The paper analyses the attitudes towards digital enterprises and digital transformation in Croatia. The research was conducted in two steps by using semi-structured interviews (N = 17) and focus ...group (N = 17) qualitative methods. All the research participants had agreed to the recording of the interviews and the focus group. The recorded material was literally transcribed. The discursive analysis of transcripts showed that research participants connected digitalization with modernization and the creation of real, digitally born enterprises. Research participants suggested that the process of digital transformation was perceived as irreversible evolutionary change and that Croatia was lagging behind within the EU and globally. Research participants suggested that Croatia needed a strategic turnaround and the main barriers for this strategic change were embedded in the political and public sectors.
Straipsnyje aptariamas socialinis darbas kaip specifinė, profesionali veiklos forma modernioje visuomenėje ir vertinama socialinio darbo situacija Lietuvoje. Pasirinkta tema analizuojama remiantis ...sociologine socialinių sistemų teorija (pagrindinis atstovas – Niklas Luhmannas).
Javna knjižnica aktivno sudjeluje u strategijama urbane transformacije tijekom posljednjih dvadeset godina. Ovaj rad istražuje podrijetlo i definira odnose javne knjižnice i grada, te sistematizira ...uloge i strategije kroz pregled literature. Odnos knjižnice i grada sagledava se kao uzajaman, a javna knjižnica definira ‘mjestom’ u gradskom tkivu u skladu sa svojim arhitektonskim atributima i položajem.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
U ožujku 2020. godine vrata hrvatskih muzeja zatvorena su na nekoliko tjedana kako bi se spriječilo širenje bolesti COVID-19. Razdoblje fizičke zatvorenosti dodatno se produžilo za pojedine ...zagrebačke muzeje teško stradale u potresu. Nakon otvaranja, kao i u mnogim drugim muzejima u Europi i svijetu, fizičke posjete i dalje su smanjene i muzeji bilježe drastičan pad posjetitelja te financijske gubitke. Kao odgovor na trenutnu situaciju, s ciljem nastavka ispunjavanja svoje društvene, kulturne i obrazovne funkcije, muzeji su se okrenuli internetu i društvenim mrežama kao mjestima za dijalog s korisnicima, diseminaciju sadržaja i prezentaciju događanja koja se ne mogu fizički organizirati. Mnogi muzeji posvetili su se stvaranju internetskih resursa poput digitalnih izložbi, virtualnih tura, materijala za e-učenje, internetskih konferencija te se na različite načine i na različitim platformama nastoje povezati sa svojom publikom. Cilj ovog rada bio je istražiti kako su hrvatski muzeji korištenjem digitalnih medija prilagodili svoje usluge i sadržaje novim uvjetima poslovanja. U radu su analizirane i vrednovane aktivnosti muzeja na mrežnim stranicama i društvenim mrežama u godini dana od početka pandemije. Rezultati ukazuju na kvantitativno kao i kvalitativno bogatu internetsku prisutnost muzeja, koja bi mogla značiti početak nove ere u digitalnoj komunikaciji i diseminaciji baštinskih sadržaja. Istraživanje zaključuje da je digitalizacija aktivnosti muzeja nužna za buduću održivost muzejskih funkcija te potiče daljnja razmišljanja o smjeru digitalnog pristupa kulturi i baštini.
Edukacija iz grupne analitičke psihoterapije i grupne psihoterapije psihijatara, specijalizanata psihijatrije, svih stručnih profila medicinskih sestara, odnosno tehničara i ostalih visokoobrazovanih ...stručnjaka mijenja međuljudske odnose, stajališta, povećava empatiju i odgovornost prema pacijentu te stručno i organizacijski preobražava i humanizira klasičnu psihijatrijsku bolnicu u interaktivnu preventivnu, terapijsku i rehabilitacijsku zajednicu osoblja, pacijenata i članova njihovih obitelji. Grupna psihoterapija programska je sastavnica integralnog i učinkovitog terapijskog pristupa pacijentima i psihičkim poremećajima, a edukacija članova obitelji u grupnoj analitičkoj psihoterapiji mijenja shvaćanje psihičkih poremećaja i pacijenata, podupire i održava optimizam u vezi sa svrhovitošću programa prevencije, liječenja i psihosocijalne rehabilitacije pacijenata te empatije i svekolike potpore.
