This study investigated gender differences in the accuracy and speed of recognition of facial expressions of sadness, anger, and fear in male and female models showing these emotions. According to ...the fitness threat hypothesis, females should be faster and more accurate in recognising emotional facial expressions of fear and sadness, whereas males should be faster and more accurate in recognising anger. According to the evolutionary opponent’s emotion recognition, male observers should be more efficient in recognising emotions presented by male models, and female observers in recognising emotions presented by female models. The facial expression recognition task included 210 colour images from the Karolinska Directed Emotional Faces (KDEF) database. The sample consisted of university students (29 male and 29 female). Testing was conducted individually, and efficiency measured with accuracy and speed of recognition (reaction time). The results showed that females were faster than males in recognizing all three facial expressions. They were also more accurate in recognizing fear, whereas there were no gender differences in accurate recognition of sadness and anger. No significant interactions were found between model and observer gender on either measure (accuracy and speed of recognition). However, all three emotional expressions were recognised more accurately, but not faster, when the model was female. The gender-specific pattern in facial expression recognition found in this study does not completely corroborate the fitness threat hypothesis.
Prema rezultatima prethodnih istraživanja, matematička anksioznost je važna odrednica nižeg postignuća iz matematike među srednjoškolcima. Iako matematička anksioznost utječe na oba spola, neki ...nalazi govore da su djevojke sklonije njezinom pokazivanju, ali ne objašnjavaju kako doprinos različitih dimenzija anksioznosti ovisi o interakciji spola učenika i manifestacija motivacije za učenje matematike. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati učinak spola između matematičke anksioznosti i matematičkoga postignuća posredovanih motivacijom za učenje matematike kod srednjoškolaca. Uzorak je činilo 514 srednjoškolaca iz Srbije (45,3 % učenika), u dobi od 15 do 19 godina. Instrumenti koji su korišteni u istraživanju bili su Upitnik matematičke anksioznosti i Ljestvica motivacije za učenje matematike, dok je matematičko postignuće mjereno kao prosjek ocjena iz matematike na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine. Rezultati moderirane analize medijacije ukazali su na negativan doprinos matematičke anksioznosti postignuću kod oba spola, uz potpuno posredovanje zadovoljstva kod učenika i djelomičnim posredovanjem zadovoljstva i korisnosti kod učenica. Na temelju analize dobivenih rezultata može se zaključiti da je nužno primijeniti različite strategije motivacije za prevladavanje matematičke anksioznosti, što ovisi o spolu učenika.
I mozak ima spol Malnar, Daniela; Arbanas, Juraj; Tkalčić, Mladenka
Medicina fluminensis,
12/2015, Volume:
51, Issue:
4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Mozak je složen organ i različita morfologija mozga muškaraca i žena kontinuirana je tema koja izaziva velik interes. Nebrojeno puta postavili smo si pitanje zašto se djevojčice više vole igrati ...lutkama, a dječaci autima? Zašto žene i muškarci različito reagiraju u istim stresnim situacijama? Jesu li žene emotivnije od muškaraca? Psihološka istraživanja ponašanja, percepcije i pamćenja potvrđuju da zaista postoje očigledne razlike u funkcioniranju mozga žena i muškaraca. Te se razlike mogu pripisati utjecaju genetike, hormona i okoline. Muškarci i žene ne pokazuju razliku kad je u pitanju ispitivanje inteligencije, ali je činjenica da mnoge stvari rade drugačije i koriste različite dijelove mozga prilikom rješavanja problema. Spolne razlike u građi mozga mogu imati utjecaj na proces učenja, govora. Poznavanje spolnih razlika može biti korisno za postavljanje dijagnoza i liječenje nekih neuroloških bolesti. Mnoga istraživanja spolnih razlika, pogotovo istraživanja u području omjera sive i bijele tvari te veličine najveće komisure mozga, korpusa kalozuma, daju oprečne rezultate koji prvenstveno ovise o metodi istraživanja. No postoje područja mozga, poput hipotalamusa i pojedinih dijelova kore mozga, gdje je spolni dimorfizam vrlo jasno izražen i definiran. Ovaj rad je prikaz dosadašnjih istraživanja i utvrđenih morfoloških razlika mozga kod žena i muškaraca.
