E-terminografija zahtjevno je znanstvenoistraživačko područje koje uzima u obzir informacijske i informatološke izazove suvremenoga društva. Jedan je od njezinih primijenjenih aspekata izgradnja i ...upravljanje terminografskim bazama podataka i virtualnim terminografskim laboratorijima kao vrstom i/ili sastavnicom leksikografskih baza, knjižnica leksikografskih djela, leksikografskih portala i leksikografskih mrežnih stranica, orijentiranih ne samo na nacionalne prioritete nego i na uklapanje u svjetske leksikografske sustave radi izgradnje višejezičnih elektroničkih izvora. Objedinjavanje slavenskoga terminografskog iskustva na kraju 20. i na početku 21. stoljeća te uspostava bibliografskoga popisa Slavenska terminografija (1990. – 2017.) zahtijeva ustrojavanje višejezične terminografske baze podataka TERM_IN kako bi se omogućilo da bibliografski popis bude interaktivan i ažuran. Novi integrirani izvor, koji će biti dostupan na stranicama Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta, pretpostavlja postojanje računalne podrške s mogućnošću izbora korisničkoga sučelja na engleskome i na deset slavenskih jezika (ukrajinskome, poljskome, ruskome, bjeloruskome, hrvatskome, slovenskome, češkome, slovačkome, srpskome i makedonskome). Taj će izvor omogućiti stručnjacima koji se bave terminologijom pristup podatcima o objavljenim slavističkim terminografskim radovima, dostupnim na jedinstvenoj tehnološkoj platformi u ujednačenome sustavu bibliografskoga zapisa.
U radu se analizira zastupljenost i obrada profesijskih naziva u
hrvatskim općejezičnim i terminološkim rječnicima. Posebna je pozornost
posvećena terminološkoj bazi
Struna
i e-rječniku
Mrežnik
. S
...terminološkoga se stajališta analizira profesijsko nazivlje koje se pojavljuje
u nazivlju mnogih struka. Analizira se zastupljenost i obrada takvoga nazivlja
u
Struni
te u terminološkim rječnicima dostupnima na
Hrvatskome
terminološkom portalu
i daje prijedlog obrade profesijskoga nazivlja na
primjeru jezikoslovnoga nazivlja. Također se prikazuje kako se takvo nazivlje
obrađuje u
Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku
. Na taj se način
ujedinjuju rezultati rada na projektu
Muško i žensko u hrvatskome jeziku
i
Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik
te prikazuje u čemu je razlika u
obradi takvoga nazivlja u općemu i terminološkome rječniku ili bazi.
This paper analyses the occurrence and lexicographic representation of
professional nouns and noun phrases in Croatian general and terminological
dictionaries. The focus of study are E-dictionaries and terminological
databases. The authors determine in which fields such terms occur, whether both
members of a feminine-masculine pair are present, and how the terms are
defined. They present a model for the compilation of entries of such headwords
on the example of linguistic terminology as well as examining how such terms
are represented in the
Croatian Web Dictionary – Mrežnik.
In this way,
the results of the work within the frame of the projects
Croatian Web
Dictionary – Mrežnik
and Male and Female in the Croatian Language are
combined, and the difference among entries in general e-dictionaries and
terminological database is shown.
Monografija Korpusna terminografija: primer odnosov z javnostmi avtorice Nataše Logar je obogatitev slovenske literature s področja korpusnega jezikoslovja, pa tudi s področja terminologije in ...terminografije sploh. Prinašanatančen in jasen opis uporabe korpusne metodologije za izdelavoterminološke podatkovne zbirke na konkretnem strokovnem področju, in sicer na področju odnosov z javnostmi.
Neki suvremeni problemi terminografije Дубичинский, Владимир
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
10/2020, Volume:
46, Issue:
2
Journal Article
Open access
U radu se navodi niz problema kojima se danas bavi terminografija – sintetička znanost o teoriji i praksi izrade terminoloških rječnika. Govori se o ovim pitanjima: najčešći problemi moderne ...terminografske teorije, osnovni tipovi, faze i zahtjevi koji se odnose na izradu terminoloških rječnika, abecediranje, abecedno smještanje i ideografsko načelo stvaranja rječnika, normiranje nazivlja kao terminografska djelatnost, didaktička terminografija, uporaba računala u terminografiji itd.
U ovome radu autori daju pregled hrvatskog nazivlja u odnosima s javnošću te ukazuju na njegovu funkcionalnu raslojenost i potrebu njegova uređenja, za što daju konkretne smjernice. Na primjerima ...sinonimskih parova i nizova u terminologiji odnosa s javnošću koja se trenutno koristi u hrvatskom jeziku detaljno se prikazuje primjena temeljnih i dopunskih načela standardizacije nazivlja te objašnjavaju kriteriji na temelju kojih se određenom pojmu daje prednost pred drugim ili drugima u standardizaciji postupka nazivlja. U posljednjem poglavlju dane su smjernice za izradu relevantnog, korpusnog i normativnog rječnika odnosa s javnošću koncipiranog prema tematskim kriterijima e-leksikografije u odnosu na stručne (terminološke) rječnike. U prilogu ovog rada nalazi se kratki normativni jednojezični hrvatski rječnik odnosa s javnošću.
PDF
