Cilj ovog rada bio je utvrditi koje se etičke dileme vezane uz povjerljivost, kao važno etičko načelo, javljaju kod supervizora, kako postupaju u tim slučajevima i čime se vode. U istraživanju koje ...je provedeno putem anonimnog web upitnika sudjelovali su licencirani supervizori kao i supervizori u edukaciji. Ovdje su prikazani rezultati nalaza vezano za tri istraživačka pitanja, i to: koje se etičke dileme u vezi pridržavanja ugovora o povjerljivosti javljaju u superviziji; čime se supervizori vode u rješavanju etičkih dilema vezanih za povjerljivost i kako u praksi rješavaju svoje etičke dileme vezano za povjerljivosti.
Analizom podataka utvrđeno je da se etičke dileme vezane uz pridržavanje ugovora o povjerljivosti odnose na kategorije sastava supervizijskih grupa, očekivanja naručitelja supervizije, odgovornosti supervizora prema poslodavcu/ naručitelju supervizije, dvostrukih uloga supervizora, odnosa supervizanta prema povjerljivosti i odgovornosti supervizora prema povjerljivosti. Prilikom rješavanja etičkih dilema supervizori se vode principima: vezanim uz ugovor o povjerljivosti, brigu za dobrobit supervizanta i korisnika, profesionalne vrijednosti, metode i način rada. Vezano za pitanje praktičnog rješavanja etičkih dilema vezanih uz povjerljivost izdvojene su kategorije: primjena ugovora o povjerljivosti i transparentnost.
Iz nalaza se može zaključiti da je iznimno važan razvoj kompetencija supervizora kako bi bili u stanju donijeti etičnu odliku, ali i poučiti supervizanta kako etično postupati u svom praktičnom radu. Navedeno se može osigurati sustavnom podrškom u obliku metasupervizija, intervizija, konzultacija, pisanih uputa i kodeksa.
SPECIFIC FEATURES OF THE SUPERVISION OF FAMILY MEDIATORS WITHIN THE SOCIAL WELFARE SYSTEM ABSTRACT In the introduction of the paper, the need for the supervision of family mediators is described, and ...the key characteristics of the educational and method supervision are presented, as well as the models of apprenticeship as modern forms of supervisory monitoring of the acquisition of additional professional competencies in the context of the helping professions, especially mediation. The paper presents supervision conducted with the family mediators who work within the social welfare system through two supervisory cycles. The aims of the supervision were to contribute to the integration of their knowledge and skills, to monitor and analyse the direct work on mediation cases and to promote the development of professional identity of family mediators in order to increase the quality of work with the clients during the application of mediation as a psychosocial intervention and a more recent social service. The contents and topics of the supervisory work have been presented through individual supervisory questions (feelings of mediators, workplace, principles of mediation, beliefs and prejudices), then through professional and educational questions significant for all supervisees (the role of mediators, usage of concrete knowledge and interventions, specific forms of mediation, implementation of mediation, special circumstances, supervisory competencies), and finally through organisational difficulties related to the implementation of mediation (introduction to family mediation, legislative framework and rules, the experience of a lack of understanding). Specific supervisory challenges with regard to the group composition, manners of work and competence of the supervisor for the implementation of the educational and/or method supervision in this area of work with the families have been described. In the conclusion, the similarities and differences between the educational and method supervision have been discussed, as well as some elements of the apprenticeship model. Key words: educational supervision, method supervision, cognitive apprenticeship model, family mediation, development of competencies of family mediators.
Iako je ovaj članak namijenjen svim dionicima supervizijskog procesa, kao što su to supervizanti i donositelji odluka o provođenju supervizije na različitim organizacijskim razinama, prvenstveno je ...namijenjen supervizorima. Kao i drugdje u svijetu, zbog korona epidemije, supervizori u Hrvatskoj trenutno su suočeni s nužnosti provođenja različitih oblika podržavajuće supervizije namijenjene stručnjacima i volonterima koji rade s ranjivim skupinama stanovništva. Istodobno, specifično za Hrvatsku, supervizori se suočavaju s nužnosti korištenja supervizije “na daljinu” koja je novina u nas. Polazeći od analize međunarodnih iskustva te naših početnih iskustava, ponuđene su prve u smjernice za “početnike” za planiranje i provođenje online supervizije. Problematizirani su etički i pravni aspekti zaštite supervizanata i njihovih klijenata/korisnika, IT aspekti i praktični aspekti supervizijskog rada online. Također su opisana obilježja podržavajuće supervizije, uključujući emocionalnu regulaciju u supervizijskom procesu, koji je u doba korona epidemije nužno online.