Oxalate: From the Environment to Kidney Stones Brzica, Hrvoje; Breljak, Davorka; Burckhardt, Birgitta C ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2013, Volume:
64, Issue:
4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Oxalate urolithiasis (nephrolithiasis) is the most frequent type of kidney stone disease. Epidemiological research has shown that urolithiasis is approximately twice as common in men as in women, but ...the underlying mechanism of this sex-related prevalence is unclear. Oxalate in the organism partially originate from food (exogenous oxalate) and largely as a metabolic end-product from numerous precursors generated mainly in the liver (endogenous oxalate). Oxalate concentrations in plasma and urine can be modified by various foodstuffs, which can interact in positively or negatively by affecting oxalate absorption, excretion, and/or its metabolic pathways. Oxalate is mostly removed from blood by kidneys and partially via bile and intestinal excretion. In the kidneys, after reaching certain conditions, such as high tubular concentration and damaged integrity of the tubule epithelium, oxalate can precipitate and initiate the formation of stones. Recent studies have indicated the importance of the SoLute Carrier 26 (SLC26) family of membrane transporters for handling oxalate. Two members of this family Sulfate Anion Transporter 1 (SAT-1; SLC26A1) and Chloride/Formate EXchanger (CFEX; SLC26A6) may contribute to oxalate transport in the intestine, liver, and kidneys. Malfunction or absence of SAT-1 or CFEX has been associated with hyperoxaluria and urolithiasis. However, numerous questions regarding their roles in oxalate transport in the respective organs and male-prevalent urolithiasis, as well as the role of sex hormones in the expression of these transporters at the level of mRNA and protein, still remain to be answered.
Oksalatna urolitijaza (nefrolitijaza) najučestaliji je tip bolesti bubrežnih kamenaca. Rezultati epidemioloških istraživanja pokazali su da je urolitijaza približno dvostruko učestalija u muškaraca nego u žena, ali osnovni mehanizam nastanka ove spolno-ovisne prevalencije nije razjašnjen. Oksalat u organizmu dijelom potječe iz hrane (egzogeni oksalat), a glavninom nastaje kao konačni produkt metabolizma raznih preteča u jetrima (endogeni oksalat). Na koncentraciju oksalata u plazmi i urinu utječu razne tvari iz hrane, koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na apsorpciju, metaboličke puteve i/ili izlučivanje oksalata. Oksalat se iz organizma izlučuje u manjem obimu putem žuči u crijevo, a glavninom bubrezima. U bubrezima, pri odgovarajućim uvjetima kao što su visoka koncentracija oksalata i oštećenje epitela bubrežnih kanalića, oksalat može precipitirati i time potaknuti stvaranje kamenaca. Rezultati novih istraživanja upućuju na važnost membranskih prijenosnika otopljenih tvari (SoLute Carriers) iz obitelji 26 (SLC26) za prijenos oksalata u specifičnim organima. Smatra se da dva člana ove obitelji: prijenosnik sulfatnog aniona (Sulfate Anion Transporter 1; SAT-1; SLC26A1) i izmjenjivač klora i mravlje kiseline (Chloride/Formate EXchanger; CFEX; SLC26A6), imaju značajnu ulogu u prijenosu oksalata u crijevima, jetrima i bubrezima; hiperoksalurija i nefrolitijaza utvrđeni su pri slaboj aktivnosti ili nedostatku SAT-1 i CFEX proteina. Međutim, još uvijek postoje brojne nejasnoće glede prijenosa oksalata u navedenim organima, mehanizma nastanka spolnih razlika u nefrolitijazi i utjecaja spolnih hormona na ekspresiju proteina i mRNA za navedene prijenosnike.
Prirodnim su se odabirom razvili različiti psihološki mehanizmi koji su našim precima olakšavali preživljavanje i reprodukciju. Jedan je od tih mehanizama i ljubomora, čija je funkcija zadržavanje ...partnera. Evolucijski psiholozi pretpostavljaju da je sigurnost u očinstvo jedan od najvažnijih problema s kojim su se susretali muški preci. Zbog toga su muškarci osjetljiviji na seksualnu nevjeru partnerice. S druge strane, žene su izložene većem riziku da će ih muškarci napustiti zbog čega one gube njihove resurse. Stoga su žene osjetljivije na emocionalnu nevjeru. Međutim, još uvijek postoje teorijske nesuglasice u istraživanjima razlika u ljubomori među spolovima. Jedna je od njih vezana uz tzv. hipotezu uvjerenja, prema kojoj je stav o međuzavisnosti nevjera medijator varijabla. Stoga je cilj ovoga istraživanja, u kojem su sudjelovala 104 sudionika, bio ispitati jesu li razlike u ljubomori kod muškaraca i žena u skladu s postavkama evolucijske hipoteze i hipoteze uvjerenja.
Korištena je metoda prisilnog izbora tijekom koje sudionici odabiru seksualnu ili emocionalnu nevjeru kao onu koja izaziva veći stupanj ljubomore te onu koju bi prije oprostili nevjernom partneru. Uz to, prikupljeni su podaci o stavovima sudionika o međuzavisnosti nevjera.
