Stari rascjepi i nove stranke Čular, Goran; Henjak, Andrija
Politička misao,
05/2024, Volume:
61, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Parlamentarni izbori 2020. godine potvrdili su dotadašnji trend pojave novih stranaka na izborima, sad uzduž cijelog političkog spektra. Koristeći anketne podatke, rad pokušava identificirati ...izvore izborne podrške novim strankama te utvrditi koliko se nove stranke uklapaju u tradicionalne političke rascjepe. Rad nalazi da se birači novih stranaka razlikuju od birača starih stranaka prije svega po odnosu prema načinu na koji politika funkcionira u Hrvatskoj te da dolaze iz mlađih generacija. Istovremeno, birači novih stranaka ljevice, odnosno desnice u svom su odnosu prema tradicionalnim rascjepima vrlo slični biračima starih stranaka ljevice, odnosno desnice, što ukazuje da su rascjepi temeljeni na odnosu prema povijesti, religiji i tradiciji i dalje dominantni. U drugom koraku analiza uključuje i izborne apstinente te pokazuje da su izborni apstinenti slični biračima novih stranaka u svom odnosu prema politici, ali da se od njih razlikuju po tome što su puno manje uvjereni da mogu utjecati na političke događaje.
Parliamentary elections in 2020 brought new political parties in Croatia, but this now encompassed the whole political spectrum. Using survey data, the article aims to identify sources of electoral support for new parties and how they relate to traditional political cleavages. The article finds that voters of the new parties differ from voters of the old parties primarily in how they perceive politics, and are also younger. At the same time, voters of the new parties on the left and the right are very similar to voters of the old left and right parties, respectively, pointing to still dominant role of the cleavages based on relation to history, religion and tradition. In the second step, the analysis also includes non-voters and finds that voters of the new parties and abstainers are similar in how they see politics, but abstainers feel much less confident about their ability to influence political events
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U komparativnim studijama biračkog ponašanja populistički stavovi sve se više čine nezaobilaznim istraživačkim konstruktom. Ipak, dokazi o učincima populističkih stavova na glasovanje za populiste i ...dalje su mješoviti, uz to što se učinci drugih koncepata nerijetko pripisuju populizmu. Istovremeno, u Hrvatskoj populizam ostaje slabo istražena tema, posebice na razini stavova građana. S tim na umu, u ovoj se studiji nastoje istražiti učinci populističkih stavova na glasovanje za populističke stranke i kandidate u Hrvatskoj kao relevantnoj studiji slučaja. U te se svrhe koriste anketni podaci Hrvatskih izbornih studija iz 2018. i 2020. godine. Rezultati multinomialnih logističkih regresija pokazuju kako populistički stavovi nemaju učinak na glasovanje za populiste u parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Također se pokazuje kako populistički stavovi povećavaju vjerojatnost izborne apstinencije i smanjuju vjerojatnost glasovanja za vladajuću stranku (HDZ). Ti nalazi otvaraju pitanja o korisnosti i funkcionalnosti postojećih ljestvica populističkih stavova te ukazuju na potrebu drukčijeg uokvirivanja čestica kojima se mjeri populizam.
In comparative research on voting behavior, populist attitudes increasingly appear to be an unavoidable research construct. Nevertheless, the evidence on the effects of populist attitudes on voting for populists is still inconclusive, with the effects of other concepts often being conflated with populism. At the same time, populism remains an under-researched topic in Croatia, especially at the level of citizens' attitudes. This study aims to research the effects of populist attitudes on voting for populist parties and candidates in Croatia, a country that can be considered a relevant case study. For these purposes, survey data from Croatian Election Studies (2018 and 2020 edition) is used. The results of multinomial logistic regressions show that populist attitudes have no effect on voting for populists in the context of parliamentary and presidential elections. It is also shown that populist attitudes increase the probability of electoral abstention and decrease the probability of voting for the ruling party (HDZ). These findings raise questions about the usefulness and functionality of existing scales of populist attitudes and indicate the need for a different framing of the items used to measure populism.
