Uklapajući se u migracijska istraživanja koja se zanimaju za načine na koje migranti nalaze svoje mjesto u gradovima naseljavanja te pridonose njihovu (re)skaliranju, rad se bavi značenjima grada ...koja konstruiraju međunarodni migranti srednjih društvenih slojeva u Zagrebu. Pritom se analizira kako, na osnovi atributa koje pridaju Zagrebu i usporedbama s drugim gradovima, migranti Zagreb pozicioniraju na vlastitim skalama gradova. Te se individualne ocjene promatraju u odnosu prema poziciji koju Zagreb ima kao migracijsko odredište na temelju određenih gospodarskih i društvenih pokazatelja. Rad se dotiče i potencijala migranata u repozicioniranju ili reskaliranju grada unutar globalnih urbanih hijerarhija.
U prilogu se analizira fenomen urbanog vrtlarenja u Zagrebu, pri čemu se
posebna pozornost posvećuje dvama različitim tipovima vrtova – „divljim“ vrtovima
nastalima na skvotiranome gradskom zemljištu ...pojedinačnim inicijativama odozdo i
zajedničarskim vrtovima, osmišljenima najčešće od udruga civilnog društva, no čija je
institucionaliziranost u konačnici učinak politika odozgo. Kako prvospomenuti vrtovi
na različitim lokacijama u Zagrebu postoje već nekoliko desetljeća, a potonji su nastali
tek početkom 2013. godine ili su još u nastajanju, pri istraživanju je korišteno nekoliko
metoda. Uz etnografski teren u naselju Jarun, obavljen kroz boravke u vrtovima, proučavanje
njihova izgleda i bilježenje što se u njima događa te intervjuiranje kazivača,
te uz prikupljanje dodatnih informacija pretragom arhivskih materijala, intenzivno je
praćena i recentna medijska artikulacija ovog fenomena, i to konzultiranjem televizijskih
emisija, novinskih članaka te napisa po internetskim portalima zainteresiranima
za ekološku problematiku.
S obzirom da je urbano vrtlarenje kao predmet istraživanja na raskrižju različitih humanističkih
i društvenih disciplina poput etnologije svakodnevice, urbane sociologije,
kulturne geografije i sl., ovaj se prilog teorijski naslanja na raznorodne doprinose, no
ujedno i nastoji ponuditi novu okosnicu za promišljanje teme koja u posljednje vrijeme
sve više pobuđuje pažnju znanstvene zajednice, ali i šire javnosti. Otuda naglasak na
specifičnim aspektima ulaganja u urbane vrtove, ali i na isto tako važnoj izloženosti
vrtova - pogledima, provalama, urbanističkim planovima koji ih kane dokinuti - koji
su dakako jedno drugim prožeti te povezani s inicijativama vrtlarskih i ostalih zainteresiranih
zajednica, kao i s perspektivama samih vrtova.
V prispevku se na primeru Ljubljane obravnava odnos med mestom in podeželjem, med urbanim in ruralnim. S pogovori s prebivalci četrtne skupnosti Posavje smo poskušale ugotoviti, kako posamezniki ...glede na svojo interakcijo, prakse in odnose v širšem prostoru bivanja oblikujejo ločnice med ruralnim in urbanim ter kam jih umeščajo. Obravnavano območje razumemo kot vmesni prostor, v katerem prihaja do prehajanja med podeželjem oziroma ruralnim prostorom, katerega najopaznejši znak so bližnje njive in kmetije, in mestom kot urbanim prostorom, ki ga najbolj določa infrastruktura, vezana na urban način življenja. V raziskavi se je pokazalo, da se pogledi prebivalcev blokovskega naselja BS 7 precej razlikujejo od pogledov prebivalcev Savelj, Ježice, Kleč, Male vasi in Stožic. Dojemanje prostora je povezano tudi s starostjo. Različne osebne izkušnje in različni interesi posameznikov vplivajo na njihove vrednostne sisteme, prek katerih doživljajo prostor.
PDF