Dobiveni rezultati pokazuju da su žene ljubomornije na emocionalnu dok su muškarci ljubomorniji na seksualnu nevjeru. Utvrđeno je da je spol jedini značajan prediktor ljubomore. Međutim, rezultati dobiveni ispitivanjem opraštanja nevjere ne potvrđuju evolucijsku hipotezu. Prediktor je opraštanja nevjere stav sudionika o međuzavisnosti nevjere, što navodi na zaključak da su u osnovi ljubomore i oprosta nevjere različiti mehanizmi.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
U novije vrijeme istrazivaci isticu potrebu za razlikovanjem popularnosti adolescenata definirane afektivnom sociometrijom od tzv. percipirane popularnosti. Odredivanje percipirane popularnosti ...provodi se prosudbenom sociometrijom, u kojoj se od pojedinca trazi izravna procjena popularnosti ostalih clanova odredene grupe. Dok o prediktorima i korelatima konvencionalne sociometrijske popularnosti postoje brojna istrazivanja, cinitelji povezani s percipiranom popularnosti slabo su istrazeni. Stoga je cilj ovog istrazivanja bio utvrditi povezanost percipirane popularnosti sa spolom procjenjivaca i procjenjivane osobe te usamljenoscu u ranoj adolescenciji. U istrazivanju je sudjelovalo 290 ucenika sestih i sedmih razreda osnovne skole. Podaci su prikupljeni Sociometrijskim upitnikom percipirane popularnosti i UCLA skalom usamljenosti (Verzija 3). Pokazalo se da mladici procjenjuju druge mladice popularnijima nego djevojke, a djevojke procjenjuju druge djevojke popularnijima nego mladice. Takva spolna pristranost puno je izrazenija u skupini mladica. Nisko popularni ucenici obaju spolova bili su usamljeniji od srednjepopularnih i visokopopularnih ucenika, a izmedu srednjepopularnih i visokopopularnih nije bilo razlike u usamljenosti. Spol se nije pokazao moderatorom odnosa izmedu percipirane popularnosti i usamljenosti. Dobiveni rezultati mogu pomoci u prevenciji emocionalnih i ponasajnih problema povezanih s poteskocama u meduljudskim odnosima. Kljucne rijeci: percipirana popularnost, rana adolescencija, spolne razlike, usamljenost Vanja Putarek, Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, I. Lucica 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska. E-mail: vputarek@ffzg.hr
Oksalat – od okoliša do bubrežnih kamenaca Brzica, Hrvoje; Breljak, Davorka; Burckhardt, Birgitta C ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2013, Volume:
64, Issue:
4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Oksalatna urolitijaza (nefrolitijaza) najučestaliji je tip bolesti bubrežnih kamenaca. Rezultati epidemioloških istraživanja pokazali su da je urolitijaza približno dvostruko učestalija u muškaraca ...nego u žena, ali osnovni mehanizam nastanka ove spolno-ovisne prevalencije nije razjašnjen. Oksalat u organizmu dijelom potječe iz hrane (egzogeni oksalat), a glavninom nastaje kao konačni produkt metabolizma raznih preteča u jetrima (endogeni oksalat). Na koncentraciju oksalata u plazmi i urinu utječu razne tvari iz hrane, koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na apsorpciju, metaboličke puteve i/ili izlučivanje oksalata. Oksalat se iz organizma izlučuje u manjem obimu putem žuči u crijevo, a glavninom bubrezima. U bubrezima, pri odgovarajućim uvjetima kao što su visoka koncentracija oksalata i oštećenje epitela bubrežnih kanalića, oksalat može precipitirati i time potaknuti stvaranje kamenaca. Rezultati novih istraživanja upućuju na važnost membranskih prijenosnika otopljenih tvari (SoLute Carriers) iz obitelji 26 (SLC26) za prijenos oksalata u specifičnim organima. Smatra se da dva člana ove obitelji: prijenosnik sulfatnog aniona (Sulfate Anion Transporter 1; SAT-1; SLC26A1) i izmjenjivač klora i mravlje kiseline (Chloride/Formate EXchanger; CFEX; SLC26A6), imaju značajnu ulogu u prijenosu oksalata u crijevima, jetrima i bubrezima; hiperoksalurija i nefrolitijaza utvrđeni su pri slaboj aktivnosti ili nedostatku SAT-1 i CFEX proteina. Međutim, još uvijek postoje brojne nejasnoće glede prijenosa oksalata u navedenim organima, mehanizma nastanka spolnih razlika u nefrolitijazi i utjecaja spolnih hormona na ekspresiju proteina i mRNA za navedene prijenosnike.
