Trošarine su od samih svojih početaka potaknule porezne obveznike na krijumčarenje, posebice vina i duhana, a bili su opisani "upravo nevjerojatni" primjeri nepoštenja, krivokletstva, potkazivanja i ...nasilja. Krijumčarenje je bio veliki posao za mnoge, a običnim građanima omogućivalo je niže cijene velikog broja potrošnih dobara.
Iako je prva trošarina u Republici Hrvatskoj uvedena 1993., trošarine postaju vrlo izdašan prihod proračuna Republike Hrvatske. Ovaj rad fokusira se na trošarinu na energente i električnu energiju ...jer najveći udio u trošarinskom sustavu čine upravo trošarina na energente i električnu energiju (ranije, trošarine na naftu i naftne derivate). U cilju harmonizacije, Zakonom o trošarinama (Narodne novine broj:83/2009) Republika Hrvatska usklađuje trošarinski sustav oporezivanja s trošarinskim sustavom Europske Unije. Zakonom o trošarinama su definirani trošarinski proizvodi na koje se plaća trošarina, među kojima su i energenti i električna energija. Činjenica da su osim fiskalnih razloga sve brojniji razlozi uvođenja trošarina ekološki, socijalni, zdravstveni i sl. čini ovu vrstu trošarina još interesantnijom za razmatranje. Stoga je cilj rada ukazati na značaj trošarine na energente i električnu energiju u odnosu na druge trošarine, te usporediti i analizirati trošarinu na energente i električnu energiju u Republici Hrvatskoj sa trošarinama na energente i električnu energiju u zemljama EU.
FISKALNA POLITIKA I HRVATSKI TURIZAM Kumalić, Jusuf
Naše more znanstveni časopis za more i pomorstvo,
11/2001, Volume:
48, Issue:
5-6
Journal Article
Peer reviewed
Open access
stagnantno depresivnom stanju. Na to upućuju skoro svi relevantni gospodarski pokazatelji. Obujam hrvatskog društvenog proizvoda već desetak godina stagnira na razini od 20 mlrd $. Zaposlenost gotovo
...stalno opada s tendencijom da dostigne zabrinjavajućih 400.000 nezaposlenih. Vrtoglavo raste i hrvatski javni dug i sada iznosi gotovo 15 mlrd američkih dolara. Stagnantno depresivne tendencije se posebno negativno očituju u hrvatskom turizmu, koji je temeljna gospodarska grana južne Hrvatske. Preko 100.000 radnika je zaposlena u hrvatskom turizmu, a preko 400.000 građana živi izravno ili neizravno od njega. Zbog toga smatramo da bi hrvatska vlada pri vođenju ekonomske politike trebala turizmu posvetiti posebnu pozornost. Fiskalna politika bi pri tom mogla imati osobitu ulogu. Zato ćemo u okviru ovog rada fiskalnoj politici i njenom instrumentariju u
funkciji podupiranja hrvatskog turizma namijeniti posebnu ulogu.
Desecima godina prošlog vijeka promjene u proizvodnji i karakteristikama goriva događale su se gotovo samo s motornim benzinima. Tražilo se da benzin ima sve viši oktanski broj, ali se istovremeno ...ograničavala uporaba olovnog aditiva koji povisuje oktanski broj. U rafinerije su uvedeni novi tehnološki procesi i nabavljani novi - i to organski aditivi. Zbog toga su benzini imali skuplju proizvodnju od dizelskog goriva, a slijedom toga i više prodajne cijene. Jeftinije dizelsko gorivo i bolji učinak dizelskih motora poticali su razvoj vozila s tim motorima, pa i njihovu sve bolju prodaju.
Prva europska norma za motorna goriva stupila je na snagu početkom 1989., a otad u razmacima od nekoliko godina donose se nove norme za dizelska goriva i motorne benzine. Novi zahtjevi su oštriji prema dizelskim gorivima, jer njihove komponente imaju znatno veći sadržaj sumpora, pa zato proizvodnja tog goriva više poskupljuje.
Dok je u devedesetim godinama motorni benzin još primjetno skuplji od dizelskog goriva, tijekom sadašnjeg desetljeća razlika cijena se smanjuje. Sredinom ovog desetljeća dizelsko gorivo postaje skuplje od motornog benzina na europskom tržištu i u većini europskih zemalja. Dva su razloga tomu: veći troškovi proizvodnje dizelskog goriva i prebrzi rast potrošnje dizela u odnosu na benzin, pa je narušen odnos potražnje dizelskog goriva s mogućnostima njegove proizvodnje. Kod nas se promjena odnosa cijena dogodila nekoliko godina kasnije, jer je porezno opterećenje motornih benzina osjetno veće nego za dizelsko gorivo, što treba ispraviti. Malim povećanjem trošarine za dizelsko gorivo u većoj mjeri uravnotežila bi se potrošnja benzina i dizelskog goriva, a istovremeno bi se kod povećanja trošarine za eurodizel za samo 40 lipa po litri povećao godišnji prihod državnog proračuna čak za više od pola milijarde kuna.
U slučaju kada se u državi cijene motornih goriva administrativno ograničuju, kao sada kod nas, poremećaji na tržištu moraju se povremeno makar djelomično administrativno i ublažavati, da bi se uvjeti približili odnosima na slobodnom tržištu. Izmjenama odnosa visine pojedinih davanja (prvenstveno trošarina) iz maloprodajne cijene pojedinih goriva mora se obnoviti ravnoteža na tržištu.
