Aktualna interdisciplinarna istraživanja ukazuju na vezu između emocionalnog odnosa prema prirodi i čimbenika koji su rezultat suvremenih načina života poput nedostatnog kretanja i boravka u prirodi ...i pretjerane uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Ti se čimbenici često dovode i u svezu sa zdravim razvojem djece školske dobi. U literaturi ‘povezanost s prirodom’ najčešće se opisuje kao pojam kojim se mjeri emocionalni i afirmativni odnos čovjeka i prirode. Istraživanje je provedeno na uzorku ispitanika koje su činili učenici osnovne škole, njihovi roditelji i učitelji u osnovnim školama Hrvatske i Slovenije (N=1345). U istraživanju je kao mjerni instrument korištena adaptirana skala Mjera povezanosti s prirodom (Chang i Monroe, 2012). Utvrđeno je da se povezanost s prirodom procjenjuje visokim rezultatima, ali i da ne postoji statistički značajna korelacija procjena povezanosti s prirodom učenika, roditelja i učitelja u Hrvatskoj, već samo kod slovenskih ispitanika. Implikacije rezultata istraživanja ogledaju se u promišljanju ove problematike za daljnja istraživanja u odgoju i obrazovanju.
Current interdisciplinary research points to a connection between the emotional relationship with nature and factors resulting from modern lifestyles, such as insufficient exercise and time spent in nature, and excessive use of information and communication technologies. These factors are often associated with the healthy development of school-age children. In the literature, ‘connectedness to nature’ is usually described as a term that measures the emotional and positive relationship between people and nature. The research was conducted on a sample of respondents consisting of primary school pupils, their parents and teachers in primary schools in Croatia and Slovenia (N=1345). In the research, the adapted scale of the Connectedness to Nature Index (Chang and Monroe, 2012) was used as a measurement tool. It was found that connection with nature is rated with high scores, but also that there is no statistically significant correlation of the rating of connectedness to nature among pupils, parents and teachers in Croatia, but only among Slovenian respondents. The implications of the research results are reflected in the consideration of this topic for further research in the field of education.
Vrijednosti su usmjeravajuća načela koja se usvajaju primarnom socijalizacijom u ranom djetinjstvu unutar obitelji. Teorijska rasprava o odgoju i obrazovanju uključuje promišljanja o ljudskim ...vrijednostima, kulturi društva kao i o organizacijskoj kulturi ustanova u kojima se odvija odgoj i obrazovanje. Odgojno-obrazovni djelatnici koji izravno rade s djecom, učenicima i studentima utječu na oblikovanje njihovih vrijednosti te sukreiraju kulturu ustanove. Cilj istraživanja bio je utvrditi: vrijednosne tipove i kategorije viših vrijednosti (vlastito odricanje, vlastiti probitak, otvorenost za promjene, zadržavanje tradicionalnih vrijednosti) odgojno-obrazovnih djelatnika; razlike u vrijednosnim tipovima i kategorijama viših vrijednosti s obzirom na demografske karakteristike te korelaciju kategorija viših vrijednosti i dimenzija organizacijske kulture. U istraživanju je sudjelovalo 715 ispitanika. Rezultati su pokazali da se odgojno-obrazovni djelatnici1 razlikuju u vrijednosnim tipovima, ali dijele iste više vrijednosti. Žene i muškarci razlikuju se u procjeni viših vrijednosti, mlađi odgojno-obrazovni djelatnici važnijom procjenjuju otvorenost za promjene od starijih kolega te postoji pozitivna korelacija dimenzija organizacijske kulture i kategorija viših vrijednosti.
Values are guiding principles adopted by primary socialization in early childhood within the family. Theoretical discussion on education includes reflections on human values, the culture of society as well as the organizational culture of the institutions in which education takes place. Educational workers working directly with children, pupils and students influence the shaping of their values and create the culture of the institution. The aim of the research was to determine: value types and categories of higher values (self-transcendence, self-enhancement, openness to change, conservation) of educational workers; differences in value types and categories of higher values with regard to demographic characteristics and the correlation of categories of higher values and dimensions of organizational culture. Total of 715 respondents participated in the research. The results showed that educators differ in value types but share the same higher values. Women and men differ in their assessment of higher values, younger educators assess openness to change more importantly than older colleagues, and there is a positive correlation between the dimensions of organizational culture and higher value categories.