Different psychological mechanisms, as products of natural selection, facilitated survival and reproduction of human species. One of those mechanisms is jealousy which has a function of mate ...guarding. According to evolutionary psychologists, the most important problem our male ancestors faced was paternity certainty. Consequently, men are more sensitive to sexual infidelity. On the other hand, women are at a greater risk of losing man's resources. Consequently, they are more sensitive to emotional infidelity. But, there are still some theoretical dissidences in investigating sex differences in jealousy. The relation between sex and jealousy could be mediated by subjects' beliefs about infidelity interdependency. Hence, the aim of this study, in which 104 subjects took part, was to investigate whether sex differences in jealousy could be explained by the evolutionary or belief hypothesis. During the forced choice method, participants were selecting one type of infidelity which elicits more jealousy, as well as the type of infidelity which they would forgive their unfaithful partner. Moreover, subjects answered questions concerning their attitudes toward the infidelity interdependency. Results show that women are more jealous to emotional infidelity, whereas men are more jealous to sexual infidelity. Moreover, sex is the only predictor of jealousy. Contrary, predictors of forgiveness are participants' attitudes toward infidelity interdependency which leads to conclusion that jealousy and forgiveness are governed by different mechanisms. PUBLICATION ABSTRACT
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Posljednjih nekoliko godina sve se više prepoznaje potreba sustavnih istraživanja fenomena vršnjačkog nasilja u hrvatskim školama i njegovih različitih manifestacija vezanih uz socio-demografska ...obilježja počinitelja i žrtve. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učestalost pojedinih oblika vršnjačkog zlostavljanja u dvije točke mjerenja, na početku i nakon prve godine provedbe intervencijskog programa. Ispitivanje je provedeno u 11 osnovnih škola u različitim dijelovima Hrvatske. Pokazalo se da su dječaci češći počinitelji vršnjačkog nasilja u oba mjerenja. U prvom mjerenju postoje očekivane spolne razlike u obrascu izloženosti pojedinim vrstama nasilja, prema kojima su djevojčice više izložene različitim oblicima socijalne izolacije i relacijske agresije. Utvrđeno je da učenici u drugom mjerenju znatno češće izjavljuju da su bili nasilni ili žrtve nasilja jednom ili dvaput u odnosu na prvo mjerenje, dok je broj onih koji nisu bili ni nasilnici niti žrtve manji. Spolne razlike u drugom mjerenju nisu utvrđene. Također, učenici u drugom mjerenju rjeđe navode neke oblike nasilja poput prijetnji, uzimanja i uništavanja stvari, fizičke agresije, laganja, i širenja glasina, te izrugivanja. Ove razlike se mogu pripisati povećanoj senzibilizaciji na različite oblike nasilja nastaloj tijekom provedbe intervencijskog programa, što dovodi do njihovog jasnijeg prepoznavanja, ali i učinkovitijeg suzbijanja.
U radu se raspravlja o organizirajućim i aktivirajućim učincima spolnih hormona te o njihovu utjecaju na kognitivno funkcioniranje. Dosadašnja su istraživanja pokazala spolne razlike u nekim ...specifičnim kognitivnim sposobnostima. Žene su u prosjeku bolje u verbalnoj fl uentnosti, perceptivnoj brzini i točnosti, kao i finijoj motorici, dok su muškarci u prosjeku bolji u prostornim i matematičkim sposobnostima. Ove razlike u kognitivnom funkcioniranju dovode se u vezu s izlaganjem mozga fetusa različitim razinama spolnih hormona tijekom prenatalnog života. Studije na skupinama rođenim s genskim poremećajima, kao što su sindrom neosjetljivosti na androgene, kongenitalna adrenalna hiperplazija i Turnerov sindrom također upućuju na organizirajuće učinke spolnih hormona na kognitivno funkcioniranje.
Nadalje, dosadašnja istraživanja pokazuju da povišene razine ženskih spolnih hormona u kasnoj folikularnoj i/ili lutealnoj fazi menstrualnog ciklusa potenciraju tipičan ženski kognitivni obrazac funkcioniranja, koji karakterizira veća učinkovitost u zadacima koje u prosjeku bolje rješavaju žene. Niske pak razine ovih hormona, koje karakteriziraju menstrualnu fazu ciklusa, potenciraju tipičan muški obrazac funkcioniranja, koji uključuje bolju učinkovitost u zadacima koje u prosjeku bolje rješavaju muškarci.
U radu se također raspravlja o metodološkim razlikama u dosadašnjim istraživanjima organizirajućih i aktivirajućih učinaka spolnih hormona na kognitivno funkcioniranje, kao i o smjernicama za buduća istraživanja.
PDF