In searching for answers about the actual relation between two apparently incompatible concepts: the Kingdom of God and the Sustainable Development (SD), we will try to put them side by side and use ...respective comparative findings, in order to see if they can work together and possibly benefit from each other. The aim is to better understand future perspectives that are opening for the church within the contemporary context. The two concepts considered in this research, the Kingdom of God and SD, are never supposed to be separated. Although coming from different sources, using different languages, and springing out from different socio-political contexts, they tackle the same set of universal issues; both are eagerly anticipated, their fulfillment is of utmost importance, they both call for profound personal and communal transformation, both are powerfully creative and innovative, and both have the capacity to mobilize communities, peoples, and resources. The intersections between the SD and the Kingdom of God create opportunities for the church to practice shalom and to nurture hesed in the world by encouraging inclusiveness, lobbing for social justice, carrying for the poor and marginalized, and extending love and compassion onto the whole of creation, without losing its genuine identity. Within the SD framework, the role of the church is to make sure that nobody is left behind. The church might be the best part of the SD practice by persistently insisting on the same universal set of Kingdom values no matter how circumstances are changing.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije pred stvaratelje i vlasnike ili posjednike dokumentarnoga i arhivskoga gradiva postavljaju složene izazove u uvjetima u kojima ih se većina još ...uvijek pretežno služi “papirnatom” dokumentacijom u poslovanju. Recentni Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva te Uredba o uredskom poslovanju (za svoje obveznike) postavili su temelje digitalne transformacije sustava upravljanja dokumentarnim gradivom. U tom pogledu njihove odredbe nisu uvijek samorazumljive i jednostavne, posebice ako se uzmu u obzir uvjeti koje postavljaju drugi provedbeni propisi koji reguliraju područje uredskoga poslovanja ili specifičnu djelatnost stvaratelja i vlasnika ili posjednika gradiva. Zato o ovoj problematici treba promišljati sustavno i dugoročno, odnosno formirati strategiju prelaska institucije na digitalno spisovodstvo. U radu su analizirani reprezentativni primjeri iz uzorka svih pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom i popisa dokumentarnoga gradiva s rokovima čuvanja stvaratelja i posjednika ili vlasnika, izrađeni prema novim propisima (i odobreni od strane Hrvatskoga državnoga arhiva), koji pokazuju kako interni normativi koji reguliraju upravljanje gradivom mogu (i moraju) postati integralni čimbenik takve strategije. Na temelju toga je razmotreno i koliko su stvaratelji i posjednici ili vlasnici uopće usvojili rješenja koja nude propisi kad je riječ o pripremi i provođenju digitalne transformacije.
Contemporary information and communications technologies pose complex challenges to public institutions and other legal persons which create, own or possess records and archives. The problems generated by these challenges are even more acute when one considers that most of the public institutions and legal persons in Croatia still predominantly rely on “paper” i.e. analogue docu-mentation in their everyday business. In that regard the recent Act on Archives and Archival Institutions (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima), the Regula-tion on Records Management of the Public Authority Bodies (Uredba o ured-skom poslovanju) and the Ordinance on the Management of Records Outside the Archival Institutions (Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva) laid out a robust foundation for the gradual digital transformation of the records management system. However, the provisions of all these regula-tions addressing these questions are not always self-explanatory and simple, espe-cially if one takes into account the conditions set by other relevant regulations which affect the area of records management of creators and owners or possessors of records and archives. That is why this issue needs to be considered in a thor-ough, systematic fashion over the long-term period. In other words, public insti-tutions and other legal persons which create, own or possess records and archives should define a strategy on how to implement a transition to digital record-keeping, which will allow for more efficient management of both analogue as well as digital records. The paper analyses a sample of internal normative acts of creators, owners or possessors of records and archives approved by Croatian State Archives since recent Act on Archives and Archival Institutions, and other relevant regulations came into force. The indicative examples of these acts (Rules for the Records Management and Records Disposal Schedules) singled out from the sample illus-trate the possibilities offered by recent legislation and regulation on how to sup-port the transition to digital records management system. That said, the paper argues that these acts can (and must) become an integral element of abovemen-tioned transition strategy in the period when paper documentation is still very much in circulation at the same time when digital records are inexorably becom-ing the new norm. Second goal of the analysis is to consider how much are the creators and owners or possessors of records and archives in Croatia prepared to adopt the described solutions offered by the regulations when it comes to implementation of the digital transformation. The paper argues that there are noticeable advancesin this area, but that many still prefer to think about records management along traditional patterns related to conventional records “on paper”.
U radu se opisuje primjena Laplaceove transformacije na određivanje osnovnih statističkih pokazatelja (očekivanje, varijanca i standardna devijacija) proizvoljne eksponencijalne slučajne varijable. ...Komentiraju se i uočene poteškoće koje studenti imaju u razumijevanju ove primjene.
Straipsnyje, remiantis endogeniniu postkomunistinės Lietuvos socialinio kismo modeliu, tvirtinama, kad, pirma, tarybinis „inteligentijos tarpsluoksnis“ – struktūrinis distributyvinės ekonomikos ...socialinis sandas – buvo pagrindinis postkomunistinės revoliucijos dalyvis jos ankstyvuoju, t. y. revoliuciniu, laikotarpiu. Vėlyvuoju – evoliuciniu – laikotarpiu dėl transformacijos, viena vertus, į palyginti menką petit bourgeoisie ir, kita vertus, į gausėjančius specializuoto žinojimo sluoksnius, inteligentija vis labiau praranda savo revoliucinamąjį vaidmenį, užleisdama jį naujiesiems politiniams, intelektualiniams ir ekonominiams elitams. Tačiau, antra, socialinės morfologijos kaitos pobūdį lemia ne tik endogeninių, bet ir egzogeninių faktų samplaika, t. y. ne tik Lietuvoje užsimezgantys, bet ir jai primetami nūdienio pasaulio realijos ir procesai. Šiuo požiūriu antroji Lietuvos Respublika pasitinka XXI amžių vis labiau postmodernėjanti. Pateikiamos pagrindinės postkomunistinio bendrabūvio ir jo genezės charakteristikos. Pagrindinis normatyvinis postkomunistinės revoliucijos matmuo – pilietinė pareiga, arba pilietinė dorybė. Šios revoliucija – tai pilietinės visuomenės revoliucija, atvėrusi politinio pilietiškumo bendrabūvio dimensiją.
PDF
