Mnogocvetno ljuljko smo pokosili 10. maja 1988 in silirali v poskusne silose (100 l) kot neovelo (S/0) in po 6 (S/6), 10 (S/10), 30 (S/30) in 34 (S/34) urah venenja. Vsebnost sušine (SS) se je ...povečala od 190 g kg-1 pri košnji, na 230, 267, 376 in 434 g kg-1 po 6, 10, 30 in 36 urah venenja. Iz neovele krme smo pripravili tudi silažo, tretirano z mravljinčno kislino (S/0 MK, 4 g 85 % mravljinčne kisline na kg). Silose smo odprli po 12 letih. Silaže S/0, S/0 MK, S/6, S/10, S/30 in S/34 so vsebovale 106, 171, 215, 241, 346 in 412 g SS kg-1. Vsebovale so 1,8, 104,2, 97,3, 77,4, 83,5 in 48,0 g mlečne kisline, 55,5, 34,6, 26,7, 24,0, 19,8 in 15,2 g ocetne kisline ter 53,96, 4,81, 4,05, 11,37, 0,01 in 0,00 g maslene kisline na kg SS. Deleži amoniakovega N pri S/0, S/0 MK, S/6, S/10, S/30 in S/34 so bili 552, 195, 211, 212, 108 in 69 g kg-1 skupnega N. Tako venenje kot tretiranje z mravljinčno kislino je izboljšalo obstojnost silaže. Delež amoniakovega N in vsebnost ocetne kisline sta bila negativno povezana z vsebnostjo SS (r = –0,85 in –0,89; p < 0,05). Vsebnost NEL je bila pri S/0 precej manjša (3,62 MJ kg-1 SS) kot pri silažah iz ovele krme (od 5,01 do 5,39 MJ kg-1 SS) in pri silaži z dodatkom mravljinčne kisline (5,22 MJ kg-1 SS). Vsebnost NEL je bila negativno povezana z deležem amoniakovega N (r = –0,98; p < 0,001), vsebnostjo ocetne (r = –0,91; p < 0,05), propionske (r = –0,98; p < 0,001) in maslene kisline (r = –0,99; p < 0,001). Rezultati raziskave kažejo, da je mogoče dobro fermentirane ovele silaže hraniti v zrakotesnih silosih tudi več kot deset let brez tveganja, da bi se silaže pokvarile. Pri silaži iz neovele krme se je mlečna kislina razgradila, silaža pa pokvarila. Obstojnost neovelih silaž za daljše obdobje je mogoče izboljšati z dodajanjem mravljinčne kisline.
S statistično obdelavo objavljenih podatkov smo ugotavljali vpliv bakterijskih cepiv na aerobno stabilnost silaže. V silirani krmi s travinja z večjo vsebnostjo suhe snovi je bila aerobna stabilnost ...slabša ob dodatku cepiva, ki je vsebovalo homofermentativne mlečnokislinske bakterije, v primerjavi s silažo brez dodatka. Ob nizki vsebnosti sušine v silirani krmi s travinja je cepivo pri siliranju krme s travinja ugodno vplivalo tako na kakovost kot na aerobno stabilnost. Pri cepljenju koruze, sirka in žit se je kakovost silaž izboljšala, aerobna stabilnost pa je bila slabša. Izjema je bilo cepivo, ki je vsebovalo Lactobacillus plantarum in Enterococcus faecium, kjer se je aerobna stabilnost siliranih žit rahlo izboljšala. Heterofermentativna mlečnokislinska bakterija Lactobacillus buchneri je izboljšala tako kakovost kot tudi aerobno stabilnost koruzne silaže, siliranega sirka in siliranih žit ter se pokazala kot neučinkovita pri siliranju krme s travinja. Dodatek propionskokislinskih bakterij ni učinkoval na fermentacijo siliranih rastlin, ki se hitro aerobno kvarijo.
