Šećerna bolest je kronična, metabolička, progresivna bolest koja je poprimila pandemijske razmjere. Smatra se da 10,5% svjetskog stanovništva boluje od šećerne bolesti, što predstavlja globalni ...izazov koji zahtijeva pozornost i kreativne strategije zdravstvenih sustava. Iako su makrovaskularne komplikacije i dalje prvi uzrok smrti u bolesnika sa šećernom bolešću, u radu su detaljno opisane dermatološke promjene u bolesnika sa šećernom bolešću, s posebnim naglaskom na ozbiljnost dijabetičkog stopala. Unutar sfere dermatoloških manifestacija detaljno su opisane specifične promjene kao što su acanthosis nigricans, dijabetička dermopatija i kseroza koje su karakteristične za osobe sa šećernom bolesti tipa 2. Analizirane su i druge manifestacije kao što su dijabetičke bule i vitiligo, koje se češće javljaju u osoba sa šećernom bolesti tipa 1. Poseban fokus je usmjeren prema bitnoj ulozi medicinske sestre u prepoznavanju promjena na koži u osoba sa šećernom bolešću. U tu svrhu, rad ističe važnost kontinuiranog obrazovanja bolesnika o preciznoj primjeni inzulina, dok istovremeno naglašava potrebu za redovitim sistematskim pregledima kože, osobito onih dijelova tijela koja nisu lako vidljiva bolesniku, poput stopala ili leđa. Medicinske sestre edukatori, osim što pružaju obrazovanje, poput liječnika preuzimaju odgovornost i demonstriraju vještine samopregleda ili zajedničkog pregleda manje vidljivih područja tijela tijekom konzultacija. Rad naglašava važnost interdisciplinarnog pristupa, aktivnog partnerstva između zdravstvenih djelatnika i osoba sa šećernom bolesti kako bi se promjene na vrijeme uočile, a ukoliko su već nastupile da se redovito prate kako bi se spriječio ili umanjio razvoj dermatoloških promjena.
Dijabetičko stopalo spada u najčešće komplikacije šećerne bolesti. U dijagnostici i liječenju aktivno bi trebali učestovati: liječnik opće medicine, internist dijabetolog, vaskulami kirurg, ...fizijatar, neurolog, bolesnik i članovi porodice. U ranoj fazi bolesti (bez ulceracija) dominiraju polineuropatske promjene koje bi trebao prepoznati svaki kliničar. Rano liječenje daje bolje rezultate, a i jeftinije je. U ljudi s tegobama u smislu tmjenja u stopalima, treba učiniti GUK i urin na šećer i aceton (ili bolje OGTT krivulju), jer se može raditi o novootkrivenom dijabetesu. Prilikom pregleda karakteristični su pandžasti prsti i "spuštene" metatarzalne kosti stopala. Prsti mogu biti edematozni (spontana venska simpatektomija). Koža je suha i topla zbog vazodilatacije i gubitka sudomotome aktivnosti (spontana arterijska simpatektomija). Radi eventulnog prepoznavanja periferne arterijske bolesti, ambulantno bi trebalo učiniti ultrazvuk arterija, što se inače primjenjuje u zapadnim zemljama. Džepni Doppler je jednostavan za primjenu, relativno jeftin i rukovanje njime ne zahtijeva posebnu edukaciju. Internist dijabetolog liječenjem dijabetesa na adekvatan način umnogome odgađa pojavu komplikacija od kojih su najčešće dijabetska nefropatija, retinopatija i kardiovaskularne bolesti. Potonje imaju redovno teži tijek i u mnogome utiču na skraćenje života bolesnika. Kirurško liječenje dijabetičkog stopala je višeznačno: a) u ranoj fazi ekscizija klavusa, odstranjivanje neinficiranih ulkusa uz resekciju glavica pojedinih metatarzalnih kostiju; b) u poodmakloj fazi - ekscizija nekrotičnih i upaljenih mekih tkiva, uz poštedne otvorene amputacije, sa ili bez stavljanja kožnih transplantata. U svrhu liječenja se primjenjuje hodni gips ili "cipela", u najnovije vrijeme izrađene od plastične pjene. Na osnovu angiološke procjene i angiografije, obično u ovoj fazi poduzimaju se operacije bypassa u svrhu spašavanja ekstremiteta; c) hitna stanja sa osteomijelitičnim i gangrenoznim promjenama na okrajinama praćena su često sepsom, hiperglikemijom i ketoacidozom. Indicirana je hitna regulacija dijabetesa, antibiotici iv i otvorene (giljotinske) ili velike amputacije - natkoljenica ili potkoljenica.