Stres učitelja sveprisutan je u školama, a učiteljeve demografske i razredne karakteristike te školska klima i socijalna podrška važni su za percepciju razine stresa. Cilj istraživanja bio je ...provjera povezanosti razine stresa s demografskim karakteristikama i karakteristikama razreda te sa školskom klimom i socijalnom podrškom kod 311 hrvatskih učitelja razredne nastave. Učitelji su ispunili Skalu za mjerenje izvora nastavničkog stresa, Skalu socijalnih zaliha i Upitnik školske klime te su dali demografske podatke i podatke o razrednom odjelu i školi u kojoj rade. Rezultati su pokazali da demografske karakteristike nisu značajne u odnosu na razinu stresa, ali se od razrednih karakteristika broj učenika u razrednom odjelu pokazao značajnim za doživljaj stresa. Utvrdilo se i da učitelji koji doživljavaju višu razinu ukupnog stresa i višu razinu stresa uzrokovanog radnim opterećenjem i potrebom za profesionalnim priznanjem doživljavaju školsku klimu negativnijom te je viša razina stresa povezana i sa slabijom socijalnom podrškom.
Teacher stress is present in all schools, and teachers’ demographic and class characteristics and school climate as well as social support are important for perceiving stress levels. The aim of the research was to examine the correlation between stress level and demographic and class characteristics, as well as school climate and social support among 311 Croatian classroom teachers. The teachers completed the Sources of teacher stress scale, the Social provisions scale, and the School climate survey, and provided demographic, class and school information. The results showed that demographic characteristics were not significant in relation to the level of stress, but of the class characteristics, the number of students in the class proved significant for the experience of stress. It was also found that teachers who experience higher level of total stress and higher level of stress caused by workload and need for professional recognition experience a more negative school climate, and higher level of stress is also associated with poorer social support.
Socijalna kompetentnost važan je ishod odgoja i obrazovanja za održivi razvoj jer se procesima socijalnog učenja pridonosi stvarnim promjenama. Održivi razvoj označava razvojne procese koji ...kombiniraju ekonomsku i socijalnu dobrobit i učinkovitost s ekološkom otpornošću i zdravljem, kako ovdje i sada, tako i drugdje, i u budućnosti. Cilj istraživanja bio je ispitati studentsku samoprocjenu socijalne kompetentnosti. U istraživanju je sudjelovalo 127 studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Konstruirana je i validirana Skala samoprocjene socijalnih kompetencija u kontekstu održivog razvoja. Analizom skale utvrđena su tri faktora – Usmjerenost na cilj, Samoizražavanje i Globalne kompetencije. Rezultati istraživanja ukazuju na zadovoljavajuću primjenjivost konstruiranih skala, ali kako je riječ o preliminarnom istraživanju, ove zaključke iznosimo s oprezom. Utvrđena je umjerena do visoka samoprocjena studentskih socijalnih kompetencija. Iako rezultati nisu zabrinjavajući, ukazuju na potrebu obogaćivanja interpersonalnih vještina budućih učitelja kako bi njihova sigurnost u vlastitu izvedbu bila veća.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U radu je prikazano istraživanje u kojem se ispitivala razvijenost i karakteristike određenih obilježja demokratske školske kulture i demokratskog školskog vođenja u osnovnim školama. U istraživanju ...je sudjelovao 651 učitelj iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem putem upitnika koji je sadržavao Instrument za mjerenje obilježja demokratskog školskog vođenja (izrađen za potrebe istraživanja) i Instrument za mjerenje obilježja demokratske školske kulture (preuzet iz: Spajić-Vrkaš, 2016). Ukupno gledano, rezultati pokazuju da učitelji percipiraju vođenje u njihovoj školi kao umjereno demokratsko do vrlo demokratsko. Procjenjujući obilježja školske kulture, učitelji primjećuju umjerenu razvijenost demokratskih, ali i nedemokratskih obilježja školske kulture. Međutim, ipak u većoj mjeri smatraju da njihova školska kultura posjeduje ona obilježja koja je čine demokratskom. Veću razvijenost obilježja demokratskog školskog vođenja percipiraju učitelji koji su na početku svoje karijere i oni koji su zaposleni u školama u kojima je aktualni ravnatelj na toj poziciji kraće od pet godina. Veću razvijenost obilježja demokratske školske kulture percipiraju učitelji zaposleni u prigradskim i malim školama.