Rad državne revizije je od ključnog interesa šire javnosti jer državni revizori revidiraju subjekte koji upravljaju javnom imovinom. Glavni ciljevi državnih revizora su povećanje transparentnosti i ...efikasnije trošenje sredstava proračuna, stoga je državna revizija sastavni dio svakog demokratskog sustava. Istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja te usklađenost poslovanja političkih stranaka koju potvrđuju državni revizori su zasigurno jedan od vodećih interesa širejavnosti. Državni ured za reviziju, kao vrhovna revizijska institucija u Hrvatskoj, je dužna provesti reviziju političkih stranaka za one koje imaju prihod veći od 100.000 kuna. Istraživanje je usmjereno na analizu rada državne revizije političkih stranaka za 2019. godinu, koja obuhvaća 20 parlamentarnih i 24 izvan parlamentarnih političkih stranaka. Predmet državne revizije su financijski izvještaji iusklađenost poslovanja političkih stranaka. Analizom pojedinačnih izvješća državne revizije o radu političkih stranaka utvrđene su brojne nepravilnosti u području djelokruga i unutarnjeg ustrojstva, sustava unutarnjih kontrola, planiranja, računovodstvenog poslovanja, financijskih izvještaja, prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora te zabrane financiranja i pogodovanja. Državni revizori su kod 39% političkih stranaka dali uvjetno mišljenje. Preporuke i upute koje su dali državni revizori iz prethodnih razdoblja pokazali su da političke stranke u većoj mjeri provode date preporuke te da rad državne revizije utječe na transparentnost političkih stranaka.
U radu se razmatra uloga vrednota u političkom određenju stranaka i birača u Hrvatskoj na primjeru izbora za Europski parlament 2019. godine. Daje se pregled političkog određenja, ciljeva i vrednota ...klubova stranaka u Europskom parlamentu i stranaka u Hrvatskoj koje su osvojile više od 1% glasova u izborima za Europski parlament 2019. godine. Potom se uspoređuju rezultati hrvatskih istraživanja vrednota s rezultatima izbora za Europski parlament po regijama u Hrvatskoj. Dolazi se do spoznaje da se klubovi stranaka u Europskom parlamentu i stranke u Hrvatskoj na sličan način politički određuju po vrednotama koje deklariraju. Uočene su i podudarnosti koje ukazuju na vjerojatnost da se odluka birača na izborima državne razine temelji na istovjetnosti vrednota do kojih birači drže i vrednota koje stranke i kandidati zastupaju.
U ovom članku autor je na temelju postojeće literature, arhivskog gradiva i tiska pokušao rekonstruirati gdje su bila uporišta i tko su bili nositelji „frankovačke“ stranke u Srijemskoj županiji uoči ...Prvoga svjetskoga rata. Kao polazišna točka poslužili su naknadni izbori u Cerni, jednom od izbornih kotara ove županije, održani 1907, na kojima je „frankovačka“ stranka zabilježila svoj prvi izborni uspjeh u toj županiji, a kao zaključna točka posljednji redovni saborski izbori u banskoj Hrvatskoj, održani 1913. godine. Prateći izborne rezultate „frankovačke“ stranke u Srijemskoj županiji u ovom razdoblju, te stavljajući ih u kontekst etničke strukture pojedinih izbornih kotara i odnosa političkih snaga u njima, autor je pokušao odgovoriti na pitanje je li navedeni izborni uspjeh ove stranke iz 1907. godine bio prolaznog karaktera ili je značio trajnu utemeljenost „frankovačke“ stranke i njezinog, ekskluzivno hrvatskog nacionalno-političkog programa u Srijemskoj županiji.
Taking as his point of departure the circumstance that before World War I
the Pure Party of Rights (Starčević’s Croatian Party of Rights / Party of Rights) was the only political party in Croatia consistently representing the national-political programme in the spirit of the Pravaši, in this paper the author has attempted to give an answer to the
question how much influence this party had in Srijem County during that
period. This was a county that out of all the Croatian counties, primarily due to its ethnic structure, was the least open to that programme. Its ethnic structure, with the Croats making up only a quarter of the population and the Serbs being dominant in the majority of the administrative and electoral districts, greatly contributed to the strengthening of the unionist and Greater Serbian programme and caused the relatively late emergence of the “Frankovci” party and its programme in this area. For the same reasons, any stronger influence of this party remained confined to the western part of the County with a Croatian majority (administrative districts Vinkovci and Županja) and to
a much lesser extent to islands with a Croatian majority within the mostly Serbian populated parts of the rest of the County. The greatest influence of the party was exerted in the territory of Vinkovci and to a
lesser extent in Županja where in the above period a stronger influence
had been achieved by Croatian parties that had abandoned the principles
of the Party of Rights (Croatian Party of Rights) or had never even espoused these principles (the Croatian People’s Peasant Party).
From the Five Star Movement to Podemos, from the Pirate Parties to La France Insoumise, from the movements behind Bernie Sanders to those backing Jeremy Corbyn, the last decade has witnessed the rise ...of a new blueprint for political organisation: the digital party. Paolo Gerbaudo addresses the organisational revolution that is transforming political parties in the time of Facebook, Twitter, Instagram, and Cambridge Analytica. Drawing on interviews with political leaders and organisers, Gerbaudo demonstrates that besides rapidly growing in votes, these formations have also revitalised party democracy, involving hundreds of thousands in discussions carried out on online decision-making platforms. Participatory, yet plebiscitarian, open and democratic, yet dominated by charismatic 'hyperleaders', digital parties display both great potentials and risks for the development of new forms of mass participation in an era of growing inequality. All political parties will have to reckon with the lessons of the digital party.