Ispravljanje pogrješnih odnosa potražnje s mogućnostima proizvodnje raznih vrsta motornih goriva trajat će nekoliko godina, jer treba ijeniti sastav voznog parka osobnih vozila u našoj zemlji, pa je stoga veliki propust što spomenuti problemi nisu na vrijeme uočeni i nisu nađena odgovarajuća rješenja. Odluke treba odmah donijeti i djelotvorno ih primijeniti.
U ovom radu obrađuje se utjecaj povećanja trošarina, te utjecaj različitih necjenovnih mjera na potrošnju duhanskih proizvoda u Hrvatskoj. Za tu namjenu bit će napravljeni regresijski modeli s ...različitim zavisnim i nezavisnim varijablama, kako bi se što bolje mogao prikazati utjecaj pojedinačnih varijabli, a i svih zajedno. Cijena će se pokazati najznačajnijom varijablom iako će njezin utjecaj na potrošnju biti različit, ovisno o seriji cigareta na koju se potrošnja odnosi. Rezultat je logičan jer su, ovisno o serijama cigareta, i razlike u trošarinama velike. Iz iskustva drugih zemalja te iz rezultata provedene regresijske analize najvažniji je zaključak da primjena detaljnijih podataka za dulje vremensko razdoblje daje bolje rezultate. U Hrvatskoj se takvi podaci, nažalost, sustavno ne prikupljaju.
Cilj istraživanja je izračunati ukupne troškove ispunjavanja porezne obveze koje su u Hrvatskoj imali obveznici posebnih poreza, odnosno trošarina u 2001. godini. Istraživanje je provedeno izravnim ...upitom i poštanskim upitnikom u razdoblju od svibnja do rujna 2002. godine. Ispitivanja je provodila agencija Puls i sama autorica. Upitnici su se temeljili na inozemnim istraživanjima, ali i na poreznim propisima koji u Hrvatskoj određuju oporezivanje trošarinama. Odabir uzorka u usporedbi s onim pri proučavanju troškova drugih poreza bio je relativno jednostavan zbog manjeg broja poreznih obveznika. Stopa odaziva bila je različita po pojedinoj trošarini, a bolji odaziv postignut je izravnim upitnikom. Analizirani su troškovi utrošenog vremena zaposlenih, materijalni i neki drugi troškovi, ali samo oni koji su isključivo vezani za poslove oporezivanja trošarinom. Pri tome su postojala brojna ograničenja kao što je problem točnog određivanja broja uposlenika i utrošenoga radnog vremena jer oni istodobno obavljaju i druge računovodstvene i financijske poslove, kao i određivanja ostalih materijalnih troškova koji se posebno ne iskazuju prema mjestu nastanka. Ispitanici su sami procjenjivali te veličine, što je u konačnici, nakon obrade ankete, moglo dovesti do nepouzdanih zaključaka, ali ipak “bolje je biti približno u pravu nego precizno u krivu”.Uzimajući u obzir navedena ograničenja, dobiveni rezultati pokazuju da su troškovi obveznika trošarina niski i da je postupak oporezivanja relativno jednostavan, posebice nakon isteka početnog razdoblja uvođenja tih poreza. S obzirom na to da je riječ o prvom ovakvom istraživanju u Hrvatskoj, a i u međunarodnim su razmjerima ona malobrojna, može se smatrati početnim pokušajem koji će biti polazište za daljnja istraživanja kojima bi se trebale ispraviti uočene manjkavosti i problemi što su se pojavili tijekom istraživanja, a time i poboljšati kvaliteta i pouzdanost budućih rezultata.
U ovom istraživanju ispituje se utjecaj neizravnih poreza na ekonomski rast u Nigeriji, koristeći podatke prikupljene u razdoblju od 34 godine, od 1981. do 2014.. Podaci koji su prikupljeni iz ...sekundarnih izvora analizirani su i testirani na jedinični korijen Augmented Dickey-Fullerovim testom. Ostaci, čiji jedinični korijeni se obično testiraju na istoj razini, bili su stacionarni dok su sve druge varijable, poput poreza na dodanu vrijednost (VAT), poreza na dobit od nafte (PPT) i carinskih trošarina (CED), osim realnoga bruto domaćeg proizvoda (RGDP), bile stacionarne na drugoj razini, što ukazuje na dugoročni odnos. Stoga, u istraživanju je korišten model korekcije odstupanja da bi se procijenio utjecaj VAT-a, PPT-a i CED-a na RGDP. Rezultati istraživanja pokazali su da su VAT i PPT pozitivno i značajno povezani s RGDP-om. Također, pokazalo se da je CED u dvama periodima pozitivno povezan s RGDP-om. Dobiveni rezultati upućuju na oprez koji bi vlada trebala pokazati prilikom identifikacije svih administrativnih rupa, kako bi se poveznice uključile i nastavile maksimalno pridonositi ekonomskom rastu prihodom od poreza na dodanu vrijednost. Ovo je važno imamo li u vidu da će trebati godinu dana da se pokaže učinak bilo kakve intervencije na porezu na dodanu vrijednost jer on utječe na RGDP, dok će za usporavanje ekonomije trebati dvije godine. Osim toga, kako bi se postigao maksimalan učinak ove politike, potrebno je da sudionici u porezu na dodanu vrijednost, PPT i CED budu u potpunosti posvećeni i iskreni prilikom prikupljanja i plaćanja; također je potrebna posebna naknada, obuka i dodatna obuka svih sudionika kako bi se povećao utjecaj ovih poreza na ekonomski rast.
