Ovaj se rad bavi njemačkim prezimenima koje koriste stanovnici južne češke pogranične regije i njihovim specifičnostima. Prva od njih je veća učestalost takvih prezimena u regiji (preko 18% u Južnoj ...Češkoj u usporedbi s nacionalnim prosjekom od oko 13%), drugi aspekt je tvorba riječi. U procesu integracije njemačkih prezimena u češki jezik pokazalo se da je sufiks koji je najčešće korišten u južnoj Češkoj -a, a slijede ga i ostali produktivni sufiksi, poput sufiksa umanjenica -ek, -ík / -ik, -ka i -ko. Najproduktivniji sufiksi korišteni na nacionalnoj razini bili su -ek, -ík (s varijantama) i -ák.
Istraživanja o mentalnom leksikonu podržana su analizama o tome na koji su način
složene riječi mentalno reprezentirane i procesirane. U ovome radu analizira se proširivanje
višestruke afiksacije na ...sintagmatskoj razini; preciznije, analizira se procesiranje složenih riječi
koje sadržavaju četiri sufiksa koja nalazimo u obrascima tvorbe riječi u portugalskom jeziku.
Premda je pojedinačno dodavanje sufiksa u skladu sa strukturnim ograničenjima, kombinacija
više sufiksa rezultira složenim riječima niske čestotnosti i niskog očekivanja kod govornika,
što pridonosi smanjenoj semantičkoj transparentnosti i istaknutosti afikasa u kombinaciji. Ova
analiza pokazuje povezanost između navedenih čimbenika i iskustva govornika s pojedinom
afiksalnom kombinacijom, što određuje činjenica da su kombinacije građene na principu obrazaca.
U radu predlažemo da jedan sufiks priziva ostale sufikse dokle god je kombinacija sufikasa
očekivana. Rjeđe heterokategorijske složene riječi s kombinacijom četiriju sufiksa kontrastiraju se
s rjeđim riječima koje sadržavaju pleonastičku afiksaciju. U potonjem tipu riječi redundantnost
značenjskih struktura povećava značenjsku transparentnost riječi, što upućuje na predvidivost
koja se odvija na značenjskoj razini afiksalne kombinacije. Procesiranje složenih riječi ovisi o
razini govornikova očekivanja prema kombinaciji afikasa, što ograničava razinu prihvaćanja riječi
kod govornika.
U članku je riječ o toponimima koji su svojim dočetkom -ane/-ani prepoznatljivo etnonimske tvorenice po podrijetlu.1 Desetak takvih znakova u imenovanju lokaliteta veličine samostalnog naselja u ...Pokrčju brojčano je značajna vrijednost s obzirom na gustoću na nevelikom prostoru kninskog, drniškog i šibenskog kraja uz rijeku Krku. Jezične će im osobine i na izraznom i na znbačenjskom planu biti opisane opisom dijelova tvorbene im stgrukture, tj. opisom sufi ksa kojim su tvorene i opisom osnova od kojih su tvorenice izvedene. Te će im osobine biti objašnjene onoliko koliko je potrebno da se u njihovim osnovama otkriju nejezične istine iz vremena u kojem su toponimi počeli označavati lokalitete na ovom dijelu sjeverne Dalmacije. Analiza će pokazati da su u tvorenica tipa Ràmljāne jezične i nejezične realnosti nerazmrsivo isprepletene jer su u
glavnine toponima ove tvorenosti jezičnim sredstvima ostvareni motivi iz migracija u kojima se stanovništvo, potragom za sigurnim pribježištem, kretalo od jugoistoka prema sjeverozapadu srednjojužnoslavenskog prostora za mletačko-turskih sukoba u drugoj polovini 17. stoljeća.
U procesu imenovanja novih konceptualnih kategorija nastalih razvojem znanosti, morfološ-
ka tvorba ima važno mjesto. Analiza imeničkih sufiksalnih tvorenica u okviru baze podataka
Englesko-hrvatskog ...i hrvatsko-engleskog rječnika elektroničkog nazivlja otkriva različite
modalitete sufiksalnih tvorbenih uzoraka. Semantička analiza upućuje na tvorbeno višezna-
čne sufikse, čija se značenja aktiviraju semantičkim okvirima bilo općeg jezika ili jezika
struke. S druge se strane prikazuju nizovi sufiksalnih uzoraka međusobno povezanih istim
tvorbenim značenjem. Tako|er se upozorava na ulogu sufiksa u razjednačivanju značenja
općeg jezika od jezika struke, te na sklonost nekih sufiksalnih tvorenica polisemnim uzorcima.
Na temelju čestotne analize daje se prikaz sufiksnih grupa karakterističnih za elektronič
ku struku, te se ispituje korespondentnost engleskih i hrvatskih sufiksalnih likova.
