prosecution against those involved in human trafficking. The analysis of the specific case sought to obtain a profile of victims of trafficking, to determine the reasons for trafficking and the methods used by traffickers and their connection at the international level. Statistically, in the territory of the Republic of Croatia, a small number of victims of human trafficking have been identified, who were mainly exploited for illegal work or for the provision of sexual services, but the dark number is certainly far higher. Due to the small number of available court cases, the paper analyzes a case that contains transnational elements of this criminal offense. Despite the age of the case and the fact that it was opened in 2004 (and finalized in 2015), the analyzed case shows typical features representative of this criminal offense.
Autorica u radu nastoji dati kratki pregled razvoja probacijskog sustava u Republici Hrvatskoj te uloge probacijske službe u izvršavanju alternativnih sankcija i mjera. Cilj je ovoga rada kroz prikaz ...pravnog okvira i dosadašnje prakse izricanja i provođenja suvremenih alternativa kaznama, ukazati na njihovu korisnost i pragmatičnost kao najadekvatnijih mjera za određene kategorije kaznenih djela, odnosno određene kategorije počinitelja. Autorica elaborira o pojmovnom određenju alternativnih sankcija i probacije te iznosi njihova diferencijalna poimanja i temeljne postavke. U pogledu regulacije i uređenja alternativnih sankcija i mjera doneseni su brojni dokumenti na međunarodnoj i regionalnoj razini, a koji su poticajno djelovali na zakonodavca u pogledu reforme našeg kaznenopravnog sustava. Prizma organizacijske strukture probacijske službe u RH te probacijskih poslova po pojedinima fazama kaznenog postupka nedvojbeno ukazuje na to da se RH opredijelila za rehabilitacijski pristup u načinu izvršenja sankcija s naglaskom na humanizaciju u pristupu kažnjavanja. Autorica razmatra vrste alternativnih sankcija (u širem smislu) u Republici Hrvatskoj. Rad za opće dobro nametnuo se kao najzastupljeniji od svih probacijskih poslova i zbog toga mu je u radu posvećeno najviše pozornosti. Trend porasta izrade izvješća probacijskih ureda, po zahtjevu suca izvršenja upućuje na rastuće povjerenje sudova u probacijsku službu što je samo jedan od aspekta pokazatelja uspješnosti prakse izricanja i provođenja alternativnih sankcija i mjera. U konačnici autorica daje svoja promišljanja o probacijskom sustavu de lege lata i de lege ferenda.
Istraživanje izricanja i provođenja alternativnih sankcija i mjera utemeljeno je na podacima Državnog zavoda za statistiku, Izvješća Državnog odvjetništva RH, Izvješća Glavnog državnog odvjetnika RH te Izvješća o radu probacijske službe.
U ovom se radu, u svjetlu Direktive ECN+, analizira članak 65.a Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, uveden novelom tog propisa iz 2021. godine. Riječ je o odredbi čiji je cilj osigurati zaštitu ...fizičkih osoba, zaposlenika poduzetnika-pokajnika, od sankcija koje bi im mogle biti izrečene u vezi s njihovim sudjelovanjem u kartelu na koji se odnosi prijava za osloboðenje od novčane kazne. Smatra se da bi, ako takva zaštita ne bi postojala, bilo ugroženo korištenje institutom pokajništva, koji na razini Unije, ali i u pojedinim državama članicama, osigurava visoku razinu borbe protiv kartela. U radu se problematizira pitanje zaštite fizičkih osoba od upravnopravnih i kaznenopravnih sankcija u kontekstu hrvatskog prava tržišnog natjecanja, pri čemu se upozorava na odreðeni raskorak izmeðu hrvatskog sustava zaštite tržišnog natjecanja de lege lata i načina na koji je u članku 65.a Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja transponiran članak 23. Direktive ECN+.