Razdoblje pripravništva ima ključnu ulogu za oblikovanje profesionalnog identiteta učitelja te je važno da učitelj pripravnik tijekom tog razdoblja ima kvalitetnu mentorsku podršku. Metodska ...supervizija može biti koristan oblik razvoja mentorskih vještina jer ima naglašenu edukativnu komponentu te omogućuje da supervizanti kroz integraciju praktičnih iskustava i teoretskog znanja izgrade kompetencije potrebne za uspješan mentorski rad. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi mogućnost primjene supervizije u razvoju kompetencija mentora za rad s učiteljima pripravnicima te predložiti model metodske supervizije za mentore učitelja pripravnika. Predloženi model obuhvaća teme uloge i odgovornosti mentora i pripravnika, tijeka procesa pripravništva, razvoja suradničkog odnosa, procesa iskustvenog učenja, komunikacijskih vještina te vještina savjetovanja. U ovom istraživanju model metodske supervizije primijenjen je u radu u radu sa supervizijskom grupom od pet mentorica. Na temelju aktivnosti supervizantica tijekom metodske supervizije te opažanja supervizorice, može se zaključiti se da je tijekom sudjelovanja u metodskoj superviziji pristup supervizantica radu s učiteljima pripravnicima poprimio obilježja edukativnog mentorstva te da su supervizantice imale prilike usavršiti svoje vještine opažanja i uspostavljanja suradničkog odnosa s učiteljima pripravnicima. Može se zaključiti da se predviđeni program metodske supervizije pokazao kao primjenjiv i koristan oblik razvoja kompetencija mentora.
U ovom radu prikazani su neki ključni organizacijski aspekti provođenja terenske prakse studenata socijalnog rada na šest studija socijalnog rada u RH i regiji, u svijetlu rezultata aktualnih ...istraživanja i ključnih spoznaja o iskustvenom učenju te zahtjeva koje postavljaju Globalni standardi za obrazovanje socijalnih radnika. Svrha rada je produbiti spoznaje o zastupljenosti i ulozi supervizijske podrške studentima tijekom iskustvenog učenja na terenskoj prakse, ali i dati uvid u kontekst u kojem se odvija terenska praksa na pojedinom studiju.
Socijalni rad kao profesija pred stručnjake postavlja velike zahtjeve i mnoga pitanja o tome kako i zašto postupiti u radu na slučaju, koje su vrijednosti i standardi vezani uz neku specifičnu situaciju i odluku, koliko smo svjesni vlastitih slijepih točaka pri tome te kako odgovoriti na norme i pravila pojedine uloge, pozicije, organizacije i šireg okruženja, profesionalnog i društvenog. Odgovore na ova i mnoga druga pitanja koja proizlaze iz neposredne prakse socijalni radnici mogu pronaći na superviziji. Supervizija je, kao specifičan način pružanja profesionalne podrške, usmjerena na pronalaženje odgovora na ovakva pitanja kroz promišljanja vlastitih postupaka, promicanje profesionalnosti i u konačnici, očuvanje kvalitete usluga prema krajnjem korisniku.
Supervizija se, naime, pokazala ne samo kao učinkovit način praćenja i pružanja podrške studentima tijekom prakse, već i kao veoma primjeren način usvajanja novih znanja i vještina. Također, po svojoj teorijskoj i etičkoj suštini, a i pod vidom specifičnosti učenja u odrasloj dobi, supervizija predstavlja dobro mjesto za refleksiju i poticaj razvoja profesionalnog identiteta budućih socijalnih radnika. To su ujedno i procesi koji se intenzivno odvijaju tijekom studija te će u ovom radu biti fokus na superviziji studenata socijalnog rada kao pristupu i alatu važnom za suočavanje s novim izazovima učenja i rada.
Supervizija studenata socijalnog rada kao sastavni dio obrazovnog procesa je integrirani način učenja u kojem studenti socijalnog rada svoja teorijska znanja primjenjuju na terenskoj praksi, a kroz ...reflektiranje u odnosu na svoja iskustva s prakse u superviziji unaprjeđuju svoj profesionalni i osobni razvoj. U ovom radu prikazan je dio rezultata kvalitativnog istraživanja procesa supervizije studenata. U istraživanju je sudjelovalo 10 supervizora studenata socijalnog rada koji su provodili superviziju na preddiplomskom i diplomskom studiju Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua, a u obradi podataka korištena je analiza tematskog okvira. Rezultati istraživanja pokazuju da supervizori u svom radu koriste brojne metode, tehnike, modele i koncepte pri čemu je naglašena edukativna funkcija supervizije koja se kreće od usmjerenosti na zadatak do usmjerenosti na proces supervizije. U pogledu povratnih informacija dominira podržavajući aspekt supervizije. Specifične poteškoće u superviziji uglavnom su povezane s organizacijskim modelom provođenja terenske prakse i koordinacijom aktivnosti s obrazovnom ustanovom. Također, u radu se opisuju i posebnosti procesa supervizije studenata u odnosu na druge vrste supervizije koje su u svom radu prepoznali supervizori studenata.
