U ovom radu prikazana su promišljanja o superviziji u području zaštite djece u kontekstu suvremenih određenja, pristupa i modela supervizije u psihosocijalnom radu. Potreba (re)konceptualizacije ...supervizije u području skrbi za djecu sve je izraženija u posljednjih 15 godina i rezultirala je razvojem novih modela supervizijskog rada u svijetu. Opisani su najznačajniji modeli kao što je novozelandski model grupne konzultativne supervizije, australski integrirani model supervizije u skrbi za djecu, kanadski model kliničke supervizije slučajeva zaštite djece te američki integrirani model supervizije skrbi za djecu. Analiza pokazuje da im je zajedničko da (1) postoji snažna predanost korištenju supervizije stručnjaka koji rade u zaštiti dobrobiti djece u brojnim zemljama, (2) supervizija je jedan od ključnih alata u postizanju kvalitete usluga djeci i obiteljima u riziku te (3) je unapređivanje znanja i osnaživanje stručnjaka/pomagača ključna komponenta supervizijskog rada. Polazeći od suvremenih međunarodnih trendova, ali prvenstveno od potreba našeg sustava socijalne skrbi za unapređenjem supervizije u ovom području, u ovom radu je po prvi put cjelovito prikazan razvoj i model metodske supervizije u zaštiti dobrobiti djece. S obzirom da su iskustva pokazala da model metodske supervizije nadilazi superviziju u zaštiti dobrobiti djece i ima obilježja zaokruženog generičkog modela supervizije, opisana su i temeljna načela ovog modela koji se može primijeniti i u drugim područjima provođenja psihosocijalnih intervencija.
Ova kvalitativna studija istražuje trenutke unutar četiriju procesa supervizije psihoterapije koje su supervizori i supervizanti doživjeli kao ključne za promjenu. Primijenjen je dizajn studije s ...više slučajeva i analizirani su različiti izvori podataka. Koristeći stalnu komparativnu metodu, identificirane su teme koje su se pojavljivale istim redoslijedom u svim trenucima promjene: povećanje napetosti, neočekivani potez i nesigurnost, ponovno uspostavljanje povezanosti te novi uvidi i planovi. Studija provjerava hipotezu da sve teme sadržavaju elemente regulacije afekta definirane kao usklađenosti, remećenje i oporavak. Da bi se testirale ove hipoteze, četiri teme su prvo opisno analizirane, a zatim su kodirane emocionalne ekspresije. Rezultati su potvrdili prisutnost afektivne regulacije u svakoj temi. Nalazi imaju značajne implikacije za razumijevanje i podučavanje supervizije psihoterapije.
The aim of this article is to show the possibilities of
application of supervision in the context of Lithuanian
social work. In the first part of the article the
complexity of the social work is ...covered, actualizing
the context of social work, the potential of interaction
of the social worker ant the client. In the second
part of the article the supervision is covered as a
profession, contributing in the sphere of professional
relations, and as a complex construct of the social
work, where the social worker, the client and the
social context interact in the multidimensional process
of supervision. In the third part of the article
the interferences and perks of supervision, which
might be determined by Lithuanian cultural situation,
are pointed up. The methodological principle
of the article is predicted by postmodern philosophical
direction, social construction, and the main ideals
of system theory, paradigm of symbolic interaction,
and the humanistic psychology. The analysis of implementation
of the supervision to Lithuanian cultural
context would influence the spread of this new
profession; the material of this article might be significant
for both the practicing supervisors and the
recipient.
This article is an update of the dialogue and its educational power in a professional relation of social work in the system of mutual interaction: the client –the social worker-the supervisor. The ...problem is revealed in the context of complex realities of social work, reflecting on trends of postmodern society. Dialogue as an educational meeting is analyzed in perspectives of philosophical, sociological and educational theoretical concepts. The review of accomplished scientific research supposes the new problematical questions, which are examined in this article: what are the characteristics of a dialogue as an educational meeting in a professional relation? What does the dialogical relation give and why it is important in the mutual interaction of social worker-client? What are the characteristics and what does the dialogical process of the supervisions provide? The object of this analysis is the dialogue as educational meeting in the context of social work. The object is examined applying the analysis of scientific sources, synthesis and interpretation.