Na podlagi kemične sestave in in vitro metode, ki temelji na plinu, razvijajočem se pri inkubaciji vzorcev z vampnim sokom, smo določili vsebnost neto energije za laktacijo (NEL) 80 vzorcev travnih ...silaž. Vrednosti smo primerjali z ocenami, pridobljenimi z običajnimi postopki ocenjevanja NEL v slovenskih laboratorijih, to je na podlagi kemične sestave ter prebavljivostnih koeficientov iz preglednic ali regresijskih enačb iz literature. Ugotovili smo, da novejše DLG preglednice in enačbe vsebnost NEL precenijo. Vsebnosti NEL, ki smo jih dobili z upoštevanjem koeficientov prebavljivosti objavljenih v DLG (1991) preglednicah precenijo in vitro ocenjene vrednosti za 0,42 ± 0,43 MJ, DLG (1997) za 0,50 ± 0,36 MJ, enačba po Menkeju in Steingassu (1987) za 0,36 ± 0,42 MJ ter enačbe GfE (1998) za 0,53 ± 0,40 MJ NEL kg–1 sušine (SS). Regresijska analiza je pokazala, da vse ocene sistematično odstopajo od in vitro ocenjenih vrednosti. Za ocenjevanje manj kakovostnih vzorcev travnih silaž, ki vsebujejo manj kot 5,5 MJ NEL kg–1 SS, priporočamo uporabo starejših nemških preglednic (DLG, 1982), za bolj kakovostne vzorce travnih silaž (> 5,5 MJ NEL kg–1 SS) pa so primernejše novejše preglednice (DLG, 1997), pa tudi uradne nemške enačbe (GfE, 1998). Pri vseh postopkih ocenjevanja smo ugotovili razmeroma velika povprečna posamična odstopanja (od 0,33 do 0,57 MJ kg–1 SS) od in vitro ocenjenih vrednosti. Največje posamično odstopanje je doseglo 1,5 MJ kg–1 SS. Predlagamo nove multiple regresijske enačbe za ocenjevanje vsebnosti presnovljive energije in NEL v travnih silažah na podlagi kemične sestave. S temi enačbami lahko zmanjšamo sistematična odstopanja od in vitro ocenjenih vrednosti, nepojasnjenim odstopanjem, ki znašajo v povprečju več kot 0,3 MJ NEL kg–1 SS, pa se z uporabo klasične weendske analize ne moremo izogniti.
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka kukuruzne silaže (Zea mays L.) travnoj silaži različitih rokova košnje na iskoristivost dušika u hranidbi kastriranih ovnova. Travna silaža u kojoj ...je dominirala klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.) (80%) je spremljena u tri fenološke faze razvoja klupčaste oštrice; vlatanje, metličanje, cvatnja. Istraživanje je obuhvatilo 10 hranidbenih tretmana: travna silaža 1. roka košnje (TS1), travna silaža 2. roka košnje (TS2), travna silaža 3. roka košnje (TS3), kukuruzna silaža (KS), te hranidbene tretmane TS1, TS2 i TS3 u interakciji s KS (33, odnosno 67% u suhoj tvari (ST) obroka). Pokus je postavljen kao nepotpuni changeover plan s 10 kastriranih ovnova Charolais pasmine.
Sadržaj ST u TS1, TS2 i TS3 je iznosio 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka. S odgađanjem roka košnje travne mase za siliranje opadao je sadržaj sirovih proteina (SP) u TS2 u odnosu na TS1, te u TS3 u odnosu na TS2 (P<0,001), a rastao sadržaj neutralnih detergent vlakana (NDV) (P<0,05) i kiselih detergent vlakana (KDV) (P<0,001). KS je sadržavala 264 g ST kg-1 svježeg uzorka, 61,6 g SP kg-1 ST, te 211 g škroba kg-1 ST. Dodatak KS (33, odnosno 67%) travnim silažama (TS1, TS2 i TS3) je doveo do pozitivnog linearnog utjecaja (P<0,01) i pozitivnog združenog utjecaja (kvadratni, P<0,01) na konzumaciju N, te do pozitivnog združenog utjecaja (kvadratni, P<0,05) na iskoristivost N u hranidbi kastriranih ovnova.
Ukupno 477 uzoraka travnih silaža različitoga porijekla i kvalitete analizirano je NIR spektroskopijom. Utvrđen je sadržaj sirovih proteina (SP), neutralnih detergent vlakana (NDV), probavljive ...organske tvari (OT) u suhoj tvari (ST) (D-vrijednosti), metaboličke energije (ME), pH vrijednosti i amonijskoga dušika (NH3-N). Prema sadržaju ST (g kg-1 svježeg uzorka), uzorci su nasumce razvrstani u 8 razreda: (1) <228; (2) 229-313; (3) 314-398; (4) 399-483; (5) 484-568; (6) 569-653; (7) 654-738; (8) >739. Povećanjem sadržaja ST, opadao je (P<0,05) sadržaj SP, D-vrijednost, ME, a povećavao se (P<0,05) udio NDV i pH vrijednosti, jer viši udio ST nije bio rezultat duljega provenjavanja biljne mase prije siliranja, nego košnje tratine u kasnijim fazama fitofenološke zrelosti.
