Rad donosi neka kritička razmišljanja o neutralnosti i anonimnosti psihoanalitičara u tradicionalnom settingu. S novom paradigmom objektnih relacija psihoanalitičar je postao više osobno uključen u ...terapijski proces. U tom je smislu razvijen intersubjektivizam na području Sjedinjenih Američkih Država, koji je na neki način drugačiji od europskoga koncepta transfera i kontratransfera. U svakom slučaju, može se reći da je u tretmanu psihotičnih pacijenata više indiciran interaktivni pristup između pacijenta i psihoanalitičara. Isto načelo vrijedi i za superviziju rada sa psihotičnim pacijentima pri kojoj, osim tehničkih savjeta i pomoći, terapeutu treba pružiti emocionalnu i ljudsku potporu i kontejniranje.
Cilj istraživanja bio je utvrditi dosadašnje iskustvo školskih psiholog(inj)a sa supervizijom i potrebu za takvim oblikom profesionalne podrške. U istraživanju je sudjelovalo 149 školskih ...psiholog(inj)a koji su dobrovoljno ispunili online anketu. Psiholozi/ginje koji rade isključivo u nastavi nisu bili obuhvaćeni ovim istraživanjem. Rezultati pokazuju kako 70% sudionika/ca procjenjuje visokim svoje znanje o superviziji. Jednako tako, 66% sudionika/ca ima iskustvo s nekim oblikom supervizije, no svega 22% prisustvovalo ih je superviziji namijenjenoj specifično školskim psiholozima/ginjama. Oko 80% ispitanih psiholog(inj)a procjenjuje visokim svoju potrebu za supervizijom, a svega 5% smatra kako im supervizija nije potrebna. Psiholozi/ginje koji imaju iskustvo supervizije, značajno se ne razlikuju po potrebi za supervizijom od onih koji to iskustvo nisu imali. Utvrđeno je da postoji pozitivna značajna povezanost između procjene stupnja profesionalne osamljenosti i potrebe za supervizijom. Prema očekivanju, motivacija psiholog(inja) za uključivanje u superviziju vrlo je visoka ako je supervizija dio radnog vremena, ako bi se održavala u mjestu stanovanja te ako je za polaznike/ce besplatna.
U radu su prikazani rezultati istraživanja učinka uobičajenih i ranijih prezentacija supervizije te povratne informacije o primjeni dvije novoizrađene prezentacije supervizije. Opći cilj istraživanja ...bio je unapređenje kvalitete informiranja stručnjaka o superviziji psihosocijalnog rada.
Sudionici istraživanja bili su djelatnici sustava socijalne skrbi koji su već imali iskustvo sudjelovanja na prezentacijama supervizije i djelatnici koji do sada nisu sudjelovali u prezentacijama supervizije. Podaci su prikupljani putem fokusnih grupnih diskusija i upitnika.
Rezultati govore o tome kako su sudionici istraživanja doživjeli prijašnje prezentacije supervizija te što vide kao ključne elemente kvalitetne i učinkovite prezentacije supervizije. Povratne informacije o primjeni novih prezentacija ukazuju na prednosti i nedostatke primjene PowerPoint prezentacije i interaktivne radionice kao metode za prezentaciju supervizije. U usporedbi učinkovitosti PowerPoint prezentacije i interaktivne radionice niti jedna metoda nije se pokazala kao primarno bolja. S obzirom na njihove prednosti i nedostatke, izbor prezentacije važno je činiti u skladu s potrebama i interesima zainteresiranih slušatelja te vremenskih okvira koji stoje na raspolaganju.
Supervizija u području socijalne skrbi u RH sustavno se uvodi posljednjih deset godina. Ravnatelji ustanova imaju pri tome veliki značaj i odgovornost. Cilj ovog istraživanja je ispitati njihovu ...percepciju potreba i dobiti od uvođenja supervizije, kao i prepreka tom procesu. Također su ispitani njihovi stavovi prema superviziji. Sudjelovalo je 76 od 91 kontaktiranih ravnatelja centara za socijalnu skrb i voditelja ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb. Ravnatelji ističu potrebu za razvojno-integrativnom i timskom supervizijom te smatraju da je supervizija najpotrebnija stručnjacima koji rade s obiteljima. Nedostatak sredstava i educiranih supervizora doživljavaju kao najveće prepreke uvođenja supervizije. Najveću dobit očekuju na području razmjene iskustva, bolje timske suradnje i bolje usluge koja se pruža korisnicima. Iako općenito prevladavaju pozitivni stavovi prema superviziji, oni ravnatelji koji imaju osobno iskustvo sa supervizijom imaju pozitivnije stavove prema superviziji.
Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je ispitati informiranost, posredna iskustva, nevoljkosti, motivaciju i očekivanja od supervizije socijalnih radnika zaposlenih u domovima za starije i ...nemoćne osobe. Istraživanje je provedeno s 11 socijalnih radnica zaposlenih u domovima za starije i nemoćne koje čine predstavnike svih domova u Gradu Zagrebu koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštiti i osobe s invaliditetom. Nalazi su pokazali da su socijalne radnice, unatoč nedostatku neposrednog iskustva sa supervizijskim konferencijama i radionicama, informirane i prepoznaju svrhu i ciljeve supervizije kao profesionalne pomoći stručnjacima u pomažućim strukama. Kao razloge neposjećivanja supervizijskih radionica i konferencija navode nedostatak financijskih sredstava, nedostupnost informacija, ali ističu i odgovornost nadređenih te osobnu odgovornost. Nadređene smatraju odgovornima za neodržavanje supervizije u domovima za starije i nemoćne osobe. Socijalne radnice iskazale su profesionalne potrebe i razloge za uključivanje u superviziju (npr. smrt korisnika, nesuradnja i optužbe obitelji korisnika, neugodni osjećaji vezani uz posao), ali i razloge zbog kojih ne bi bile spremne uključiti se u superviziju (npr. prisutnost nadređenih, nepovjerenje). Navode da bi uključivanje u superviziju doprinijelo njihovom profesionalnom rastu i razvoju te prevenciji profesionalnog stresa. Također, nalazi su pokazali važnost organizacije supervizije (vrijeme održavanja, mjesto, dobrovoljnost). Pozitivna iskustva u smislu spremnosti na uključivanje u superviziju ukazuju na postojanje prostora za organiziranje supervizije za socijalne radnike zaposlene u domovima za starije i nemoćne osobe.
Temeljna metoda razvojno-integrativne supervizije je profesionalni dijalog koji zahtijeva razvijene komunikacijske vještine kod supervizora i supervizanta. U radu je prikazano kvalitativno ...istraživanje čiji je osnovni cilj stjecanje uvida u iskustva i promišljanja licenciranih supervizora o njihovom viđenju značaja komunikacijskih procesa u superviziji. Odgovarajućim pitanjima željelo se saznati koje vještine i znanja supervizori smatraju neophodnima za kvalitetan supervizijski rad, njihov doživljaj vlastitog komunikacijskog stila u superviziji te s kojim dilemama se suočavaju tijekom supervizije. U istraživanju je sudjelovalo 8 licenciranih supervizora s dugogodišnjom praksom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, a u obradi je korištena kvalitativna analiza sadržaja. Intervjuirani supervizori opisali su svoje viđenje značaja komunikacijskih procesa i stilova u superviziji na različite načine definirajući pri tome svoj vlastiti komunikacijski stil. Svaki supervizor u svoj rad unosi dio svog životnog iskustva, sustava vrijednosti i osobnog stila na koje se nadograđuje obrazovanje iz različitih psihoterapijskih pravaca kao i edukacija za supervizora. Integracijom tih elemenata supervizori razvijaju svoj specifičan supervizorski stil.
Supervizija kao oblik podrške profesionalcima koji rade u području odgoja, obrazovanja i pružanja psiho-socio-pedagoške pomoći, jedan je od načina zaštite mentalnog zdravlja, poboljšavanja ...profesionalnih kompetencija i poboljšavanja kvalitete usluga koje se pružaju korisnicima. Supervizija kao takva nedovoljno je poznata i dostupna profesionalcima u Hrvatskoj te će se ovaj rad usmjeriti na prikaz modela, oblika, sadržaja i ishoda supervizije. Otpori i teškoće koje se javljaju u procesu implementacije supervizije nalaze se na organizacijskim, kulturnim i osobnim razinama. Usprkos tomu, postignuti su dobri rezultati u dosadašnjem supervizijskom radu, čemu svjedoče rezultati evaluacije supervizijskih procesa (npr. supervizije u sklopu Studijskog centra socijalnog rada, Udruge Igra i dr.), u definiranju supervizijskih standarda (kroz Hrvatsko društvo za superviziju) i edukaciji supervizora prema europskim standardima.
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti podudarnost teorijskih shvaćanja o činiteljima koji utječu na uspostavljanje, razvoj i održavanje supervizijskog odnosa s vlastitim iskustvom i iskustvima ...kolega iz supervizije psihosocijalnog rada. Pregled teorijskih saznanja o prirodi supervizijskog odnosa, o njegovom razvoju i održavanju, kao i mogućim problemima i zaprekama, potkrijepljen iskustvima iz supervizijske prakse, može biti koristan materijal početnicima u superviziji psihosocijalnog rada, kao i onima koji još uvijek nisu dosegnuli željeni stupanj samopouzdanja i povjerenja u vlastite supervizijske sposobnosti.
U istraživanju je korišten kvalitativni pristup, a kao metode prikupljanja podataka korištene su nenametljive istraživačke metode, konkretno analiza sekundarnih podatka, fokusna grupa i intervju. Izvori su dijelom osobno iskustvo i prikazani su kroz analize izvješća sa supervizijskih susreta i bilješki s metasupervizijskih susreta, a dijelom su iskustvo supervizora istog teorijskog ishodišta i približnog stupnja razvoja, prikazani kroz analizu eseja, diskusije u fokusnoj grupi i intervjua, svi povezani s praksom supervizije psihosocijalnog rada.
PDF