Authors of the article point out, that the core of the dialogue as educational meeting is to acknowledge and to be able to understand emphatically the other world of a client and to operate in the inde¬terminate situations of social work. The dialogue in the professional relation of social work becomes significant not only in a professional (social worker, supervisor) and the client dyad, but also is shrouding the client – social worker – supervisor triad, as an entire whole help process. Supervision as the pro¬fessional activity of social work using the process of dialogue promotes reflection and new action in practice. Dialogical process of supervision charac¬terizes tolerance, professional curiosity, when the¬re is no need to know but there is a will to know, looking for multidimensity of supervised situation. Summing up, the dialogue used in practice of social work provides the opportunity to see otherness in the social phenomenon, to recognize diversity, to accept a version of truth, to construct a new knowledge and to adjust oneself and ones own relationship with the world, finding a new meanings.
Key words: dialogue, educational meeting, pro¬fessional relation, social work, supervision.
The complexity of the Lithuanian social work profession is analysed in this paper. The aim of the research presented is to identify the patterns of relationships that Lithuanian social workers ...develop in the workplace when facing conflict. The research findings suggest that social work presupposes instability, mobility, fluidity, risks and consequently conflict and multiple emotional reactions from those involved. The complexity of social work, evoking various professional risks and conflicts, anticipates emotional reactions from social workers, such as anger and avoidance. Professional conflict and change can become a resource of positive emotional reactions and a stimulus for the development of the organisation. Professional relationships that are based on equality, openness and participation, even in situation of change or conflict can cultivate energy, creativity and enthusiasm. For conflict within an organisation to be resolved, external support that is methodologically grounded and professional is needed. Supervision can help to recognise the interrelation of patterns of relationships in the workplace when facing conflict, through reflection on one's professional functioning.
Full text
Available for:
BFBNIB, NUK, ODKLJ, PILJ, SAZU, UL, UM, UPUK, VSZLJ
16.
ETIČKA PRAVILA U SUPERVIZIJI Cicak, Maca
Ljetopis socijalnog rada,
11/2011, Volume:
18, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Supervizija je pomažuća praksa koja je već sama po sebi etička aktivnost. Njeni glavni sudionici, supervizor i supervizant, uspostavljaju vrlo osoban i osjetljiv suradni odnos koji ključno ...obilježavaju podrška, povjerljivost, otvorenost, bliskost i osjetljivost. Da bi taj odnos ispunio svoju svrhu, on se treba odvijati unutar jasnog vrijednosnog okvira. Više je pristupa etici u superviziji, a jedan od njih je model etičkih pravila. On uključuje etička prava, načela i standarde koji vode odlučivanje i ophođenje supervizora u izazovnim situacijama kao što su: individualno pristupanje, samoodređenje supervizanta u obradi supervizijskog pitanja, otkrivanje povjerljivih podataka, poznavanje i suradnja supervizora i supervizanta izvan supervizije i mnoge druge. Ovim radom stvara se poveznica područja supervizije i etike, nastoji artikulirati etički okvir primjenljiv u svakodnevnoj supervizijskoj praksi, daje sažet prikaz pojedinih etičkih pravila (na primjer: samoodređenje, dobrobit, povjerenje, dvostruki odnos, informirani pristanak) te opisuje njihovo poštovanje i kršenje u supervizijskom odnosu.
Stručno vođenje je područje koje se vrlo dinamično razvija. Oblici njegove pojavnosti mnogo su raznolikiji od aktivnosti koje se provode u okviru profesionalne supervizije iako ona ima određena ...obilježja »stručnog vođenja«. Premda se podrijetlo i razvoj stručnog vođenja i supervizije razlikuju, ti su koncepti i njihova primjena međusobno povezani. Profesionalni supervizori moraju imati jasnu sliku o području stručnog vođenja kako bi mogli redefinirati svoju poziciju u okviru današnje supervizije. Zbog toga moraju proučavati razvoj stručnog vođenja. U članku je prikazano kako se pojam stručnog vođenja pojavio u anglosaksonskom govornom području. Članak može poslužiti praktičarima kao informativni vodič i kao temelj za daljnja proučavanja radi usporedbe stručnog vođenja i profesionalne supervizije te da bi se moglo točnije odrediti po čemu su te dvije aktivnosti različite i slične.