This paper describes research into the development and characteristics of particular qualities of democratic school culture and democratic school management in primary schools. The research involved 651 teachers from the City of Zagreb and Zagreb County. Research involved a survey that used a questionnaire containing the Instrument for measuring characteristics of democratic school management (created for the needs of this research) and the Instrument for measuring the characteristics of democratic school culture (taken from Spajić- Vrkaš, 2016). Overall, the results show that teachers perceive management in their schools as moderately democratic to very democratic. Rating the characteristics of school culture, teachers note the moderate development of both democratic and non-democratic characteristics of school culture; however, they more greatly consider their own school culture to possess democratic characteristics. Teachers at the beginning of their careers and those employed in schools whose current headmaster has been in his/her position less than five years perceive higher levels of democratic school management. Teachers employed in suburban or small schools perceive higher levels of characteristics of democratic school culture.
Krajem zimskog semestra akademske godine 2018./2019. ispitani su stavovi studenata diplomskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF), nastavnički smjerovi fizike (PMF-F) i ...Učiteljskog fakulteta (UF), odsjek Čakovec (N=151) prema temeljnim vrijednostima Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK) te prema odgoju i obrazovanju. Korišteni su „Upitnik o stavovima prema vrijednostima kao temeljnim sastavnicama Nacionalnog okvirnog kurikuluma" i „Upitnik o stavovima studenata prema odgoju i obrazovanju". Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li razlike između studenata UF-a i PMF-F-a u stavovima o vrijednostima NOK-u te u stavovima o odgoju i obrazovanju. Utvrđena je značajna razlika u stavovima prema identitetu, solidarnosti, odgovornosti i partnerstvu učenika i učitelja (studenti UF-a procjenjuju više vrijednosti, ali isto tako i općenito sve studentice), dok razlika u stavovima prema znanju i prema nastavnom procesu i atmosferi nije utvrđena. Više od 90 % studenata UF-a istaknulo je da planira graditi karijeru u obrazovnom sustavu, dok je isto istaknulo manje od 50 % studenata PMFF-a. Dobiveni rezultati potiču daljnja istraživanja stavova studenata i razloga smanjenog interesa studenata nastavničkog smjera fizike za rad u odgojno-obrazovnom sustavu.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Umjetna inteligencija i obrazovanje Vrcelj, Sofija; Kušić, Siniša; Mrnjaus, Kornelija
JAHR (Rijeka ),
2023, Volume:
14, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Sposobnost stroja da demonstrira određenu razinu inteligencije i obavlja funkcije koje zahtijevaju ljudske sposobnosti navodi se kao ključno obilježje umjetne inteligencije. Trenutačno se umjetna ...inteligencija razvija i širi velikom brzinom s tendencijom mijenjanja načina na koje se uči i podučava. Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju može se pratiti od uporabe računala, što znači da ima razmjerno dugu povijest. U obrazovnim se institucijama primjenjuje na različite načine, kao što su automatizacija administrativnih procesa i zadataka, razvoj kurikula i obrazovnih materijala te za potrebe unaprjeđivanja podučavanja i olakšavanja procesa učenja. Razvojem tehnologije i jačom procesnom moći računala posljednjih nekoliko godina, umjetna se inteligencija počinje razvijati nevjerojatnom brzinom. Unatoč tome, u nacionalnom kontekstu tek je nekoliko objavljenih radova o toj temi. Svrha je ovoga rada predstaviti potencijale i (etičke) izazove primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, njezin utjecaj na podučavanje i mogućnosti da zamijeni učitelje. Da bi se identificiralo trenutačno stanje i razumio utjecaj i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, sustavno je pregledana i analizirana dostupna i relevantna literatura.