Cilj rada je ponuditi pregled znanstvenih saznanja o elektronickom nadzoru kao mjeri i/ili sankciji poznatoj u svijetu od osamdesetih godina proslog stoljeca, te kreirati smjernice za razvoj i ...provodenje ove sankcije u Republici Hrvatskoj. Elektronicki nadzor je naisao na siroku primjenu u praksi zemalja diljem svijeta. Opca prihvacenost elektronickog nadzora je rezultat nastojanja reduciranja zatvorske populacije i smanjenja visokih troskova vezanih uz iste.U Republici Hrvatskoj, prema dostupnoj literaturi, uocen je nedostatak interesa za ovu problematiku. Znanstveni i strucni interes usmjeren je na funkcioniranje sustava probacije, ali se tema elektronickog nadzora u sklopu navedenog sustava spominje iznimno i uglavnom u kontekstu problematiziranja cjelokupnog sustava probacije. Nedostatni su znanstveni i strucni radovi o ovoj, vrlo vaznoj temi, osobito za podrucje Republike Hrvatske koja je na pragu uvodenja ove alternativne sankcije.Planiranje i uvodenje elektronickog nadzora u RH cini dio reforme hrvatskog kaznenopravnog sustava pa je od velike vaznosti, temeljem saznanja i iskustava strane prakse, stjecanje uvida u preduvjete nuzne za planiranje i uvodenje elektronickog nadzora u hrvatski kaznenopravni sustav. English version page 51
Full text
Available for:
NUK, ODKLJ, PRFLJ, UL, UM, UPUK
Politika sprečavanja činjenja kaznenih djela, a poglavito korupcijskih djela u koje spada i davanje mita kao tipično takvo djelo, od izuzetne je važnosti za svaki uređeni pravni sustav. Središnji dio ...te politike predstavlja kaznenopravna politika. O uspješnosti te politike umnogome ovisi cjelokupan politički i gospodarski razvoj svake pojedine zemlje. U prilog znanstvenoj raspravi, a s ciljem da bi domaća kaznena politika suzbijanja korupcijskih kaznenih djela bila što učinkovitija, u radu se analizira kazneno zakonodavstvo Republike Italije s obzirom na pitanje aktivnog podmićivanja kao jednog od temeljnih oblika koruptivnog ponašanja. Prikazujući komparativno uređenje talijanskog kaznenog sustava, koji, kao i hrvatski, pripada europskim kontinentalnim kaznenim pravnim sustavima, autor će se osvrnuti na temeljne sličnosti i razlike pravnog uređenja aktivnog podmićivanja u Republici Italiji u odnosu na domaći pravni sustav.
Privacy prevent the commission of crimes, in particular corruption offenses which include bribery as typical of such an act, is of great importance for every regulated legal system. The centerpiece of this policy is a criminal policy. The success of this policy depends largely on the overall political and economic development of each country. In support of scientific, in order to keep domestic penal policy of combating corruption crimes more efficient, the paper analyzes the criminal law of the Italian Republic with regard to the question of active bribery as one of the main forms of corrupt conduct.
Displaying comparative arrangement of the Italian prison system, which, as well as Croatian, belongs to the European continental criminal law systems, the author turns to the basic similarities and differences between the legal regulation of active bribery in the Republic of Italy in relation to the domestic legal system.
This volume explores sanctions as instruments of coercive diplomacy, delving into a number of theoretical arguments and combining different perspectives from international law and international ...relations scholars and practitioners.
U radu autorica razmatra probleme s kojima se susreću profesionalni igrači i klubovi pri jednostranom raskidu ugovora bez opravdanog razloga s obzirom na sankcije koje se izriču onoj strani koja je ...dovela do takvog raskida ugovora. Situaciju usložnuje i čl. 17. FIFA-inog Pravilnika o statusu i transferima igrača koji ne daje zatvorenu listu kriterija temeljem kojih se spomenute sankcije izriču. Nakon analize i kritike slučajeva Webster, De Sanctis i Matuzalem Arbitražnog suda za sport te njihovog komentara s aspekta švicarskog prava, koje je Arbitražni sud za sport u spomenutim slučajevima držao mjerodavnim pravom, autorica zaključuje da postojeća situacija dovodi do pravne nesigurnosti. Zaključno nudi brojna rješenja de lege ferenda.
Pomaci učinjeni „ispuštanjem“ uvjetne osude kao kaznenopravne sankcije sui generis i potvrđivanjem kao modifikacije kazne, što u svojoj suštini ona i jest, te uvođenje novog instituta djelomične ...uvjetne osude bit će ideja vodilja ovog rada. Novim Kaznenim zakonom, donesenim krajem listopada 2011. godine, zakonodavac je za uvjetnu osudu predvidio novo mjesto u sustavu kaznenopravnih sankcija. Uvjetnu osudu zakonodavac tretira kao nesamostalnu kaznenopravnu sankciju, kao svojevrsnu modifikaciju kazne i važnu alternativu kratkotrajnim kaznama zatvora. Kad se u stranim zakonodavstvima koristi riječ „uvjetna“, ponajprije se misli na kaznu, čime se naš zakonodavac polagano usuglašava sa suvremenim kaznenim zakonodavstvima te napušta koncept uvjetne osude kao mjere upozorenja. Kriminalnopolitički opravdano, uveden je i novi koncept uvjetne osude, tzv. djelomična uvjetna osuda. Djelomična uvjetna osuda svakako je novina u našem kaznenom zakonodavstvu, međutim iz poredbenopravnog gledišta ne možemo je smatrati inovacijom u kaznenom pravu. Koncept djelomične uvjetne osude otprije je poznat u komparativnim zakonodavstvima, primjerice u zakonodavstvu Švicarske ili Austrije, po uzoru na koje je i preuzet. Krajnja nit vodilja ide prema tome da se uvođenjem novog instituta djelomične uvjetne osude proširi područje primjene, odnosno postigne fleksibilniji modus kaznenopravne reakcije u situacijama koje zahtijevaju primjenu nekog strožeg oblika uvjetne osude za „srednje teška“ kaznena djela.
Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima donesen je 15. srpnja 2003. godine, a stupio je na snagu dana 23. srpnja 2003. godine. Zbog poteškoća do kojih je dolazilo uslijed primjene tog ...Zakona u praksi, pristupilo se izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, pa su tako bile sveukupno tri izmjene i dopune, i to 2006., 2009. i 2011. godine. Sve te izmjene i dopune dovele su do smanjena protupravnih ponašanja na stadionima, a zadnjom izmjenom i dopunom iz 2011. godine uvedena su četiri kaznena djela – Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe, Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima, Uništavanje stvari ili imovine na športskim natjecanjima te Nepoštivanje mjera i zabrane. Kada su u pitanju kaznena djela učinjena na športskim natjecanjima važno je spomenuti i dvije mjere opreza propisane Zakonom o kaznenom postupku (zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja te obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu) kojima se počiniteljima takvih kaznenih djela može, prije ili tijekom kaznenog postupka, zabraniti prisustvovanje određenim športskim natjecanjima uz obvezu da se u vrijeme tih športskih događanja počinitelji javljaju npr. u policijsku postaju nadležnu za područje njihovog prebivališta ili boravišta.
Recentna znanstvena istraživanja pokazuju kako se proces sazrijevanja ličnosti mlade osobe u modernom društvu sve više produljuje i završava tek negdje oko sredine 20-ih godina života. Taj proces ...nije jednoličan te je zato teško jednoznačno odrediti formalnu dobnu granicu kaznenopravne odgovornosti u kronološkoj dobi. Upravo zato moderna kaznena zakonodavstva poznaju kategoriju mlađih punoljetnika kao jednu vrstu prijelaza iz maloljetničkog u opće kazneno zakonodavstvo, koja obuhvaća u pravilu osobe od navršenih 18 do navršene 21 godine života. Pravni položaj mlađih punoljetnika u Hrvatskoj reguliran je odredbama Zakona o sudovima za mladež. Opće je pravilo da prema mlađim punoljetnicima vrijede odredbe općeg kaznenog zakonodavstva, a pod uvjetima iz čl. 105. ZSM-a i pojedine odredbe maloljetničkog kaznenog zakonodavstva. U radu se analizira materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnika u hrvatskom zakonodavstvu, a zatim daje prikaz poredbenopravnih rješenja nekih europskih zakonodavstava. U drugom dijelu rada prikazani su podaci o primjeni maloljetničkog pravau sudskoj praksi. Cilj je rada utvrditi na koji se način u praksi primjenjujuodredbe čl. 105. st. 1. ZSM-a, odnosno u kojoj se mjeri koriste mogućnostipredviđene ZSM-om u kaznenom postupku prema mlađim punoljetnicima. Iznose se zaključci o mogućnostima šire primjene maloljetničkog prava u domaćoj sudskoj praksi, ali ipak ne preširoke primjene, koja bi zamaglila granice maloljetništva i mlađeg punoljetništva, te se iznose neka rješenja de lege ferenda.
Recent scientific research shows that the process of a young person maturing in modern society is increasingly prolonged and ends only in their mid-20s. This process is not uniform and it is therefore difficult to unambiguously determine the formal age limit of criminal liability in terms of chronological age. This is why modern criminal legislations recognise the category of young adult as a type of transition from juvenile to general criminal legislation, which usually includes persons from 18 to 21 years of age. The legal status of young adults in Croatia is regulated by the provisions of the Juvenile Courts Act (JCA). The general rule is that the provisions of general criminal legislation are primarily valid for young adults, and, in the case of meeting the legal requirements of Art. 105 JCA, certain provisions of juvenile criminal legislation apply. The authors first analyse the substantive and procedural position of young adults in Croatian legislation, and then give an overview of the comparative legal solutions of some European legislation. The second part of the paper presents data on the application of juvenile law in court practice. The aim of the paper is to determine how the provisions of Art. 105 JCA apply to young adults, and to what extent the possibilities provided by the JCA are used in criminal proceedings against young adults. The authors conclude on the possibilities to apply more widely juvenile law in domestic court practice, but not so widely that the boundaries of juvenile age and young adulthood would blur. The authors present de lege ferenda solutions in relation to the application of certain procedural provisions.
Full text
Available for:
NUK, ODKLJ, PRFLJ, UL, UM, UPUK
PDF