TIMSKI RAD I SUPERVIZIJA TIMOVA Kobolt, Alenka; Žižak, Antonija
Ljetopis socijalnog rada,
07/2007, Volume:
14, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Timski rad je najrašireniji oblik izvođenja složenih profesionalnih zadataka za čije ostvarenje su potrebna bilo znanja iz različitih profesionalnih područja, bilo specijalizirana znanja iz istog ili ...sličnih profesionalnih područja. Svrha stvaranja timova i timskog rada je integriranje znanja i iskustva članova tima pri rješavanju istog problema. Ovaj se rad bavi timskim radom i supervizijom timova na način da prvo razmatra značenje i obilježja timskog rada, analizira uobičajene vrste odnosa članova tima te predstavlja razloge veće ili manje uspješnosti različitih timova. Drugi dio rada je usmjeren na superviziju timova pod kojom se podrazumijeva proces koji članovima tima omogućava reflektiranje glede odnosa i komunikacije u timu te analizu i vrjednovanje načina rješavanja zajedničkih profesionalnih zadataka i problema.
Odnos prihvaćanja i konfrontacije je baza razvoja u supervizijskom settingu. Supervizijski proces je asimetričan proces gdje supervizor, ako zanemari komponentu prihvaćanja supevizanta takovog kakav ...jest, kroz konfrontaciju otvara mogućnosti za doživljaj povrijeđenosti kod supervizanta. Istovremeno konfrontacija otvara put u rješavanje problema. Shvaćanje supervizije kao kreativnog procesa jača samopouzdanje supervizanata, te je stoga važno da supervizor vodi računa o tome što potiče, a što koči supervizijski proces u smislu aktivnog postavljanja relevantnih supervizijskih pitanja.
U radu se pojašnjava pojam „psihosocijalni“ koji je postao neizostavan u svim područjima proučavanja i djelovanja vezanih za čovjeka i njegovu prirodu u obiteljskom, grupnom i širem društvenom ...kontekstu. Pa i u naoko potpuno različitim fenomenima - mehaničkim, električnim, elektroničkim, pa čak i mehatroničkim i robotičkim – možemo vidjeti ulogu psihosocijalnih pojava. Slijedi rasprava o grupnom i timskom
radu, vrstama timova i voditelja, optimalnim načinima funkcioniranja, postizanja poželjnih rezultata rada tima uz očuvanje integriteta, zdravlja, a onda i rasta, razvoja, osobnog i profesionalnog napredovanja članova. Za postizanje ovako visoke, a neophodne razine funkcioniranja timova nije lako osigurati uvjete rada u kojima stručnjaci s različitih područja djelovanja, a osobito u psihosocijalnom radu, ne bi postali
žrtve tih/svojih postignuća. Kako bi se izbjegle ove i slične komplikacije neophodno je osigurati provođenje odgovarajućeg tipa supervizije kojim se to/takva razina zaista i postiže. U tom kontekstu predstavljeno je više tipova supervizije i supervizora sa svojim specifičnostima uvjetovanima dominantnim područjem bavljenja tijekom
supervizijskog rada, određenima uz ostalo i specifičnostima timova i timskog rada i, što je posebno zanimljivo, stilom vođenja supervizije o čemu postoje različita gledišta na razini teorije i prakse. Izdvajaju se različita viđenja same ideje „supervizijskog stila“ i stilova koji su jasno predstavljeni i opisani uz pojašnjenje optimalne primjene svakoga
od njih, kao i moguća postignuća. Osobito se naglašava važnost redovne supervizije u području socijalnog rada te osobnog i stručnog napredovanja, stalne edukacije, ali i puta ka uspješnom preveniranju pregaranja na poslu, nošenju s posrednom i neposrednom
traumatizacijom, pa i mogućim tragedijama.
PDF
