The aim of this one-year study (August 2009 to July 2010) was to evaluate the Corumbataí River water polluted by anthropogenic sources and see how it affects the reproduction of the microcrustacean
...(Richard, 1984) in laboratory conditions over seven days of exposure to water samples collected monthly at six different locations. We determined the concentrations of zinc (Zn), copper (Cu), nickel (Ni), lead (Pb), and cadmium (Cd), as well as physicochemical parameters such as dissolved oxygen, conductivity, water temperature, and pH. Dissolved oxygen and conductivity demonstrated anthropogenic influence, as dissolved oxygen concentration decreased and conductivity increased from the upstream to the downstream stretch of the river. The effects on
were observed in the months with high precipitation, but the toxicity cannot be associated with any particular contaminant. Heavy metal levels kept well below the limit values. Zn and Pb had the highest concentrations in the water during the sampling period, probably due to the industrial and agricultural influence. However, these levels do not seem to be associated with precipitation, which suggests that their primary source was industry. Physicochemical parameters, the ecotoxicological assay, and determination of heavy metals proved to be efficient tools to evaluate aquatic environments.
Cilj ovog jednogodišnjeg istraživanja (od kolovoza 2009. do srpnja 2010.) bio je ocijeniti kakvoću rijeke Corumbataí, koja je onečišćena antropogenim izvorima, te ispitati kako ona utječe na ...razmnožavanje račića Ceriodaphnia dubia (Richard, 1984.) u laboratorijskim uvjetima sedmodnevne izloženosti uzorcima vode prikupljenima svakog mjeseca sa šest lokacija. Utvrđene su koncentracije cinka (Zn), bakra (Cu), nikla (Ni), olova (Pb) i kadmija (Cd) te fizikalnokemijskih parametara poput otopljenog kisika, provodljivosti, temperature vode i pH. Razine otopljenog kisika i provodljivost ukazali su na antropogene utjecaje, budući da se razina otopljenog kisika snižavala, a provodljivost rasla nizvodno. Toksično djelovanje na C. dubia zamijećeno je u uzorcima prikupljenima tijekom kišnih mjeseci, ali se ona ne može povezati s pojedinačnim zagađivalima. Razine teških metala bile su daleko ispod propisanih gornjih granica. Najviše koncentracije u vodi izmjerene su za Zn i Pb, što je vjerojatno povezano s industrijskom i poljoprivrednom aktivnosti. Te se razine međutim ne daju povezati s padalinama, što upućuje na zaključak da je njihov glavni izvor industrija. Fizikalnokemijski parametri, ekotoksikološki test i određivanje teških metala pokazali su se korisnim alatima za procjenu onečišćenosti vodenog okoliša.