A machine’s ability to exhibit a certain level of intelligence and perform functions that require human abilities is listed as the key feature of artificial intelligence. Artificial intelligence is currently developing and spreading very quickly with the tendency to change the ways we learn and teach. The application of artificial intelligence in education can be traced back to the use of computers, i.e. it has a fairly long history. In educational institutions, it is applied in various ways, from the automatization of administrative processes and tasks to the creation of curricula and educational materials, as well as to improve teaching and facilitate the learning process. Due to technological advancement and the increased processing power of computers over the last few years, artificial intelligence has started developing at an incredible pace. Despite this, there are only a few published works on the subject within the national context. The purpose of this paper is to point out the potential and (ethical) challenges of using artificial intelligence in education, its impact on teaching, and the possibility of it replacing teachers. To identify the current state of affairs and assess the impact and possibilities of using artificial intelligence in education, available and relevant literature was systematically reviewed and analyzed.
U radu se razmatra koncept suradničkoga učenja i važnost obrazovanja budućih učitelja u razvoju kompetencija za njegovu implementaciju u nastavi. Cilj rada jest sadržajnom analizom relevantne ...literature ustvrditi jesu li dosadašnja istraživanja u dovoljnoj mjeri obuhvatila analizu kompetencija učitelja i studenata učiteljskih studija te uloge obrazovnih programa pri njihovu osposobljavanju za uspješnu primjenu suradničkoga učenja. Rezultati analize pokazuju kako je, zbog nedostatka odgovarajućih kompetencija učitelja za provedbu ove nastavne strategije, njezina primjena često zanemarena. Stoga se razvoj adekvatnih znanja, vještina i sposobnosti te pozitivnih uvjerenja budućih učitelja o suradničkom učenju mogu smatrati prioritetima njihova formalnoga obrazovanja. Ustvrđeno je kako su dosada provedena samo malobrojna istraživanja o stvarnim kompetencijama budućih učitelja za uspješnu primjenu ove nastavne strategije, a nedostaju i istraživanja o tome podupiru li programi učiteljskih studija na adekvatan način njihov razvoj. Stoga se u ovom radu zaključuje o potrebi poduzimanja istraživanja koja će omogućiti konkretniji uvid u postojeće stanje te potaknuti kvalitetnu i učestaliju primjenu suradničkoga učenja u nastavnoj praksi.
Full text
Available for:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U ovom radu obrađene su neke od tema s učiteljskih skupština zadarskog kotara od 1873. do 1914. godine. Rad se temelji na izvornoj arhivskoj građi (građa Kotarskog školskog vijeća u Državnom arhivu u ...Zadru od 1869. do 1920. godine) i onovremenoj periodici. Državni školski zakon od 14. svibnja 1869. godine kazuje da u svakom školskom kotaru barem jednom godišnje treba biti održana učiteljska skupština čija je zadaća raspravljati o nastavnim predmetima u školi, o načinu podučavanja djece, o nastavnim sredstvima, o uvođenju novih školskih knjiga i čitanaka, o školskoj disciplini itd., a Ministarskom naredbom od 8. svibnja 1872. godine detaljno je razrađena kotarska učiteljska skupština. Radi usavršavanja učitelja na konferencijama su se držala predavanja znanstvenog i pedagoškog sadržaja i održavala praktična predavanja iz pojedinih nastavnih predmeta u školi.