Model po kojem su oblikovani toponimi tipa Grábōvci u sjevernoj Dalmaciji velike je starosti. Model je još uvijek živ i produktivan u tvorbi obiteljskih nadimaka. Toponime ovoga tvorbenog tipa u ...Pokrčju autor opisuje opisom dijelova njihova izraza. Po tvorbenoj analizi toponimi su dvodijelne strukture. Tvorbena im je osnova izvedena sufiksom -ovci (ako završava na nepalatalni suglasnik: Brätiškōvci,
Grábōvci, Piràmatōvci, Sùknōvci i Šìritōvci) ili -evci (ako završava na palatal: Ivòšēvci, Láđēvci i Mïljēvci). I po morfemskoj su analizi ovi toponimi dvodijelni samo što im je gramatički dio, tj. segment -ovci/-evci, tromorfeman jer se sastoji od morfema -i, od morfema -c < -ac i od morfema -ov/-ev.
Na osnovi ovakve analize autor zaključuje da se u leksičkom dijelu toponima tipa Grábōvci nalazi antroponim, vjerojatno osobno ime, te da su u segmentu -ovci/-evci značenjske komponente množina, članovi i pripadnost. Primarno su ovi toponimi bili oznake za ljudske zajednice iz predturskog vremena i to vlaške zadruge jer su vlaški
nomadi u potrazi za boljom ispašom, krećući se planinskim lancem od Makedonije, preko Kosova, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, došli i u Hrvatsku, najviše u sjevernu Dalmaciju, kako to pokazuje obilna historiografska literatura. S vremenom je oznaka za ljudsku zajednicu postala oznaka za mjesto njezina prebivališta. Time su
nastupile promjene u značensjkom sadržaju toponima na -ovci/-evci. Toponimi tipa Grabovci i obiteljski nadimci tipa Dadeškovci u Pokrčju pripadaju istom tvorbenom modelu, ali različitim vrstama onomastičkih znakova.
Je li politika identiteta novi emancipacijski potencijal koji u formalizam liberalnih demokracija unosi zbiljski kulturni, socijalni i vrijednosni sadržaj grupnih identiteta ili se pak radi o ...kategorijalno proturječnom i neodrživom projektu koji razara autonomiju liberalnodemokratskog građanstva?
Autor nastoji uravnoteženo odvagnuti značaj, poteškoće i doseg politike identiteta. U prvom dijelu razmatra se slojevitost i dinamičnost osobnih i grupnih identiteta, te političke artikulacije identiteta koje prethode današnjim raspravama. U drugom dijelu razmatraju se zahtjevi i poteškoće politike identiteta. One proizlaze iz njezina ishodišna stajališta o političkom primatu koncepcije dobra pred koncepcijom prava, odnosno jednakom javnom i pozitivnom priznanju te prihvaćanju grupnih identiteta i socijalnih određenosti u političkoj artikulaciji zajednice. Naposljetku, autor ističe osobit značaj i izglede korektivnih vrijednosti politike identiteta za demokratsku pravednost.
Bijeli klaun kao roman lika uvodi nas u kasno djetinjstvo dječaka koji ne prepoznaje
boje i odrasta kao sin putujućih cirkuskih klaunova, što mu onemogućuje vezanost za određeni
prostor i ljude. U ...romanu je važna trijada likova: zmaj – dječak – starac. Zmaj pripada snu,
simbolizira nesvjesni dio dječakove osobnosti i bori se za mjesto u njegovu svjesnom životu.
Dječak predstavlja svjesnu osobnost (ja), a spoznajnu nadgradnju ostvaruje uz pomoć mudra
starca koji je njegov simbolični nad-ja. Asocijativno bliski i simbolični, prostor šume i prostor
sna kriju u sebi tajne i mudrost te su povezani s dječakovim spoznajnim razvojem. Rad razmatra
njegovo odrastanje u okviru društvenih odnosa i na podsvjesnoj razini njegova bića. Društveno
okružje polazište je za raščlambu ostalih odnosa u djelu.
ZBRINJAVANJE RABLJENIH ULJA Čizmić, Vlasta; Pančocha, Doris; Anić, Tomislav ...
Goriva i maziva,
12/2004, Volume:
43, Issue:
5
Paper
Open access
Sažetak
Proizvodnja otpada prati gotovo svaku ljudsku djelatnost, osobito industriju. Problem otpada, osobito opasnog, jedan je od ključnih problema modernog doba, a prisutan je čak i u ...najrazvijenijim zemljama, jer odgovarajući kapaciteti za njegovo zbrinjavanje predstavljaju velike financijske i tehnološke probleme. Uspostavom sustava upravljanja okolišem po zahtjevima norme ISO 14001 u Mazivima Zagreb stvorene su i nove obveze za povećanom kontrolom i stalnim poboljšavanjem utjecaja na okoliš tijekom proizvodnje, korištenja proizvoda i davanja usluga. Implementacija sustava upravljanja okolišem u industrijsku praksu znak je razumijevanja održivog razvoja, koji integriran u poslovni sustav omogućuje ostvarivanje ekoloških i ekonomskih ciljeva. Jedan od utvrđenih značajnih aspekata okoliša su rabljena ulja, čiji je prihvat od potrošača Ininih maziva utvrđen kao cilj, a organizacija njihova zbrinjavanja uključena je u program upravljanja okolišem u Mazivima Zagreb d.o.o.