U zadnjim desetljećima znatno je porasla društveno-ekonomska važnost sektora civilnoga društva. Taj se sektor danas smatra jednim od preduvjeta društvenog i ekonomskog razvoja društva. Ipak, ...usporedbom s međunarodnim podacima, otkrivaju se osjetna odstupanja u razvoju i društveno-ekonomskoj važnosti sektora. Rad predstavlja tri moguće vrste mjerenja razvoja civilnoga društva, koje možemo opisati različitim indeksima civilnoga društva. Rezultati upućuju na pozitivnu povezanost alternativnih mjerenja razvoja civilnoga sektora, iako se snaga i značaj tih veza znatno razlikuje. Nadalje, sposobnost empirijskoga tumačenja odstupanja u razvoju civilnoga sektora interpretacijama teorijski uvjerljivih ekonomskih, političkih, društvenih i kulturnih varijabli ovisi o odabiru načina mjerenja razvoja civilnoga društva. No čini se da empirijski rezultati upućuju na to da su upravo razlike u kulturnoj fragmentaciji i bogatstvu društva relevantni čimbenici bez obzira na razmatrani indeks civilnoga društva.
This paper empirically investigates various factors affecting variations in the size of the non-profit sector by using cross-country data in the sample of selected countries. Namely, the available ...data on sector employment (workforce) indicate substantial variations in the size of the sector among countries, although certain problems exist with the measurement of the sector size, whicha are mostly related to its diversity. The existing literature can provide several theories, hypotheses and concepts that could potentially help to explain those diff erences; the outcome of those approaches is the extrapolation of various demand and supply side factors that aff ect cross-country differences in the size of the sector. The exploratory approach taken in the paper is focused on combining the eff ect of those factors for the purpose of their empirical verification. The results indicate that supply side factors tend to be more important in explaining differences in the size of the sector among countries.
This paper empirically investigates various factors affecting variations in the size of the non-profit sector by using cross-country data in the sample of selected countries. Namely, the available ...data on sector employment (workforce) indicate substantial variations in the size of the sector among countries, although certain problems exist with the measurement of the sector size, whicha are mostly related to its diversity. The existing literature can provide several theories, hypotheses and concepts that could potentially help to explain those differences; the outcome of those approaches is the extrapolation of various demand and supply side factors that affect cross-country differences in the size of the sector. The exploratory approach taken in the paper is focused on combining the effect of those factors for the purpose of their empirical verification. The results indicate that supply side factors tend to be more important in explaining differences in the size of the sector among countries.
Neprofitni je sektor vrlo raznolik i sastoji se od organizacija koje služe nekom zajedničkom cilju. Aktivnosti toga sektora primarno se temelje na idejama individualizma i zajedništva, što je i ...određena vrsta tehničke različitosti od vladinog odnosno javnog sektora. Neprofitni se sektor pojavio zbog nekoliko potencijalnih razloga, no kao najvažniji razlozi u literaturi se navode neuspjeh i tržišta i države da građanima pruže određene proizvode i usluge, zatim pojava zajedništva i osobne slobode u modernim društvima te povećana potreba za solidarnošću među ljudima. U osnovi, razvoj neprofitnog sektora posljedica je razvoja demokracije i kapitalizma. Podaci upućuju na značajan porast
društveno-ekonomske važnosti neprofitnog sektora zadnjih Desetljeća. Međutim, postoje značajne razlike u veličini neprofitnog sektora među zemljama. Stoga se rad bavi empirijskim istraživanjem potencijalnih čimbenika koji utječu na te razlike. Glavni pristupi koje se istražuje u empirijskoj studiji su razlika ponude i potražnje, teorija ovisnosti o sredstvima, teorija međuovisnosti i teorije neuspjeha. Eksplanatorne varijable korištene pri analizi višestruke regresije objašnjavaju gotovo tri četvrtine razlika u veličini neprofitnog sektora među 38 zemalja iz uzorka. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika ima najveću vrijednost za objašnjenje u modelu, sugerirajući da je raspoloživost sredstava, koja se izvodi iz bogatstva pojedinog društva, najvažniji čimbenik za objašnjavanje razlika u veličini neprofitnog sektora među zemljama. Očito je da su čimbenici koji djeluju na strani ponude važniji za objašnjavanje veličine sektora u pojedinim zemljama od onih koji djeluju na strani potražnje.
PDF