U članku se analizira lokalna politika u općini Vukovar od pluralizacije po-litičkog života u Hrvatskoj početkom 1990. do sloma demokratski izabranih lokalnih političkih institucija u svibnju 1991. ...To razmjerno kratko razdoblje obilježila je snažna politička polarizacija između dviju najbrojnijih nacionalnih zajednica, Hrvata i Srba, u općini. U tom su procesu tri političke stranke – savez komunista Hrvatske-stranka demokratskih promjena, Hrvatska demokratska zajednica i Srpska demokratska stranka – bile glavni akteri nacionalne mobilizacije i političkog života u Vukovaru.
This article provides an analysis of local politics in the Vukovar municipality, from the pluralization of the political party scene in Croatia that started in early 1990 to the breakdown of democratically elected local institutions in may 1991. This relatively short period was marked by strong political polarization of the two largest national communities in the municipality, the Croats and the Serbs. In the process, there were three parties that played key roles in the political arena and in national mobilization – the League of Communists of Croatia/the Party of Democratic Change (sKH/sdP), the Croatian Democratic Union (Hdz) and the Serb Democratic Party (sds).
Glasilo slovenskega ženstva je izhajalo mesečno kot priloga Edinosti. To je bil doprinos k izobraževanju žensk tistega časa. Vseboval je leposlovje, razmišljujoče eseje in intelektualne razprave
U redovitom postupku proglašenja ništavosti ženidbe izjave i priznanja stranaka prvi su i temeljni dokaz utvrđivanja (ne)valjanosti sklopljene ženidbe. Aktualni Zakonik kanonskog prava u kann. ...1530-1538 i kan. 1679 donosi odredbe o izjavama i priznanju stranaka te njihovoj valutaciji u svojstvu dokaznog materijala.
Kako bi se što preciznije ukazalo na važnost izjava stranaka, a koje su novu dimenziju poprimile m. p. Mitis Iudex Dominus Iesus, tema je obuhvaćena u širem kontekstu. U prvome dijelu članka tumači se iter ispitivanja stranaka, odnosno svrha njihova ispitivanja; ovlasti i dužnosti suca preslušatelja; način ispitivanja; dužnosti stranaka s obzirom na sudjelovanje te obvezu odgovaranja uz predviđenu mogućnost odbijanja odgovora.
Drugi dio članka analizira sudsko i izvansudsko priznanje, dokaznu vrijednost izjava i priznanja te praksu Rimske rote s obzirom na problematiku. Zaključni dio posvećen je promjeni nastaloj reformom kanonskoga postupka proglašenja ništavosti ženidbe, proglašene m.
p. Mitis Iudex Dominus Iesus, 2015. godine.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Jedna od bolje utvrđenih činjenica hrvatske politike jest geografska podjela na sjeverozapadni dio zemlje koji glasa za lijeve opcije i jugoistočni dio zemlje koji glasa za desne opcije. Hrvatska u ...tom pogledu nije iznimka s obzirom na to da više zemalja u regiji i šire dijeli isto obilježje geografskog grupiranja različitih vrsta političkih identiteta. koji bi dugoročni faktori mogli objasniti taj prostorni raspored, podjelu zemlje na "crvenu" i "crnu" Hrvatsku? Ovaj rad koristi kvantitativnu analizu podataka na razini geografski definiranih jedinica kako bi istražio efekt triju grupa faktora: (1) razvojnog naslijeđa socijalističke Jugoslavije kakvo je ono bilo u trenutku raspada te države, (2) dubokih strukturnih, ekonomskih i demografskih promjena koje su se dogodile od kraja socijalističke Jugoslavije do danas i (3) dugoročnog naslijeđa Drugog svjetskog rata (1941-1945) i Domovinskog rata (1991-1995).
One of the best established facts of Croatian politics is the geographical divide between the north-west part of the country which votes for left-wing options and the south-east part of the country which votes for right-wing options. Croatia is not an exception in this regard, as many countries in the region and beyond feature a similar geographical clustering of different political identities. What long-term factors can be used to explain this spatial distribution, the division of the country into a "red Croatia" and a "black Croatia"? this article uses a quantitative analysis of municipal data in order to investigate the impact of three groups of factors: (1) the developmental legacy of socialist Yugoslavia as it existed at the time of the country's dissolution, (2) the deep structural, economic and demographic changes that took place since the end of socialist Yugoslavia until today and (3) the long-run legacies of World War II (1941-1945) and the Homeland War (1991-1995).
PDF