Cilj istraživanja bio je ispitati kakve stavove studenti razredne nastave imaju prema preventivnim programima protiv vršnjačkog nasilja, ulozi škole i učitelja u prevenciji vršnjačkog nasilja te ...kakvima procjenjuju svoje kompetencije sprječavanja i suočavanja s vršnjačkim nasiljem u školi. U istraživanju je sudjelovalo 188 studenata posljednja
tri godišta studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
i Slavonskom Brodu. Za potrebe istraživanja sastavljen je anketni upitnik koji je sadržavao pitanja koja se odnose na: (1) stav o učinkovitosti i važnosti preventivnih programa, (2) stav o ulozi škole u
prevenciji vršnjačkog nasilja, (3) stav o ulozi učitelja u prevenciji vršnjačkog nasilja i (4) procjenu vlastitih kompetencija prevencije vršnjačkog nasilja. Rezultati su pokazali kako 56,9% sudionika ima iskustva s preventivnim programima te njihovu učinkovitost ocjenjuju prosječnom ocjenom M=3,68 (sd=0,799). Sudionici smatraju da je prevencija vršnjačkog nasilja vrlo važna, no kako je provedba preventivnih programa srednje učinkovita, smatraju da škola i učitelji imaju važnu ulogu u prevenciji vršnjačkog nasilja, međutim svoje vještine sprječavanja i suočavanja s vršnjačkim nasiljem procjenjuju osrednjima. Dosadašnja istraživanja ukazuju na potrebu za stručnim obrazovanjem učitelja o prevenciji vršnjačkog nasilja.
The aim of this study was to explore attitudes of the students at the Faculty of Education towards bullying prevention programmes, the role of
school and teachers in bullying prevention and their assessment of own competences in bullying prevention. Data was collected from 188 students
of 3rd year of undergraduate and 1st and 2nd years of graduate study at
the Faculty of Education in Osijek and Slavonski Brod. For the purposes
of this study a questionnaire was developed regarding (1) attitude towards effectiveness and importance of bullying prevention programmes, (2) attitude towards the role of schools in bullying prevention, (3) attitude towards the role of teachers in bullying prevention and (4) assessment of one's own competences in bullying prevention. The results have showed that 56, 9 % participants have experience with bullying prevention programmes, and they evaluate their effectiveness as moderate. Participants think that bullying prevention programmes are very important, but that their implementation is moderately effective. They believe that schools and teachers have important role in bullying prevention; however, they estimate their own skills in bullying prevention as moderate. Teachers are vital in bullying prevention, so it
is necessary to implement continuous education about bullying prevention programmes in their education.
Das Ziel dieser Studie war die Einstellungen von Lehramtsstudenten, zukünftigen Primarstufelehrern, zu Programmen für die Gewaltprävention unter Gleichaltrigen und zur Rolle der Schule und der Lehrperson hierbei
zu erforschen, sowie zu hinterfragen, wie die Lehramtsstudenten ihre eigenen Kompetenzen der Gewaltprävention und des Umgangs mit der Gewalt unter gleichaltrigen Schülern im Klassenraum einschätzen. An der Untersuchung nahmen 188 Studenten der letzten drei Generationen der Fakultät für Bildungs- und Erziehungswissenschaften in Osijek und Slavonski Brod teil. Für den Bedarf der Studie wurde ein Fragebogen erstellt mit Fragen in Bezug auf: (1) die Einstellung zur Effizienz und Bedeutung von Präventionsprogrammen, (2) die Einstellung zur Rolle der Schule in der Prävention der Gewalt unter Gleichaltrigen, (3) die Einstellung zur Rolle der Lehrperson in der Prävention der Gewalt unter Gleichaltrigen und (4) die Einschätzung der eigenen Kompetenzen der Prävention von Gewalt unter Gleichaltrigen. Die Ergebnisse zeigen, dass 56,9% der Befragten Erfahrung mit Präventionsprogrammen hat und ihre Effizienz mit einer Durchschnittsnote von M=3,68 (SD=0,799) bewertet. Die Befragten erachten die Prävention von Gewalt unter Gleichaltrigen für sehr wichtig. Da jedoch die Durchführung der Präventionsprogramme nur mittelmäßig effizient ist, finden sie, dass Schule und Lehrperson eine große Rolle bei der Prävention der Gewalt unter Gleichaltrigen spielen. Die eigenen Fähigkeiten der Vorbeugung und des Umgangs mit Gewalt unter Gleichaltrigen schätzen sie jedoch als mittelmäßig ein. Bisherige Untersuchungen deuten auf den Bedarf fachlicher Weiterbildung der Lehrer in Hinsicht auf die Prävention von Gewalt unter Gleichaltrigen hin.
PDF