Fizijatar učestvuje u proteziranju i rehabilitaciji oboljelog. Razgibavanje paretičnih ekstremiteta, kontraktura, vježbe jačanja
hipotrofične muskulature, umnogome doprinosi i boljem psihičkom stanju i samopouzdanju rehabilitiranog. Bolesniku trebaju pomagati i članovi njegove porodice. Uz redovno uzimanje preporučenog insulina, često je potrebna i redovna kontrola hipertonije. Neki bolesnici nisu u stanju sami sebi davati injekcije, a neki mjeriti tlak, iako imaju tlakomjer. Radi dijabetske retinopatije, oni često slabo vide, pa im je potrebna tuđa pomoć. Isto se odnosi i na njegu stopala.
Tijek šećerne bolesti obilježen je razvojem kroničnih komplikacija bolesti koje, osim utjecaja na zdravlje, utječu
i na kvalitetu života oboljelih. Cilj nam je bio istražiti kvalitetu života osoba sa ...šećernom bolešću tipa 2 s kroničnim
komplikacijama te je usporediti ovisno o tipu komplikacija. U istraživanje, koje je trajalo od ožujka 2019. do ožujka 2020.
godine, bile su uključene 382 osobe sa šećernom bolešću, a korišteni su podaci iz medicinske dokumentacije te standardizirani
upitnik Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti života (WHOQOL-BREF upitnik). Udio muškaraca u istraživanju
bio je veći od udjela žena, a najviše ispitanika je pripadalo dobnoj skupini od 61 do 70 godina. Kod ocjenjivanja kvalitete
života, srednja vrijednost fizičkog funkcioniranja bila je 57,14 (42,86 -71,43), psihološkog funkcioniranja 66,67 (54,17–
79,17), socijalnog funkcioniranja 66,67 (50,00–75,00), a funkcioniranja u okolini 68,75 (50,00 - 75,00). Kod bolesnika
s dijabetičkom retinopatijom i neuropatijom, najniže ocjene imale su komponente socijalnog funkcioniranja, dok su kod
onih s dijabetičkom nefropatijom, dijabetičkim stopalom i višestrukim kroničnim komplikacijama najlošije ocijenjene bile
komponente fizičkog funkcioniranja. Sve komponente kvalitete života najlošije su ocijenjene kod bolesnika s višestrukim
komplikacijama, a najbolje kod onih bez komplikacija. Zaključno, postoje razlike u ocjeni kvalitete života ovisno o vrsti
kronične komplikacije šećerne bolesti.
Sažetak. Kod novorođenčeta sa sindromom amnijskih brazda postavljena je sumnja na mezenhimni tumor desnog stopala. Dobro ograničena kuglasta tumorska tvorba zauzimala je čitav dorzum stopala, bez ...prisutnog edema ostatka stopala distalno od amnijske brazde. Ultrazvučnim pregledom tvorba je opisana kao čvrsta, lokalizirana i dobro vaskularizirana, dok je magnetskom rezonancijom opisana kao limfedem uz mogućnost druge etiologije. Histološki nalaz biopsije CORE nije bio specifičan za maligno tumorsko tkivo, ali nije isključio mezenhimni tumor. Definitivna histološka dijagnoza postavljena nakon ekstirpacije tvorbe i Z-plastike potvrdila je dijagnozu limfedema. Korekcijom strangulacijske brazde i ekstirpacijom tumorozne tvorbe postignut je odličan funkcionalni i estetski rezultat. Ovakav atipičan izgled limfedema nastalog zbog strangulacijske brazde može pobuditi sumnju na mezenhimni solidni tumor.
PDF