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj interakcije travne silaže lošije kvalitete (TS) u kojoj su dominirale klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.) i kukuruzna silaža (KS) (Zea mays L.) na ad ...libitum konzumaciju, probavljivost i balans dušika (N) u hranidbi kastriranih ovnova. Istraživana su četiri hranidbena tretmana: 100 % TS, 100 % KS, te kombinacije TS i KS u omjeru 67:33 ili 33:67 bazirano na suhoj tvari (ST). Životinje su hranjene dvaput dnevno u isto vrijeme. Tratina za proizvodnju TS košena je u početku cvatnje klupčaste oštrice (oko 35 % biljaka u cvatnji), a KS je sadržala 264 g ST kg-1 svježeg uzorka i 211 g škroba kg-1 ST. Sadržaj ST u TS iznosio je 408 g kg-1 svježeg uzorka. Sadržaj sirovih proteina (SP) u KS bio je niži (P<0.001) u odnosu na TS (62 g kg-1 ST i 98 g kg-1 ST, respektivno). Sadržaj neutralnih detergent vlakana (NDF) i kiselih detergent vlakana (ADF) bio je viši u TS u odnosu na KS (P<0.001). Dodatak KS (33 % vs. 67 %) u obrok uzrokovao je pozitivan linearni utjecaja na konzumaciju svježeg obroka (P<0.05), probavljivost ST, organske tvari (OT), probavljivost OT u ST (D vrijednost) (P<0.05), probavljivost škroba (P<0.05), konzumaciju N (P<0.01), količinu N izlučenog fecesom (P<0.05) i količinu apbsorbiranog N (P<0.05). Pozitivan asocijativan utjecaj TS i KS utvrđen je za sve mjerene parametre konzumacije (svježi obrok, ST, OT, NDF) (kvadratni, od P<0.05 do P<0.01), probavljivost ST, ADF (kvadratni, P<0.05), SP (kvadratni, P<0.01), konzumaciju N i količinu apsorbiranog N (kvadratni, P<0.01). Zaključeno je da je pozitivan združeni učinak TS i KS u hranidbi kastriranih ovnova izostao za pojedine mjerene parametre, i to zbog nedostatka energije u obroku, tj. niže kvalitete KS.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
Istraživanje je provedeno u okviru primijenjeno-istraživačkog projekta: «Uspostava sustava analize krme NIR spektroskopijom» kojim je praćena kvaliteta travne silaže, kukuruzne silaže i sijena na ...obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u RH tijekom šest mjeseci hranidbe (od studenog 2003. do svibnja 2004.). Siliranje travne mase u Hrvatskoj se počelo intenzivnije provoditi prije 15-ak godina, a danas je travna silaža gotovo jednako zastupljena u hranidbi muznih krava kao i druge, tradicionalno konzervirane vrste voluminozne krme. Svrha ovog istraživanja bila je pratiti hranidbenu vrijednost travne silaže na 19 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), većih proizvođača mlijeka iz 5 županija. Uzorci travne silaže s OPG su analizirani jedan puta mjesečno NIRS aparatom (Foss, Model 6500), a na osnovu rezultata analize savjetnici HZPSS-a su davali preporuku hranidbe muznih krava. Korištenjem škotskih kalibracijskih modela procijenjeni su sljedeći parametri: korigirana suha tvar (ST), sirovi proteini (SP), razgradivi sirovi proteini (RSP), neutralna vlakna (NDF), metabolička energija (ME), kiselost (pH), amonijski dušik (NH3-N), šećer, probavljivost organske tvari u suhoj tvari (D-vrijednost) i faktor konzumacije za goveda (FK). Rezultati analiza pokazuju velike varijacije prosječne hranidbene vrijednosti svih ispitivanih parametara uzoraka. Najveće varijacije su dobivene za udjel ST (od 166-785 g kg-1), SP (60-220g kg-1ST), NDF (300-605 g kg-1ST) i NH3-N (61-530 g N kg-1 ukupnog N). Statistički značajne razlike (P<0,05) između pojedinih OPG su dobivene za sadržaj ST, NDF, ME, šećera i D-vrijednosti.
Cilj istraživanja bio je utvrditi probavljivost suhe tvari (ST), organske tvari (OT) i probavljivost OT u ST (D-vrijednost) travne silaže prvog otkosa različitih rokova košnje u interakciji s ...kukuruznom silažom (33 % i 67 % izraženo u ST). Travna silaža je spremljena u tri različite faze razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) kao dominantne trave u tratini prilikom košnje (vlatanje, metličanje, cvatnja). Ispitivano je 10 hranidbenih tretmana korištenjem 10 kastriranih ovnova Charolais pasmine u nepotpunom changeover planu. Sadržaj ST travne silaže I., II. i III. roka košnje je iznosio 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka respektivno, a sadržaj sirovih proteina (SP) 119,6, 98,0 i 93,0 g kg-1 ST respektivno. Sadržaj ST i škroba kukuruzne silaže je iznosio 264 g kg-1 svježeg uzorka i 211 g kg-1 ST respektivno. Utvrđeno je da dodatak kukuruzne silaže travnoj silaži I. roka košnje (33 % vs. 67 %) ne utječe na probavljivost ST, OT niti na D-vrijednost obroka. Dodatak 67 % kukuruzne silaže travnoj silaži II. roka košnje je povećao probavljviost ST obroka (P<0,05). Dodatak kukuruzne silaže travnoj silaži III. roka košnje (33 % vs. 67 %) je povećao probavljivost ST (P<0,05) i D-vrijednost obroka (P<0,05), a dodatak 67 % kukuruzne silaže je povećao probavljivost OT obroka (P<0,05) u odnosu na hranidbeni tretman samo travnom silažom III. roka košnje. Zaključeno je, da je travnoj silaži lošije kvalitete opravdano dodavati kukuruznu silažu koja je i nižeg sadržaja ST i škroba čime se povećava probavljivost obroka.
Full text
Available for:
IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UL, UM, UPUK
