The paper analyses the diaries of two Croatian authors, Dragojla Jarnević(1812 – 1875) and Ivana Brlić Mažuranić (1874 –1938), and Mani Gotovac’s autobiographic prose I Miss you in Spring, in Autumn, ...in Summer and in Winter. The poetic characteristics of said literary works follow the matrix of female literature,frequently marked by a traumatic experience. Trauma is manifested by the self-destructive tendencies of the literary subject presented in two ways: by the specific use of linguistic elements and/or, at the level of content, through the authors`explicit narrative about their self-destructive tendencies. These tendencies were motivated by the authors` inability to establish a satisfactory relationship with the existing societal paradigms – symbolically denominated as authorities in this paper. This predominantly subversive attitude towards authorities, which results in the self-destructive tendencies of the literary subject, is particularly discernible in Jarnević and Brlić Mažuranić. These authors also exhibit an inversely reciprocal relationship between their self-destructive tendencies and their acknowledgment of the metaphysical domain as a form of authority. Gotovac`s attitude towards the metaphysical domain is different than that of Jarnević and Brlić Mažuranić; it is a sort of “experience of faith through infidelity” (Šimundža). The aim of this paper is: 1) to explore different manifestations of self-destructive tendencies in literary subjects, 2)to explore the relationship between self-destructive tendencies and the metaphysical domain, and 3) to enable the possibility of a different interpretation of the subversive element of female literature by tackling the issue of whether a subversive attitude towards authorities may be perceived as a latent tendency towards opening a dialogue with them.
Članek obravnava pravljično igro slikarke Alenke Gerlovič (1919–2010) z naslovom Jurček in trije razbojniki. Igra je nastala v času 2. svetovne vojne in je izraz avtoričine etične drže do fašizma in ...nacizma ter vojnih grozot. Kot pokaže analiza, se Alenka Gerlovič s svojo igro uvršča med svetovne mladinske pisatelje, ki so s svojimi deli komentirali vojno dogajanje. Alenka Gerlovič z Jurčkom ustvarja »imaginarni zaslon«, ki je publiki v vojnih razmerah omogočil, da je ohranjala distanco do grozodejstev in bil hkrati del antifašističnega boja, tudi kot simbolno orožje in etično dejanje.
Rad analizira i kontekstualizira tri studije primjera – riječki Zoom festival, zagrebački UrbanFestival i križevački Culture Shock Festival – označavajući ih kao intervencijske urbanoumjetničke ...festivale. Autori, nudeći zaseban uvid u svaki od konceptualno različitih festivala, ističu aspekte iz kojih iščitavaju njihovu subverzivnost: bilo u sukobima unutar nezavisne kulturne scene, bilo preko strateški prikrivene subverzivnosti programa ili pak kroz potencijal festivala kao platforme civilnoga djelovanja. Pritom se dodirnom točkom pokazuje političko djelovanje festivala na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini, kao i ambivalentan odnos prema kulturnim politikama koje određuju njihov institucionalni okvir.
Esej pokušava da ukaže na kulturnu, istorijsku, geografsku
pozicioniranost koncepta zakona Džudit Batler i da predstavi moguće implikacije načina na koji je osmišljen. U zavisnosti od toga kako se ...konceptualizuje zakon zavisi i kakve oblike subverzivnosti će biti moguće uočiti/osmisliti. Ukoliko se obrati pažnja na kontekst i na to da subjekti nikad nisu samo polni, zakon se može videti na drugačije načine. Predstavljeni su konteksti u kojima su »treće« polnosti legitimni akteri. Promena epistemoloških pretpostavki do koje je došlo krajem XX veka dovela je do preformulacije koncepta nauke, te se može smatrati da je intervencija u naučne teorije danas više podstaknuta težnjom ka inkluzivnijim, nego univerzalno istinitim konceptima. Može se reći da je neophodnost antropologije i feminističke teorije stvaranje koncepata preko kojih će biti moguće artikulisati i prihvatiti stvarnost na drugačije načine. Upućivanje na kontekst, na tačke preseka istorijskih, rasnih, profesionalnih, geografskih, polnih/rodnih vektora moći, jeste strategija koja može biti korisna u procesu ostvarivanja takvog zadatka.
PDF
