The article investigates representations of sexual violence in cinema of the independent Slovenia, drawing on the psychoanalytic cinema apparatus theory of the spectatorial gaze, which is constituted ...as masculine and condones sexual violence. We believe the national institution for financing of film production, the Slovenian Film Fund (1994-2010), functions as a gatekeeper that indirectly influences the content of the films that are made, while cinema itself functions as an ideological state apparatus. Analysis of the film texts shows the ubiquitous motives of rape and sexual violence against women in the cinema of the independent Slovenia function as punishment for promiscuity or other ways of disrespecting the patriarchal order.
U članku je opisano kriminalističko istraživanje serijskog počinjenja kaznenog djela silovanja. Opisani su istiniti događaji iz prakse Policijske uprave zagrebačke, ali su zbog zaštite žrtava ...kaznenog djela, iz članka izostavljeni identifikacijski podaci sudionika događaja i podaci iz kojih bi se moglo zaključiti o njima. U članku su, uz prikazane mjere i radnje poduzete radi identifikacije serijskog silovatelja, prikazane i posljedice tog kaznenog djela na jednu od žrtava.
Praksa fizičke kastracije bila je tijekom povijesti redovita
mjera kažnjavanja spolnih prijestupnika, osobito silovatelja. Ta
sigurnosna mjera vraća se u modernom zakonodavstvu u obliku
kemijske ...kastracije. Opravdava se motivima društvenoga dobra,
sigurnošću građana i rehabilitacijom počinitelja spolnoga nasilja,
a javno se želi prezentirati više kao tretman negoli stvarna kazna.
Članak propituje etičku prihvatljivost tretmana kastracijom
spolno nasilnih osoba. Nakon kratkog osvrta o kažnjavanju silovatelja
tijekom povijesti u prvom dijelu, te prezentacije kršćanskog stava
o različitim oblicima kastracije, posebice kažnjavajućoj i terapeutskoj
kastraciji u drugom dijelu, autor u trećem dijelu svoga rada donosi
osnovne informacije o kemijskoj kastraciji. Temeljem činjenice da
kemijska kastracija može zaista imati obličje i tretmana i kazne,
u četvrtom etičkom dijelu odvojeno analizira, s ciljem izbjegavanja
stanovite konfuzije, njezinu valenciju u dva različita konteksta
u kojima se najčešće promišlja i primjenjuje. U čisto medicinskomoralnom
kontekstu pita se je li terapeutsko načelo kadro opravdati
uporabu kemijske kastracije za specifičnu skupinu spolno nasilnih
osoba i pod kojim uvjetima, a u kaznenopravnom kontekstu etički
vrednuje prisilnu i dragovoljnu kastraciju, analizirajući posebno
važno pitanje informiranog i slobodnog pristanka.
Budući da postoji realna opasnost da kemijska kastracija
postane s vremenom redovita mjera u „tretiranju“ svih počinitelja
spolnoga nasilja, autor u petom dijelu iznosi temeljne razloge
neprimjerenosti i neopravdanosti takve mjere. Razlozi se tiču
dakako kemijske kastracije kao takve, ali još više ograničenoga i
nerijetko krivog razumijevanja fenomena spolnoga nasilja.