Straipsnyje pristatomas fenomenologinis tyrimas, kurio tikslas yra aprašyti superviziją iš egzistencinės-fenomenologinės perspektyvos, išskiriant jos būdingus bruožus. Tyrimas remiasi dvylikos tyrimo ...dalyvių patirčių aprašymais iš supervizuojamo terapeuto ir iš supervizoriaus pozicijų. Rezultatai apibendrinti dviem apibrėžimais. Tyrimas atskleidė keturis fenomeno matmenis, trys iš jų sutampa iš abiejų tyrimo dalyvių pozicijų: tyrimo dalyviai kaip svarbias egzistencinės-fenomenologinės supervizijos charakteristikas išskiria supervizijos proceso ypatumus, supervizoriaus buvimo būdą bei santykį tarp supervizoriaus ir supervizuojamo terapeuto. Tyrimo dalyviai, būdami supervizuojami terapeutai, kaip vieną svarbiausių egzistencinės-fenomenologinės supervizijos charakteristikų nurodo supervizoriaus buvimo būdą, o tyrimo dalyviai, būdami supervizoriaus pozicijoje, labiau pabrėžia patį supervizijos procesą. Supervizijos rezultatas, kaip jausminis pokytis, o ne mentalinio atsakymo gavimas, buvo aprašytas kaip svarbus, tačiau rečiau pasitaikantis egzistencinės-fenomenologinės supervizijos bruožas iš supervizuojamo terapeuto perspektyvos. Tyrimo dalyviai iš supervizoriaus pozicijos aprašė supervizijoje naudojamas intervencijas (lygiagrečių procesų (angl. paralell process) ir neverbalinių procesų atspindėjimą, metaforų ir vaizdinių naudojimą ir kt.) kaip svarbią, tačiau rečiau aptinkamą egzistencinės-fenomenologinės supervizijos charakteristiką.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
This article is based on the premise that the Covid-19 pandemic represents an unprecedented experience in contemporary social work education, and that it presents unique challenges to all involved in ...practice teaching and require a comprehensive understanding of what has been termed as 'New Normal'. The results of a survey conducted in Slovenia are presented regarding the course of practice teaching before and during the Covid-19 epidemic, the provision of mentoring support in normal and emergency situations, and the challenges of mentoring in times of changed circumstances. The findings indicated that the Covid-19 pandemic impacted the practice teaching of social work students in terms of both the content and nature of mentoring, and that the students were less satisfied with their practice teaching than they were in the pre-Covid-19 era. Nonetheless, one promising finding was that mentors supported students in an adaptive manner; therefore, the students were consequently able to acquire the necessary practical skills.
Full text
Available for:
BFBNIB, NUK, PILJ, SAZU, UL, UM, UPUK
The present study examined the processes of supervisees’ non-disclosure in the supervision of psychotherapy. The purpose of the study was to determine the frequency of non-disclosure by supervisees, ...the content of non-disclosure and the reasons for it. The study involved 50 supervisees (42 women and 8 men), with different professional developmental levels and belonging to various psychotherapeutic schools. Study participants completed the Questionnaire of Significant Aspects of Supervision after each of two consecutive supervision sessions. Half of the sessions were conducted in individual and half of the sessions in group settings. Altogether, 90 completed questionnaires were used in the study. Interviews were performed with ten of the supervisees.Data was coded according to principles of grounded theory (Corbin and Strauss, 2015). Our findings revealed that non-disclosure was present in 21% of the sessions. Supervisees conceal dissatisfaction with supervisors and their work, content related to the supervision group, information related to psychotherapeutic work, personal topics and topics related to wider professional activity. The reasons for non-disclosure were: not feeling safe enough in the supervisory relationship or the supervision group, concern for the supervisor, shame and self-criticism. These findings are significant both for the practice and for further research of supervision.
EXPERIENCE OF THE EFFICIENCY OF PARTICIPATION OF THE SUPERVISORS OF MEASURES FOR ASSISTING PARENTS IN REALISING CHILD WELFARE IN METHOD ORIENTED SUPERVISION ABSTRACT Method oriented supervision is a ...supervision defined as a process, whereas referent material serves professional interaction of a supervisees with a client. A unique accent in method oriented supervision is on the educational component, deepened casework structure and on the professional development phase of the supervisor. This paper represents part of the qualitative research of experience in the effectiveness of participation in method oriented supervision of supervisors of measures for the protection of child welfare who conduct professional assistance and support measures in exercising child care. This study included 17 participants who, conduct measures in the Centre of Social Welfare in Osijek, Našice, and Donji Miholjac. They participated in method oriented supervision. The research was conducted by a method of semi-structured interviews. Thematic analysis was used for data processing. The results of the research show that supervisors of measures for the protection of child welfare recognize the benefits of participating in method oriented supervision as generic and specific, and in general they describe the feeling of greater achievement in working with families and changes in the relationship with the families in which they implement the measure of professional help and support. Supervisors of measures for the protection of child welfare obtained support and they divided the effects of method oriented supervision into generic and specific ones. Also, the paper describes the special features of method oriented supervision recognized by supervisors of measures for the protection of child welfare in relation to other forms of supervision in which they participated. Key words: method oriented supervision; supervisors of measures for the protection of child welfare; professional assistance and support measure; families at risk; outcomes; support
PDF
